Dokkirgol njeenaaje kawgel binndanɗe : ɗemɗe ngenndiije tawaama

0
660
Dokkitgol njeenaaje e KAWGEL HAPA 2022 -2
Dokkitgol njeenaaje e KAWGEL HAPA 2022 -2

Ko ngol waɗi ɗiɗmol ko Goomu ndariniingu rewindo jaayndeeji ene yuɓɓina kawgel, tawtina heen ɗemɗe Ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof. En paamii, hitaande fof ngel kawgel ene waɗetenoo, kono ko jaayndiyankooɓe haalooɓe walla winndooɓe he Arab e Farayse tan ngel heewnoo toɗɗaade. Kono, gila hitaande ɓennunde ndee, Hapa naatnii heen ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof.

Pulaar ene wiya, « waɗde waɗta, ko e weleede Alla, kono goonga ene tawaa ». Ko ngol waɗi ɗiɗmol ko Goomu ndariniingu rewindo jaayndeeji ene yuɓɓina kawgel, tawtina heen ɗemɗe Ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof. En paamii, hitaande fof ngel kawgel ene waɗetenoo, kono ko jaayndiyankooɓe haalooɓe walla winndooɓe he Arab e Farayse tan ngel heewnoo toɗɗaade. Kono, gila hitaande ɓennunde ndee, Hapa naatnii heen ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof.

Ciftinen, e balɗe ɓennuɗe ɗee kadi, heblooji njuɓɓinaama to Nokku dewintooɗo jaayndeeji too. Heblooji goɗɗi kadi njuɓɓinaa to duɗal dowrowal keblowal terɗe jiilooje golle laamu e ñaawooɓe. Ɗii heblooji fof noon, mbaɗaa kadi ko he tawtoregol Ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof.

Ɗum, ene addana en werlaade naamnal. Holi ko waɗi laamu nguu waɗtirde nii, jooni, hakkille e ɗemɗe ngenndiije. Haawnaaki, so en ɗaldii ɓooyi, maa en keɓoy heen ko laaɓi. Miin, e miijortooɗo no am fof kam, emin njooɗni ɗum. Tawde so yimɓe ndenndii ko feccotaako potaani luurondirde, moƴƴinta gondigal ko yiy ko njiy-mi, nan ko nan-mi, heɓ e ko keɓ-mi koo. Alla dee anndi ko arooɓe ngaddata, kono ɓee ardiiɓe nguu Goomu hannde kam kollirii ko haalatenoo he ngel kawgel koo. Woni ɓure gonɗe e ɓinngu leydaagu. Ɗeen ɓure ɗe mbaaw-ɗen tonngude e daaɗe tati :

•adannde ndee ko yiɗde neɗɗo banndum, heɓtina ɗum, hormoo ɗum, teddina ɗum, yiɗana ɗum ko yiɗani hoyre mum;

• ɗimmere ndee ko laataade jarlitaniiɗo leydi mum, diiwaan mum, wuro haa e nokku mo wuuri oo. Ɗum ene feeña e hormaade ko renndaa, reende ɗum, haɗde ɗum bonneede e feewnitde ɗum so bonnaama;

•Tataɓere ndee ko wallondirde. Kala ceɓorɗo walla mo saɓori oo. Sabu faamde neɗɗo wallirta mo ɓuri ko haa ɓurɗo ɗum walla ɗum.

En ñaagiima Joomiraaɗo nde ɗum laatotoo, duumoo hakkunde ɓiɓɓe leydi. Alla waɗa paamondiral, potal e nuunɗal. Mi tonngira siftinde, ko hikka woni gadanol ko jaayndiyankooɓe Fooyre Ɓamtaare ene tawtoree ngel kawgel. Eɗen ñaagii Alla nde ɗum juutata. Eɗen ñaagii kadi jaayndiyankooɓe men fof nde ɓeydata tiiɗnaare, ndokka meccal ngal teddungal ngal haandi. Sabu maɓɓe laataade « ɗemɗe renndo men ».

Malal Sammba Gise

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.