Muritani: duuɓi 60, waylude waktu heedii! – Ɓataake fayde e mawɗo leydi

1
1779
Ɓataake Faalil Sih faade e Gaswaanini
Ɓataake Faalil Sih faade e Gaswaanini

Mawɗo leydi,

Ko e nehdi e teddungal pellitir-mi huccinde e maa ngol binndol. E balɗe garooje ko a jogorɗo haaldude e ngenndi Muritani ngam tabitinde aadi hitaande kala mawningol jeytaare leydi ndii. A majjaani wonde, wonii duuɓi 30 jooni, oo aada ina sawndondiri e goɗɗo mo aldaa e fijo. Ñande 28 Jolal 1990, to Inaal, koniŋkooɓe ɓaleeɓe muritaninaaɓe njarganooma. Tawa laamu yargirnooɓe ko e dow mawningol jeytaare leydi ndii. Nehaande momtamleñiwere nguu-ɗoon kewu soklaani hollitireede silloor-silloor, teeŋti noon nde Muritaninaaɓe kala kumpitii nde. Ko mbaaw-ɗen reende tan ko, e ɗii duuɓi 30, ina waɗi Muritani gooto mawninoowo jeytaare les piyanɗe et coorumbe, ina waɗi kadi Muritani goɗɗo jilmittooɗo, e nder sunaare mawnde, ɓeen waraaɓe. Ɗum noon fotii dokkaade. Ɓataake am wonaa pooɗaniiɗo hay teelandere wootere, o hollitta ko ndee daande ooloore e lobbuli laabi Nuwaaksoot, ɗi Attaar, ɗi Kayhayɗi walla ɗi ɗee gure e nder aduna hee jaɓɓiiɗe ɗanniiɓe men.

Njahratee-mi ko e ɗiɗaɓal duuɓi leydi men, ko miin e warngooji Inaal ngiƴɗi, ko mi suka muritaninaajo kuutortooɗo hakke mum, so tawii kay wonaa fotde mum, hollitde, e mbaydi njaajndi, yiyannde mum, kulhuli mum e cooynanɗe mum fayde e leydi mum.

Nde ɗum wonata ko maa mi rokkee boowal ndimaagu, nde tawnoo miijo hisataa ɗo joom mum rimɗaani. Yoo mi muñane kadi laawre am, e miijo am cukaaku ngu aldaa e laawre ko nayeewu arditiigu. To bannge am, mi gaddiima hurum e nder haala am, kono ko ɓuri ɗum himmude, mi huniima nuunɗal e goongirantaagal.

So duuɓi ngoniino hojomaaji, tawatnoo ko en ñaamii heen 60, wadde yontatno mbaylen waktu. Hoɗdiiɓe men e denɗiraaɓe men dogoŋ-en ina mbaawnoo reentinde en nde mbaasaten yeebaade ndee heɗtere nde duuɓi 60, ɗoon ɗo ɓe kuutortoo nde ngam mawninde Sigi, saanga maayirɗe hemre maɓɓe. Mi wiyaani yo en njuɓɓin pijirlooji cuumi, maa batuuji mbirniindi. Ko ngonndu-ɗen e dow mum koo ɓurii ɗoon doolnude: ko hakkilo leydi men eewnaa to ñaawirgo.

E nder ɗii duuɓi 60, leydi men wuurii nguurndam kaljuɗam. Ndi ƴeewndiima peeje keewɗe feewde e laaɓnde dowrowe pawiiɗe e kala ngenndi heewam-leƴƴiwiri. Laaɓndal koɗdigal hakkunde leƴƴi mayri ɓuri, to woɗɗi, himmude e kala caɗeele ngenndankeeje mayri. Maa wonatno ustaagu so en mbiyiino Muritani heɓaani jaaboraade no feewiri ngal laaɓndal. Ɓuratno-ɗen goongɗude ko so en mbiyiino Muritani jaaɓtoriima ngal e laabi deentateeɗi ɗi baɗte mumen, caggal warngooji, caggal dummbo, caggal taccingol et leɓte goɗɗe, nuskii leydi ndi e fannuuji keewɗi: dawrugol, faggudu, konu.

