Daartol Annabi Nuuhu (1)

0
1627
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wassila, ɓiy Annabi Idiriisa (ɓe jam e kisal ngoni e mum en (JKM). Ko kanko Nuuhu woni mo Alla adii nelde feewde he yimɓe he nder winndere ndee. Alla neli mo feewde e winndere ngam e oon yonta yimɓe nattii anndude Alla ina woodi, kadi yimɓe mbatɗii ñaawreede majjere ; ngam alaa ko nganndi hay huunde so wonaa rewde sanamuuji.

Ko ɗum waɗi Alla jangtiima daartol makko e nder Ɓuraana tedduɗo oo, e ko laatiino e yimɓe makko e ko jippinoo e yeddunooɓe mo, e mette ɗe ndañnoo ko wayi no : ilam ɗuufaan e hol no o daɗndiri ɓe, e wondunooɓe e jom laana en ɓee, tawi jiidaa e ko jangtaa he nder deftere Alla ndee; ko wayi no cimooje garooje ɗoo ɗee : simoore Iiraafi, simoore Yuunus, simoore Huud, simoore Muuminuun, simoore Anmbiyaay, simoore yimooɓe, simoore Njambala , simoore Saafaati, simoore aktaribati. Alla jippinii heen kadi simoore timmunde, Ko ndeen woni simoore Nuuhu. Denndaangal ɗeeɗoo cimooje jangtaaɗe, Alla jangtiima heen golwole Annabi Nuuhu (JKM).

Ƴeewen no Alla Toowɗo Oo wiyiri to simoore Iiraafi : Alla wiyi : minen min nelii Nuuhu fayde e leñol mum. O wiyi : eehey mon leñol-am ! Ndewee Alla, hol ko haɗi on rewde Alla etee on ngalaa deweteeɗo ko wonaa Kanko. Miin mbiɗo hulani on leeɓte muusɗe (59). Gooto e hoohooɓe leñol makko ɓee, wiyi : minen min njiyiraani ma so wonaa e majjere feeñnde ngon-ɗaa (60). O wiyi eehey mon leñol-am miin, mi wonaani e majjere ko mi nelaaɗo jom winndere nde (61), ngon mi ko e yettinde on nele joom-am, mbiɗo laaɓana on reedu ngam mbiɗo anndi ummoraade e Alla ko on nganndaa (62). Walla haawi on, ko nde ari e mon kulol Alla ummoraade e joom mon e rewrude e gorko ummiiɗo e mon ina jeertina on ngam yo on kul Alla mbele oɗon njurmee (63). Ɓe penni mo, min ndaɗ-ndi mo e ɓe o wonndunoo e nder laana, min njooli ɓeen yeddunooɓe kaawisaaji amen ngam ɓeen laatiima yimɓe leñol yawtuɓe keeri (64). Simoore Iiraaf, kaawise : 59-64)

Caggal ɗum, ƴeewen hol ko Geno haali e Nuuhu to simoore Yuunus. o wiyi :  Dursito fiyaaku Nuuhu, tuma nde o wiyi  leñol makko : “eehey mon leñol am, so tawii laatiima e dow mon mawniikinaare ngam ko ciftinat-mi on kaawisaaji Geno koo, miin noon ko e Alla paw-mi geɗe am. Ndenndinee fiyakuuji mon e renndidiiɓe mon, refti heen kadi ko laatotaako e fiyakuuji mon e dow mette ñaawron ɗum e dow am, tawa on ƴeewaani mi (71). So on ɗoofiima kam, mi naamndaaki on njoɓdi, waɗi noon njoɓdi am paw-mi ɗum ko e Alla. Ko ɗum njamiraa-mi yo mi laato wondude jebbiliiɓe (72)”, ɓe penni mo, min ndaɗndi mo e wondunooɓe e makko e nder laana, min mbaɗi ɓe lomtotooɓe, min njooli ɓeen yeddunooɓe kaawisaaji amen. ƴeew hol no laatori jeertinooɓe adinooɓe ɓee. simoore Yuunus, kaawise 71-73

Hol ko addani Nuuhu wiyeede Nuuhu ?

