Ciftoren Ibraahiima Demmba, ngenndiyanke

0
1764

Ñalnde 15 suwee 2014 waɗi hitaande ko Ibraahiima Demmba Bah, lollirɗo BID, ruttinoo e joom men. Hitaande ko ganndal suuɗii.
Wonande annduɓe mo, ko lekki mawki yani ɗoo, ko ngenndiyanke mawɗo waasaa ɗoo, hoore e nder ngenndiyankooɓe leydi Muritani, e nder leñol fulɓe. Waɗi noon ko Ibraahiima Demmba Bah ko ganndo, ko neɗɗo ceeɓɗo hakkille, juumtuɗo, cuusɗo, koosɗo, nuunɗuɗo wonnoo, daraninooɗo Pulaar.
Ibraahiima Demmba Bah ko ngenndiyanke, daraninooɗo leñol mum, rewrude e ɓamtugol ɗemngal mum, hono Pulaar. Ina saɗi yiyde hannde, neɗɗo ganndirɗo fulfule no a anndiri ɗum nii, e no o gollanirii ɗum nii.

Ñalnde 15 suwee 2014 waɗi hitaande ko Ibraahiima Demmba Bah, lollirɗo BID, ruttinoo e joom men. Hitaande ko ganndal suuɗii.
Wonande annduɓe mo, ko lekki mawki yani ɗoo, ko ngenndiyanke mawɗo waasaa ɗoo, hoore e nder ngenndiyankooɓe leydi Muritani, e nder leñol fulɓe. Waɗi noon ko Ibraahiima Demmba Bah ko ganndo, ko neɗɗo ceeɓɗo hakkille, juumtuɗo, cuusɗo, koosɗo, nuunɗuɗo wonnoo, daraninooɗo Pulaar.
Ibraahiima Demmba Bah ko ngenndiyanke, daraninooɗo leñol mum, rewrude e ɓamtugol ɗemngal mum, hono Pulaar. Ina saɗi yiyde hannde, neɗɗo ganndirɗo fulfule no a anndiri ɗum nii, e no o gollanirii ɗum nii.

O idii fof noon ko wonde neɗɗo korsinɗo Fuuta… Ko ndeen yiɗde ngenndi makko e leñol makko addani mo jeyeede e idiiɓe janngude Pulaar to duɗal toowngal INALCO to Pari. Caggal ɗuum o woni e jannginde sanɗaaji ɗi o wondunoo toon, ɗemngal mum en. Nde o arti ɗoo e leydi makko, o woni ceerno Duɗal Toowngal Pulaar Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani udditnoo e Nuwaasoot e hitaande 1979. Ko ɗum waɗi mo wonde ceernal seernaaɓe.

Ɗum noon, ko ɓuri heewde e jagge daraniiɗe ɓamtude Pulaar e leydi ndii ko e makko puɗɗii janngude celluka Pulaar.

So en nduttiima e nguurndam makko, mbiyen Ibraahiima naati jaŋde Quraana ko Sahre ndoogu. O waɗi jaŋde makko leslesre e hakkundeere ko hakkunde Ɓoggee, e Kayhayɗi, e Nuwaasoot. Ko e Liisee Nasiyonaal o heɓi bakkaa makko e fannu hiisa. Caggal ɗuum, o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ndakaaru ngam janngude fisik (ganndal tago) e simi. O riiwaa toon kadi sabu gerew, kanko e sanɗaaji keewɗi goɗɗi.

Nii woni o tiindinaa Farayse ngam jokkude jaŋde makko e fannu ganndal tago, haa o heɓi heen doktoraa. O naati duɗal toowngal jaŋde telekom biyeteengal SUP TELECOM …

Kala ganndunooɗo mo e oon sahaa, ina hasii tawa siftorta ko njeenaaje e manooje o rokketenoo e nder jaŋde makko hee, sibu « tuggi jaŋde leslesre haa e nder janngirɗe dowrowe, ƴaaŋan maa koles, ko hoore tan o heedata». Ko ɗum addani won e yimɓe wiyde ko o wage, walla ganndo kaaɗtudi…

Ko e hitaande 2005, o waɗaa kalifu kaɓirɗe e jolngo. O wonii gardo kuɓtodinɗo poosto (kitaale 80), o jannginii to Duɗal Toowngal Heblo Jannginooɓe (ENS) ngal Nuwaasoot, caggal ɗuum gardo kuuɓtodinɗo sosiyatee awo, to Nuwaadibu, ɗum ko hade maa yahde Wagadugu, ɗo o waɗi fotde duuɓi sappo e gardagol eɓɓaande CILSS ɓurnde mawnude ; caggal ɗuum, o wonii gardo kuɓtodinɗo Ekkol hakkunde leyɗe Telekominikaasiyoŋ Ndakaaru, Senegaal (Ecole Supérieure Multinationale de Télécommunications), caggal ɗuum gardo kuftodinɗo CEFED, hade makko wonde kadi gardo Kuftodinɗo Mauritel.