Dillere ngenndiwere aaraabere hesɗitiniino doole mum saatu jeytaare nder softere satinoonde ɗum, won renndooji muritaninaaɓe coobinoo e mayre. Nde heɓii mawnude e leydi hee caggal nde muritaninaaɓe janngoynooɓe to leyɗe aarabeeɓe ngarti, ngartiri siynude doosɗe aaraabeeri e nder leydi ndenndaani. Ko ndee dillere aaraabere saabii ronkere koɗdigal men e baɗte ɗe ɗum roondii ɗee kala. Mi lutndaaki miijo aaraabeeriyankaagal e nder leyɗe aarabeeɓe, mbiy-mi ko ngoon miijo waawaa sellude e nder Muritani. Etee en njiyii baɗte ƴiiƴiwe ɗe ngo saabii nder leydi hee.

Ndeya saɗeende maamaare nde Muritani wondi ko kuutarogol luurdugol diine ɗee. Heen bannge ɗe njaggiree no sikkaaka-dañaa kawrindinoowo leydi ndi pine keewɗe kono ndi diine goote; oya-too bannge ɗe kuutoree, e mbaydi haantorndi, no hujja ɓenningol kala tooñanngeeji. Diine ɗee ko wootere e piɓe saɗeende Muritani ndee. Laaɓnde toɗɗiiɗe ɗe ɗee payti ko e renndo e ñaawoore. Sabu  e sawndo lappol aarabeewol ngol, seɓɓitiiɓe diineweeɓe keɓii bewirde seeɗa-seeɗa haa pawi junngo e baawal ñaawooje leydi ndii, ɗoon ɗo aaraabeeri ndii jaalii e joɗnde dawrugol hee.  Ko ɗum koɗdigal kaawningal so tawii en ciftorii sifaa jeytam-diinaagu mo dille aaraabeeje cembinnoo e leyɗe goɗɗe bayɗe no Irak, Siri, Tunisi, Libi, Esipt. Ardiiɓe ɗeen dille kolliino darnde mum-en tiiɗnde e seerndude laamu e diine, laamoraade jeytam-diinaagu hisngu. Gaa e Muritani, ina haawnii yiyde aaraabeeriyankooɓe e seɓɓitam-diineeɓe ina cawndondirii e dow leeso laamu, ina ndenti nder ngal dewgal tuumningal. Kono hay gooto ɗum fuuntaani, eɗen nganndi kaɓɓondiral ɗoon ngal ko ngal maalde kono wonaa ngal miijo, so tawii kay ngal haaɗaani tan e kuutoragol aaraabeeriyankooɓe ɓe dow diinam-seɓɓitiiɓe ɓe.  E ndiin mbaydi, aaraabeeriyankooɓe ɓe heewii to mbeeyni ɗereeji diine ngam semmbinde miijanteeri mumen. Ngal nuuntaral bonngal ina tikña e kala sahaa laaɓndal toɗɗingal ɗemɗe ngenndiije.

Ko yaawi caggal jeytaaje, Ɓaleeɓe muritaninaaɓe dartinooɓe njiimaadi njiytiima koye mumen e nder hare dawriyankoore woɗnde. E yeeso yiɗde jaalnude aarabaagal e leydi hee, ɓe paamii ko yaawi wonde njiimaadi ndi ɓe kaɓatnoo ndii ko ko ɗaccani joɗnde mum kiiɓal piniwal dartoringal festaade leydi ndi. Ko ndeen ɓe cosi dartagol pinewol juɓɓinirangol ƴellitaare ɗemɗe maɓɓe e kuutoragol pine maɓɓe. Bettaani so tawii batu Mbaañ, jooɗinoongu e 1962 e saraaji nguun nokku Muritani worgo, arditiima fodde duuɓi 4 batu mawngu ngu UNESCO yuɓɓinnoo to Bamakoo faytungu e tonngol ɗemɗe afriknaaɓe. Laaɓndal ɗemɗe ngenndineeje ko biɗtanoongal no feewi to ɓeen miijtiyankooɓe dillere Ɓalleeɓe Muritaninaaɓe, ɓeen dartorinooɓe potal ɗemɗe e pine e yeeso laamu e juɓɓirɗe mum. Eɗen poti ɗoo teskaade puntorinal mawngal hakkunde dillere aaraabeeriyankeere ndee e nde ɓaleeɓe Muritani ndee. Ɗoon ɗo adannde ndee woƴaa tan ɗemngal Arab ngal kadi holliti fiɓnde mum e jaalnude ngal dow keddiiɗe ɗe, ɗimmere ndee ummorii ko kawral hakkunde majje e potal majje. Ko waawnoo wonde fof, nde tawnoo miijtiyankooɓe ɓaleeɓe ɓe ko juulɓe kam-en e koye mumen, eɓe njogii won korsa e ɗemngal maɓɓe dewirgal. Ndeen noon, fijo ngo ngon-ɗen e dow mum ngoo wonaa ngo ɓeydal ndigɗungal.