Hono biyeteeɗo Kisaayi wiyi : Innde makko adannde ko Abdul gaffaar walla Awiskuru. Addani mo wiyeede Nuuhu, ko o meeɗii hawrude e rawaandu ina waɗi gite nay (4) o wiyi : “kooni ko nduu rawaandu boni no wayi”. Ɗum firti ko rawaandu nduu yoɗaani. Rawaandu nduu wiyi mo : “aan Abdul Gaffaar aɗa aybina ko ɗakkaa e huunde ? So tawii ngaybintaa koko ɗakkii walla ko ɗakkaa e huunde, oon ɗoon fiyaaku so tawii ko miin waɗatnoo ɗum, ndeen mi suɓotaako wonde rawaandu, waɗi noon baɗɗo ɗum oo waɗata ko ko welaa.” Ine wayi no rawaandu nduu anndinii mo ko Alla waɗi ɗum no wayii nih.

Ndeen o nanii ko rawaandu nduu haali koo tan, o huli, o hersi e ko aybini rawaandu nduu koo, o hiiwtii o woyi. Waɗti hankadi, kala nde ngoon miijo ari e makko, o hiiwtoo o woya, ngam fergitere e bakkaat mo o waɗi oo, ngam omo anndi o tooñii rawaandu nduu, etee o yiɗaa tooñannge. Ko ngam heewde mo kiiwtaali e bojji addani mo wiyeede Nuuhu. Helmere “naaha” firti e ɗemngal Arab ngal ko “hiiwtiima”; “Nuuhu” firti ko “kiiwtotooɗo”. Hono Wahab ɓiy Man-mbahi wiyi “nde yahi haa Nuuhu heɓi duuɓi teemedde tati e capanɗe jeetati, ko ndeen Jibiril (JKM) ari e makko. Ndeen Nuuhu yiyii mo tan, wiyi mo “holi aan gorko baaɗo no muumunteewel ?” Jibiril wiyi mo “ ko miin nelaaɗo ummiiɗo e jom winndere, mbiɗo addan maa nelal e anndinde ma, won’de a nelaama feewde e leñol maa”.

Fawaade e konngol Alla Toowɗo Oo no wiyiri “minen min nelii Nuuhu faade e leñol mum, jeertin leñol maa ko adii nde arata e maɓɓe leeɓte muusɗe (1)” . O wiyi “eehey mon leñol am, nganndee miin wonande on ko mi jeertinoowo peeñɗo (2), ndewee Alla kulon Mo, ɗoofto-ɗon mi (3), Alla yaafoo on bakkatuuji mon, o dirtinana on mudda innaaɗo, oon mudda innaaɗo so tawii arii o neemnataa so tawii laatiima oɗon nganndi (4)”. O wiyi “joomi am, mi noddii leñol-am ngol jamma e ñalawma (5), alaa ko ɓeydani ɓe e noddaali am ɗii so wonaa dogdu (6), miin kala nde noddu-mi ɓe ngam njaafo-ɗaa ɓe, ɓe ƴetta peɗeeli maɓɓe e comci maɓɓe, ɓe cukka e gudde noppi maɓɓe eɓe cayfita, ɓe mawnikinoo mawnikinaare mawnde (7), refti heen kadi mi noddii ɓe e peeñɗi (8), refti heen kadi mi eewniima ɓe, mi haalanii ɓe ɗo suuɗii e ɗo weeji (9), mbiy-mi ɓe njaafno-ɗee joomi mon ko Kanko tan woni Jaafotooɗo (10)” simoore Nuuhu, kaawise : 1—10.