BID, ko o neɗɗo jankiniiɗo, kono portiiɗo, wonnoo, e nder nguurndam mum. Yimɓe fof ina nganndiri mo tiiɗeede konngol makko, mo fenataa, yiɗaa penoowo ; mo janfotaako, yiɗaa janfotooɓe… « So o wiyii alaa, ko alaa ! So o wiyii eey, o waɗat » ! “Nuunɗal e yiɗde golle peewɗe, ko ɗum wonnoo jimol ceerno Ba.”

To leydi Farayse, o meeɗiino gollaade to nokku biyeteeɗo «Commissariat de l’Energie Atomique to SARCLAY». Tuubakooɓe ɓee naamndii mo so tawii o yiɗaa wontude Faraysenaajo. O jaabtorii ɓe «miɗo faarnii e ko ngon-mi Muritaninaajo koo, mi soklaani jawdi mon, ko mi kootoowo ».

Gooto e musiɗɓe makko, sehil makko junngo ñaamo, ina wiyee Hammadi Sih, ina jeyaa Sahre Sukki, ina waawi seedtaade ɗuum : « maayde Ibraahiima ko yolnde mettunde sukkude. Heewɓe ina njeebatnoo koosgol makko e golle, e yiɗde mo golle peewɗe, wonde neɗɗo jom fiɓnde, kaɓantenooɗo nuunɗal e nder renndo, juumtuɗo peeje, nuunɗanɗo jawdi buur, haɓɓaade e moƴƴi e paarnorɗi renndo mum e leñol mum ».

E wiyde Aamadu Umar Jah, hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, “haaldude golle ɗe Ibraahiima Demmba Bah gollanii ɗemɗe Muritani e kuuɓal,  haa arti noon e Pulaar, wonaa huunde weeɓnde.” O jokki : « … Min nganndondirii gila e cukaagu, gila ekkol lesleso, kono min ɓuri anndondirde ko e golle ɓamtaare ɗemngal Pulaar. E ngoon yeeso, miɗo waawi seedtaade, hakkunde am e Alla, ko arata koo :

– Tuggi 1974 haa 1978, omo jeyanoo e goomu Muritaninaaɓe janngatnooɓe to Farayse, yuɓɓintunooɓe wiɗtooji paatuɗi e ɗemngal Pulaar nder wuro Pari;

– Nde o joofni jaŋde makko, o arti e leydi makko, o jokkii golle makko pinal e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, rewrude e golle ɗiɗi maantinɗe : jirwingol jeewte korsinanooɗe no feewi, e udditgol Duɗal Toowngal ɗo o janngintunoo jagge Fedde ndee Celluka Pulaar…

– Juɓɓingol, e kitaale 1979-1982 golle wiɗto jowitiiɗe e eɓɓaande yummaare Pulaar (UNESCO), e gardagol Alfaa Ibraahiima Soh…

– BID ina jeyanoo kadi e Goomu Ganndeewu Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ;

Nde o nomaa kalifu e guwarnama cabborɗo… Yiilirde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani jokkondirii e makko ñalnde o8/08/1999 ngam wiɗɗitde doosiyee Galle Pulaar (Galle Fedde ndee). O hollii heen heɓaare mawnde, o winndi Kalifu kaalisaaji mbele ina rokkita Fedde ndee jeyi mum… O waɗi jokkondiral hakkunde terɗe yiilirde Fedde ndee e jagge Kalifu oo mbele ina kebla doosiyee galle oo ngam yettinde ɗum ko ɓuri yaaccaade Diiso hilifaaɓe …

Eɗen nganndi kadi, Ibraahiima Demmba winndii ko heewi e Pulaar (maa en ngartoy heen e tonngooɗe Fooyre paaɗe), ko o neɗɗo kadi korsinnooɗo Fooyre Ɓamtaare, nde o seeraani e janngude, haa e mudda mo o lelii o sellaani oo…

Eɗen mbaawi wiyde wonde, so tawiino ngenndiyankaagal kaaleteengal ngal tuuginoo ko e golle ceedtinɗe, wonaa haala ɓola tan walla yiɗanɗe e heedi-heedaagu e naalankaagu, Ibraahiima Demmba Bah, oon lollirnooɗo BID, jeyetee ko e fotɓe ideede limteede.

Eɗen mbiya, Sori Mawɗo, yo Alla yurmo ma, yaafo maa !

INNAA LILLAHI WA INNAA ILEYHI RAJI’UUN