Diine ɗee, hayso tawii en mbaawaa wiyde ko ɗe ustorde wonande dillere ɓaleeɓe ndee nder ndee-ɗoo saɗeende heeriinde, ko ɗe kam ɓeydorde wonande dillere aaraabeere ndee. Hono no wiyraa dow-too nih, ndeen dillere ɗeŋƴaaki e soɗditte doosgal mum jeytam-diinaagu ngam footde heen ngartam.

Aaraabeeriyankaagal yiytiima hoore mum e laamuuji deggondirɗi tiimɗi leydi Muritani. Daliilu mum ko kongal tippudiyankewal. Ɓaŋngini ɗum ko wonde Aarabeere ɗemngal gootal laawɗinangal e Muritani. To jaŋnde ngenndiire, doggol mahtooje nana kebla no Aarabeere lomtorii Farayseere, ronanoonde e njiimaadi. E ndeen toɓɓere heeriinde, won hujja ñawɗo mo aaraabeeriyankooɓe kuccinta e dillere ɓaleeɓe. Oon hujja ko ɗo ɓe mbiyata wonde Aarabeere, nder asli mum, ko ɗemngal Muritani e ngal diine, ɗoon ɗo Farayseere woni ngal hirnaangeyankooɓe; wadde Muritani mo e mum Aarabeere jippinii Farayseere e dow kala fannuuji njuɓɓudi leydi wonata Muritani ɓurɗo oo. Lutndiiɓe ngoo-ɗoon miijo heewii to njoopiraa kala sifaaji jamfaaji ɓurɗi bonde. Kono yoo faame woni ɗoon ko laaɓndal potal renndiwal. Eɗen nganndi, enen fof, jiidigal goodngal hakkunde Safaroore e Arab. Ngaal jiidigal tagi safalɓe heewɓe ɓurde huccande suɓaade Aarabeere e nder jaŋde mumen, ɗoon ɗo ɓaleeɓe ɓe ɓuri huccude e Farayseere. Ɗum wonirii nih gila nde ɗee ɗemɗe ɗiɗi mbaɗdaa e tippudi jaŋde hee. Goɗagol Farayseere yahdata ko e ustagol ñisngol ɓaleeɓe Muritani e nder kala fannuuji njuɓɓudi leydi ndii, kono kadi maa ɗum ɓur ñiiɓde heedi-heeda e cuɓtagol yontaaji garooji. So tawii Muritani ina fooɗanii muritaninaagal e nder tippudi mum jaŋde e nder yuɓɓo mum, ndi foti ko jaɓde laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala e naatnude ɗe e jaŋde e yuɓɓo leydi ndii. Etee nih, jarriboore waɗanoonde les koraandi duɗal ɗemɗe ngenndiije e kitaale 80 e 90 heɓiino wuneeji keewɗi. Kono, e kaawnaandi mawndi, nde dartina subaka gooto tawa hay hujja gooto hollitaaka!

Sababuuji dartingol jarriboore ndee ina mbaawi ƴeeweede to bannge dillooɓe e aaraabeeriyankaagal  ɓe ɗowooɓe mumen ngoni ko binndol e rewriwal cunortoo!