Caggal ɗiiɗoo kaawisaaji ɗi Alla haali e Nuuhu, Jibiril (JKM) ɓoorni mo comci jihaadi, o fiili mo kaala pellital, o wiyi mo : “fokkit yah to gaño Alla biyateeɗo Dirmisil, ɓiy Fuumil, ɓiiy Jiiji, ɓiiy Qaabil ɓiy Aadama (JKM).” Kanko Dirmisil noon ko o laamɗo keewɗo doole, gaƴiiɗo, kaaɓniiɗo mo hono mum alaa e winndere ndee to bannge heewde caɗeele.

Ko kanko Dirmisil adii ɓiɗde won e puɗi o yaltini heen sanngara, ko kanko kadi adii waɗde fijirde tege, ɗum firti ko ngaddaa kaalis mi adda kaalis yimɓe men ɗiɗo cippira, liɓɗo heen fof nawa ko tegaa koo, liɓaaɗo oo waasii kaalis mo tegnoo oo. Walla to bannge dam, gooto e men fof waɗa huunde so kaalis so ɗum kaŋŋe walla nih ko ɗum jawdi ndariindi, kala e men poolɗo ko kañum nawata ko tegaa koo. Ko kanko kadi fuɗɗi ƴettude comci cañaaɗi o sooɗta ɗum kaŋŋe.

Hol ko Dirmisil e leñol mum ndewatnoo ?

Kamɓe fof ɓe ndewatnoo ko sanamuuji joy ɓurɗi anndeede e oon saanga, ɗiin ngoni garooji ɗoo ɗi : waddu, sawaa-u , Yaaguuta , yaaguuga e Nasra. ɗiiɗoo Sanamuuji joy geno jaŋtiima ɗum en, e nder ɓuraana tedduɗo oo.

Holno ɗii sanamuuji cifori ? ɗiin ɗoon sanamuuji Dirmisil , e ɗi mahanaa galle ina heen cuuɗi mahiraaɗi ( maarbere) kellinaaɗo, njuuteendi galle o ko ujunere diraa njaajeendi ndi ko noon wayi. ina woni saraaji majji ujunere e teemedde jeeɗiɗi sanamon tokoson kañɗi mawɗi ɗii , iɗi mbaɗanaa kadi jooɗorɗe kaŋŋe e wonndude e cuɗaari mbasorteendi e ɗi mbaɗanaa liggotooɓe ngam toppitaade laaɓal sanamuuji ɗi .

Laatiima kadi sanamuuji ɗi ina njoganaa ñalngu e nder hitaande kala kamɓe fof e ɓe ndennda ɗo galle majji ɗo, ɓe mbaɗanaɗi welnere Nuuhu ina heewi yaltude ñalnde heen feewde e maɓɓe ngam ƴeewde no ɓe nguurdi, e ɓe kuɓɓani ɗi jeynge ɓe ɓaɗtina heen fotɓe ɓaɗtaade ɗum ɓe refti heen ko ɓe cujjana ɗi ngam hormaade ɗi. caggal ɗuum laatiima e ɓe mbaɗanno gorwoccol, e ɓe piya bawɗi e ɓe ngutta liite e ɓe ngama e sara majji e ɓe njara saŋngaraaji maɓɓe e ɓe njinnda e rewɓe e peeñɗi ko aldaa e suuɗaade e ɓe mbaɗɗoo e dow rewɓe ɓe no kullon nehakon nih e jeese yimɓe .

Ndee bonannde nde juutii, Nuuhu yalti ɓe fayi lakde, o hooynii dow asamaan o wiyi : eehey ma geeno mbiɗo naamndi ma nde mballataa mi e dow ɓeeɗoo e annoore Mohammed, laatiima e oon yonta ɓe ngonaa limannooɓe keewgol maɓɓe. Caggal ɗuum, hono Nuuhu yalti laawol goɗngol fayi ladde o darii e dow tulde ɗoo darinoo, adan ɗoo o noddi daande dow, o wiyi : eehey mon leñol-am, tinee mi arii e mon ummoraade e jom winndere mbiɗo nodda on nde ndewaton mo kanko gooto, mbiɗo haɗi on rewde sanamuuji .