Eli Wul Seneyba ina teskee e kala sahaa nde tafgol miijooji ñawɗi heedi, o jatoroo ɗi saalaali mo waalaani e nuunɗal.  E nder yaltannde makko sakkitiinde dow ɗemɗe ɗee, o ñootondirii, nder kaawisaaji makko goowaaɗi ɗii, daarti ɗi njiydaa ciirol ngam darnude mahanteeri fenaande biliraandi lesɗingol ɗemɗe Pulaar, Sooninkoore e Wolof, fayde e mawningol Aarabeere e wirtaade tikñugol Farayseere. Seneyba wiyi ko en potaani laawɗinde Pulaar, Sooninkoore e Wolof nde tawnoo alaa leyɗe baɗɗe ɗum tawo. Kono laaɓndal laawɗingol ɗemɗe ngenndiije hawnoraaki no Seneyba yiɗiri hollirde nih, leydi wayndi no Siwis ina jogii ɗemɗe 3 laawɗinaaɗe e nayaɓal keƴnangal, Belsik ne jogii heen kadi 3,  Rusii jogii heen ko capanɗe limtinɗe, Marok e Alseri ngasniri ko laawɗinde Amaasig caggal kaɓtagol fotde duuɓi limtinɗe. Senegaal e Mali nani njaaɓani kam-en ne laawɗinde ɗemɗe nganndiije mumen. Wadde binndol Seneyba ngol ina woɗɗi hollitde ngonka laaɓndal ɗemɗe ngal hay wonande leyɗe koddiije men. Mi leeltataa e silko-bilko ngo o weltortoo huutoraade ngam fuuynude miijooji ɓeen haɓtantooɓe heewam-ɗemɗaagu, e waddorde heen ñiŋooje fayde e renndooji mumen no ngoorunoo; ngoon silko-bilko feññinta tan ko waasde mo jogaade hujjaaji ceniiɗi, ko ngon-ɗen e waɗde ɗoo koo ɓuri jojjude e artude e majji.

Mawɗo leydi,

Mi yaafniima e ndee saltere juutnde dow ngonka leydi men. Ɓuranatnoo-kam ko dartaade ɗoo e ciftinooje dartol hee, kono, aɗa anndi ko ɓuri bonde koo suwaa tawo sifeede. Nde aarabeeriyankaagal ardi heen e feere sakkitorde ngam seertude e saɗeende mum ɓaleeɓe Muritani. Nde kiiɓal basngal eewnaa e boowal miijooji, nde ɓagoore huutoraa ngam hulɓinde, feere ƴiiƴiire nana natee to nder sirlu. Ndeen feere ɓenndunoo ko e laamu Wul Taayaa mo yimɓe mum ngummorii dumbude kala ngenndiyanke ɓaleejo (dumbirdu Walataa heɓii heen innde), momtude haa laaɓa kala ɓaleeri e kala e tolnooji konu ngenndi men (Inaal, Jireyda mawnii heen), jiimnude konu e dow daande maayo, ɗo ɓaleeɓe koɗi ɗoo, ngam aawde ɗoon kulol e leɓte caɗtuɗe, teeŋti noon e taccingol ñisngol Muritaninaaɓe faade Senegaal e Maali. Mawɗo leydi, njaltuɗaa ko e konu. Aɗa anndi ko firti banndiraagal koniŋkooɓe. Ñande 28 jolal 1990, koniŋkooɓe safalɓe njargii, mbari koniŋkooɓe 28to ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ngam mawninde jeytaare leydi ndii. Oo bone bonɗo kewnoo ko hakkunde lebbi momto-leñol nder konu hee, e nder leydi hee ko ɓuri yaajde. Mawɗo leydi, caggal ɗii duuɓi kataa ɗi ɓaleeɓe Muritani muusaa, kuule yaafuya pawaama e maɓɓe ngam falaade kala ñaawoore fayde e waɗnooɓe ɗii bonandeeji ɓe gardiiɗo mumen woni Wul Taayaa. Haa hannde, leɓtanooɓe ɓee, wortalɓe ɓee, baayeeji ɗii, taccinaaɓe ɓee ina naamnoo nde ñaawoore waɗatee, kono ɓalal nana fuŋŋinii yeeso maɓɓe ina faloo goytaali maɓɓe. Kala ñalawma, leɓtanooɓe ina njiya torlunooɓe ɗum-en ina ngoni e nguurdameeji e liggeyaaji ko aldaa e hay sokla woota, baayeeji ina potta e warnooɓe baabiraaɓe mum-en ina ɗaccaa e jeytaare mumen timmunde, taccinaaɓe ina cooynoo leyɗeele mumen e galleeji mumen keptanooɗi ɗi ɓe ndonkiti jeytude.

Mawɗo leydi, so tawii feere Wul Taayaa e miijtiyankooɓe aarabaagal nder Muritani wonnoo ko momtude ɓaleeɓe Muritani, nde lomtiiɓe mo ndee nanndaani e lutndiinde ɗum. So ɗum alaa ko saabii hay gooto e mon, laamiiɓe Muritani, fellitaani udditde losko e ngoo momto-leñol waɗanoongo? Ko saabii hay gooto e mon tottittaa taccinanooɓe ɓe hakkeeji mumen? Ko saabii hay gooto e mon fellittaa ummanaade saɗeende nder ndee, hono hare pine, hollitira baɗe mawɗe darnde mum e fotndude ɗemɗe e pine nder Muritani?

Mawɗo leydi,

Leydi men heɓii duuɓi 60, duuɓi 60 mooƴu fenaande ina ñaama jaale leydi men, duuɓi 60 jiilgol boomaare leydi ndii nder juuɗe won fannu laamiiɓe ina ɓeydoo yoolde en e lugge joote, duuɓi 60 laana men ne hay-hayta e maayo hulɓiniingo kiiɓal e njiyaagu haa fartaŋŋeeji men wontude renndo wootolinngo ina nasloo e kala ñande. Yontii tonngen, tonngo duuɓi 60 goodal leydi men, caɗeele men, keɓe men no ɗe pooƴiri fof, pergite men no ɗe ndimtoriɗiri fof. Heɓtinnde fergitere ko baɗal dimal,  hayso noon fergitere ndee foti rimtoriɗde ko nde  neɗɗaagal saanga nde ngal juumata haa arana ngal warde. Muɓɓude gite noon, ina woɗɗi waawde riiwtude ndimtaraagu, ɗum ƴernat ngu, mawnina ngu haa ngu yoola, ngu tonnga fittaandu joom mum. Fotii nde Murtani muɓɓiti gite mum ndaariri daartol mum yitere muusnde kono nuunɗunde, tiiɗnde kono sagateere, yitere fellitnde, yitere sohintoonde. Soklaani ko ina haalee wonde udditgol ndeen yitere yawtii pinngol degrewol, kono ɗum noddi ko pinngol luggol; ngol cohndam kala ɓiɗɗo-ngenndi, ngol hakkilo seeɓngo ardiiɓe, baawal ngenndi ndii sunaade e golle kaantortorɗe baɗaaɗe ɗee, ɗoftude ndi ɓiɓɓe-leydi yananooɓe ɓe e joopaade waɗnooɓe bonanndeeji ɓee. Ndee hafeere noon wonaa feccoore Muritani e banngeeji ɗiɗi, yanaaɓe bannge, yanɓe bannge. Ko Muritani eewnaa e waɗde koo ko sellitinde darnde mum yummaare toownde ndee, ngam huufde ngal laaɓndal pattamlamal. Caggal nde ndi seerndi baɗe ɗee fof, holliti ñaawoore laaɓtunde, maa wodan ndi yuɓɓinde kawrital ngenndiwal goongɗungal, ɓooyowal.

Mawɗo leydi,

Ɗee balɗe ko a kuccinoowo konngol e ɓesngu Muritani. Mbaar ma mi waaw sabbaade e ma nde calmintaa leydi ndii e nder ɗemɗe mum kala, no maande darnde ma e waaɗtude potal ɗemɗe e gardiiɗe ma? Mbaar ma min mbaaw fadde, miin e renndiiɓe am ngenndi, nde kabrataa, e nguu ñalngu 28 jolal maantinirgu laabi ɗiɗi, wonde warngooji Inaal kan e keddiiɗi ɗii kala maa loske mbele ñaawoore ina tottitee joom mum en caggal ɗee kitaale ɗe ɓe padi? Mbaar ma mi waaw fadde e ma nde kollittaa goppitagol kala dummbiraaɓe miijo e nder leydi hee? Mawɗo leydi, mbaar ɓesngu Muritani maa waaw sabbaade pellite kese, taƴotooɗe aadi, nawooje leydi ndii to safaara ñawanɗe mum, mbele hankati ina waasa aaɓnaade mawnine ɗiɗe 28 jolal e dow wertaango leydi ndii?