Ndeen Nuuhu mo jam e kisal ngoni oo, feekiima alaa ɗo daande makko nanaaka tuggi fuɗnaange haa heɓi hirnaange hay sanamuuji gonnooɗi e dow joodorɗe ɗi njanii e leydi, wonnooɓe e saraaji majji ɗi ngidaa, ko wayno liggotooɓe heen ɓe. hono laamɗo Dirmisil kañum e hoore mum hulii haa faɗɗorii heen, ndeen o ummiima e faɗɗere o naamndii o wiyi : onon kam ! on nanii ngo luukaango ? ɓe mbi’i : ngo luukaango, ko luukaango gorko gooto ina wiyee Nuuhu, oon noon koo kaangaaɗo, a min njawi hakkille oo no feewi. O wiyi : ngaddanee kammo. hono hojom tawa reenooɓe laamɗo njehii to Nuuhu (JKM) oo, ɓe nanngi mo ɓe ndarni mo e yeeso laamɗo Dirmisil, caggal ɗum o naamndii mo o wiy-mo : holi aan ? o wiyi : ko miin Nuuhu ko mi nelaaɗo jom winndere mi arii e mon mbele oɗon ngooŋɗina Alla gooto ngoppon sanamuuji ɗi ndewaton ɗi. Laamɗo Dirmisil wiyi : so tawii ngonnduɗaa ko e kaaɗi miin ma mi safru ma, so tawii kaa baasɗo ma min ngalɗine, so tawii ko ɗum heewde ñamaale , min njoɓan ma ñamaale ma.

Nuuhu (JKM) wiyi : miin, mi wonndaani e kaaɗi mi wonndaani kadi e baasal, hay ñamaande wootere kadi mi alaa, ngon mi ko mi nelaaɗo ummiɗo e jom winndere.

Laatiima Nuuhu (JKM) ko nelaaɗo gadano e winndere ndee, ko o jom pellital, Alla neeli mo e ɓesngu Kaabil caggal nde njokki rewde sanamuuji e feññinde sirkuuji ngam renndinde Alla e geɗe goɗɗe. Nuuhu (JKM) noddi ɓe yo ɓe ndew Alla gooto, yo ɓe mbiy “deweteeɗo alaa so wonaa Alla Nuuhu ko nelaaɗo Alla”. Ndeen laamɗo Dirmisil  nanii ɗum tan, o tikki, o wiyi “sinno wonaano hannde ko ñalngu welnere, maa mi waratno mo bargol muusngol”.

Ñalnde Nuuhu jaabii laamɗo Dirmisil ndee “alaa goongɗinɗo Annabi Nuuhu ñalnde heen so wonaa debbo gooto ina wiyee Umrata o resi ɗum, o jibidini e mum ɓiɓɓe tato worɓe, ɓeen ngoni ɓeeɗo arooɓe : Saama, Haama Yaafes. O jibidinii e oon debbo kadi ɓiɓɓe tato rewɓe ɓeen ngoni ɓeeɗo : Haswata, Saarata e Buhayrata. Caggal ɓeen ɗoon kadi, debbo goɗɗo goongɗinii mo, ina wiyee Walaaba ɓiiy Ajwiil, oon debbo ɗimmo kadi o resi ɗum, ɓe ndañdi ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe ɓeen ngoni arooɓe ɗoo ɓe : Baayluus e Kinaan. Caggal nde ɓeen ɗoon ɓiɓɓe njibinaa, debbo o ruttitiima e diina mum gadano oo caggal nde o jebbilii e diina Alla gooto mo Annabi Nuuhu goongɗini oo.

Ine jokki tonngoode faande

Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.