Mawɗo leydi,

Ko ngonkaaji mahata pesaaɗe men; damal nana yeeso maa, ko ngal naatirgal galle ɓeen mawɓe ɓamtunooɓe neɗɗankaagu. Oo galle hurum mo julle mum cañiraa baɗe dime e golle jaambaraagal. Oo galle toowɗo ceertuɗe e ɗuu nokkuuji lesɗuɗi ɗo laamɗo mawninirtee gawlaali ñama-kala en. Mawɗo leydi, uddit damal ngal! Uddit damal ngal, njaltinaa leydi ndii e nguu mbeɗu ñawsungu tooñanngeeji e muɓɓam-gitaagu. Uddit damal ngal mbele ma en njol e bolol ceningol potal e nguurdiigu. Uddit damal ngal mbele hankati Muritaninaaɓe ina mbaawa yawtude ceeraagu feŋngiɗngu nguu, naatana himme neɗɗɗaagu denndinɗo ɓe oo ngam ɓe mbaawa wuurde e ballondiral kan e banndiraagu.

Leydi men, so ƴeewraama heedo noknatiwo mum e loowdi pinal mum, ina jogii darnde mawnde e diiwaan heen. Darnde jokkondiral leƴƴi. Hay miijanteeri ustiweeri wootiri fotaani jamfinde en ndeen fesoode. Tabitinde ndee-ɗoon darnde  noon rewata ko e jaɓgol keewal leƴƴi men e nataangol jotondire lugge, potndaaɗe, hakkunde men e Afrik les-saharaa heen bannge e Magreb oya bannge.

To dow duuɓi 100 miliyoŋ goodal mayre, Gelb er Ricaat ne ndaara en. Heewii kewuuji e nduumguuji nder ndeenateeri mayre, heewii weeyooji e goodanteeje ɗe nde yiyi ina njaha tawa meeɗaa artude. Er Ricaat seediima njooɗdam keewɗam, tawaama kaamte keewɗe, yiyii mbelamma mawka.  Kono e nder ndeenateeri mayre ndi ɓooyaani, Er Ricaat ne seedoo golwole taaniraaɓe men, Er Ricaat ne yiya, ne nana ko naɗde Fori e ceene Bilbasi jaŋtotoo. No heddiiɓe ɓee nih, ndee maamaare e gite maa mooptu e lugge mum baɗe men caggal nde momti-ɗen yeeso mum. Mi neega miijaade wonde ɗoo e ndeen ma en kaylit dewrewol kuɗol men mbele ɗalen ciifol hurum birtol meeɗen.

So ɗum yawtii, mi eewnoto Muritaninaaɓe e ɓurɗe tiiɗnondirde e tinande renndidiiɓe mum-en ngenndi kala sunaare nde nguuri, kala ko nde waawi wonde. Jaasre ko nde Gorko salii yiytaade hoore mum e kareeli kaanɗi ɗi rewɓe kaɓatee, nde ɓurnaaɗo ronki yiyde ngonka koɗdiiɗo mum monaaɗo, nde seeram-njogaramiijo eewnii kiiɓal dow nanndam-njogaramiijo, nde ñiiɓiyanke wallitta torle pawaaɗe e ɓosiyanke. Mbiy-mi ko eɗen kersinii saatu nde, ɗo potno-ɗen wadde yeewtere miijooji, pooɗani-ɗen ndoolndoolaagu; e ngaal baɗal ngon-ɗen tan ko e feccude musibbaaji e hiiɓooɓe en. Fesaa e Muritaninaaɓe hiiɓaaɓe ko ballondiral e ñootondiral ngal woƴaaki sababuuji ceertuɗi ɗi ɓe kiiɓiraa ɗii.

So tawii duuɓi men 60 gadiiɗi ɗii cifortee ko yirwere fitinawere arnde haa e momto-leñol, ina fawii e men waɗde garooji ɗii e mahtagol leydi ndii. Wadde alaa e sago ngal kiiɓal, ngal nder mbunndi miijanteeje cooyɗe, ina jokki gollaade e nder njuɓɓudi leydi men, nder konu men e haa e nder ɓinngu-leydaagu hee. Mawɗo leydi, a deeƴnaani hakkillaaji amen so tawii gila ñande piilungol maa  amen njiya doggi inɗe ɗi goobu-ɓanndu wootu winndaaɓe golle ina pelɓondira nder yuɓɓo leydi ndii e nder konu hee. Sikke jaaliiɗo haa jooni oo ko, hono no adinooɓe ma ɓee nih, ko a diftaaɗo aarabeeriyaankooɓe ɓe. Miɗo eewnoo kadi ɓee miijiyankooɓe waɗtuɓe liggey mumen hillande tippudi laamu ndii e kala baɗe mum nde ngartirta hakkillaaji, e nde paamata wonde yiɗde Muritani firtaani yahdude e doosɗe tippudi ndii. Alaa! Muritani woni ko dow kala tippudi laamu, so ndi sellii so ndi ñawii, yahoori e mum ndii. Yiɗde Muritani ko ndaardude tippudi ndii ɓurnaaɗe ɗe leydi ndii foti roondaade ɗee, tafa ñiŋooje mahooje fayde e sifaa jahoowo heen oo. Ndeen noon, hay tippudi wootiri, so ndi fotndu haalaaka noon so ndi nuunɗaani, waawaa moɗde doosgal ngenndi ngal haa artira kala ñiŋooje kuccinaaɗe e mum ngam waɗtude ɗe bonnitooje fayde e ngenndi hee.   Duuɓi 60 payaaɗi ɗii poti wonde ko diwtorɗi nguun naafigaagu, ngonana potal e cagataagu.

Leydi men ne jogii jojji keewɗi, ɗi nganndu-ɗaa so njojjitaaka, maa ɓil janngo men no feewi. Jaŋde, wiɗto, cellal e taariindi ko fannuuji jotondirɗi ɗi janngo men fawii e mumen, nder kaa ngonka waylo-waylo huuɓnungo, jawtol ren-natiwol e julyultondiral ngal alaa nanndo. Golle men hakkilanteeje poti ko huccineede e ñawdugol ɗee caɗeele doolnuɗe. Koppereeje ina poti waɗeede e heblo sukaaɓe, kan e heƴnude ɗumen e alhaaliiji leydi. Eɗen cokli hakkillaaji pooynuɗi nde ɗowata eɓɓaade ɓurɗe wonde ndeererɗe, sañde peeje ɓurɗe ŋellitaade e siynude ɗe no ɓuri feewirde.

Kono, gaagaa ñawdol kisngol laaɓndal ngenndiwal ngal, alaa e ɗee eɓɓaaɗe ɗe tolno karalliwo ɗe mbaawaten gasnude.

Leydi men ina jogii fartaŋŋeeji waawde fooynude so en ngoɗɗiima miijooji ceɓɓitiiɗi, ngartu-ɗen e mahde ndi dow ñisaral mayri ɓural, hono keewameeri mayri. Ko e biinle Kummbi Saalee e Awdagost, ko e ɗe Tekruuri ɗee, nder ndeenateeri mawndi Saharaa ndii e laabi majjitɗi Njurbel ɗii njiytoyten ngal ñisaral, gootal gaddotoongal kisal mahanteeri Muritani ndii.

Heedii nde mbaylaten waktu e nde mbaɗaten diwanɗe men 60 garooje ɗee e teenol ngal-ɗoo ñisaral, kan e mahgol gollal goodal men. Muritaninaaɓe, e keewameeri mum-en, ina eewnaa e ndee eɓɓaande. Hay jojjol gootol waawaa dartaade doole dental men.

Muhammadu Sih

YOWRE 1

  1. Muhammadu Faliilu Sih: a taƴii ngal dow!
    Kono mbela maa jaŋtol maaɗa yottoyo Hooreejo leydi ndii?
    So tawii kadi yottoyiima, mbela ma o jaabo ɗum hay siko e ɓernde?

    Fulɓe mbi’i: “weli findinde ko ɗaaniiɗo, kono wonaa ɗaankiniiɗo!

    Yoo Joomiraaɗo wallu men

Répondre à Silli Demmba Bah Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.