Kataar 2022, Raay fuku winndere : Mawɗo amantaa mehre !

0
307
Dohaa laamorgo leydi Kataar
Dohaa laamorgo leydi Kataar

Hikka, raay fuku bal winndere, kewu ɓurngu lollude he winndere ndee, fuɗɗiima ñalnde 20 jolal, tee joofoyta ko ñalnde 18 bowte 2022. Kewu nguu fof e woowteede, juɓɓingol maggu to Kataar, ine waɗi geɗe kese, geɗe ɗe Kataar 2022 heerorii. Haala kaalis ine mawni he pottital hikka ngal. Tee, ɗeɗn njenanaa yimɓe fof ine njiɗi anndude mbele ɗum fof ko fijirde mehre tan. Gila he jooni nganndon ine waɗi kaalis haa heewi. Yeru, nawnooɓe raay kawgel ngel e hitaande 2018 to Riisi (Farayse nawnoo raay) heɓii 38 miliyoŋ dolaar ummoraade he Fifa.

Hikka, kawgel fuku bal, kewu ɓurɗo lollude he winndere ndee, fuɗɗiima ñalnde 20 noowammbar (jolal), tee joofoyta ko ñalnde 18 desaambar (bowte) 2022. Kewu nguu fof e woowteede, juɓɓingol maggu to Kataar, ine waɗi geɗe kese, geɗe ɗe Kataar 2022 heerorii.

Ko iddi fof, Kataar 2022, heewii haala : Yimɓe fof ine nganndi Kataar anndiraaka wonde leydi mbaawndi bal. Kadi Kataar ko leydi pamardi to bannge njaajeendi wertallo mum. Ɗuum haɗaani ndi suɓeede yo jaɓɓo kawngel ngel, Ostaraali, e Japon, e Koree Word, e Dental dowlaaji Amerik ngoppaa… Ɗuum addii haala mawka nde Sep Blatter gardinooɗo njuɓɓudi ɗowndi Fuku Bal he Winndere ndee (FIFA) habri ɗum, hono cuɓagol Kataar. Ɗuum ine jeyaa e ko addani FIFA udditde wiɗto ngam sunnaade hol no ndii leydi suɓiraa, caggal nde heewɓe tuumi terɗe njuɓɓudi ndii, wootanɓe Kataar, buuñeede. Hay Sep Blatter e hoore mum, won ɗo wiyi “nimsii ko Kataar suɓaa yo yuɓɓin Kawgel ngel.” Kono, ɗo yahanoo artaa fof, goomu nehaagu FIFA waɗii wiɗto, wiyi alaa ɗo mbuuñaari waɗi e cuɓagol hee. Caggal ɗuum, teeŋtinaama ko Kataar tigi yuɓɓinta kawgel ngel.

Kataar leydi njuɓɓinoori ɓurndi famɗude : Njaajeendi wertallo Kataar ko 11 586 km2 fat (Muritani ine sowoo ndi laabi capanɗe jeenay). Nii woni Kataar woni leydi ɓurndi faaɗde, njuɓɓiɓinndi kawgel ngel, yeeso Urugay, 176 220 km2 he hitaande 1930. Kayri kadi ɓuri fof famɗude yimɓe, sibu yimɓe mayri fof ko miliyoŋaaji ɗiɗi e feccere neɗɗo.

Kawgel dabbunde : Kawgel ngel yuɓɓinaa ko he lewru bowte : goo ko ɗum waɗa, sibu kawgel ngel yuɓɓintenoo tan ko he naatirɗe ceeɗu. Nguleeki kii ine tolnoo he oo sahaa hedde 30°C ɗo laamorgo leydi ndii ɗoo (Doha), kono ɗuum haɗaani  estaduuji uddeede, heen jeeɗiɗi ɓuuɓnee, woni mbaɗanee kilimateseeruuji. 

Doha sakkittoo jaɓɓaade 32 kippu he kawgel hee : Ngalɗoo pottital wonata cakkitiingal renndinnde 32 kippu. He kawgel paangel, he 2026, juɓɓinoyteengel to Dental Dowlaaji Amerik, Kanada e Meksik, 48 kippu tawtortee. Ko FIFA dotti ndee limoore ngam ɓeydude keeweendi leyɗe tawtorteeɗe ɗee. Tawtoregol 32 kippu fuɗɗinoo ko he hitaande 1998 to Farayse.

Pottital gadanal dawlingal ñalawma : Kewu nguu fotnoo udditde ko ñalnde 21 jolal, waktu 13, hakkunde Senegaal e Pays Bas. Kono ngal waɗtaa waktu ñalnde 19. Pottital hakkunde Katar e Ekuwaateer  fotnoo yuɓɓineede ko ñalnde 21 kadi, kono dirtinaa waɗtaa ñalnde 20 jolal waktu 19 (sahaa nokku oo, woni waktuuji 16 kikiiɗe ɗoo he Nuwaasoot). 

Waktuuji tati ina hakkunde men ɗoo he Muritani e Kataar. Waktuuji 19 toon, ko waktuuji 14 ɗoo. He rogere adannde kewu nguu, he pottitte goomuuji ɗii, jaggondire gadane ɗee puɗɗotoo ko he waktu 13 toon, woni waktu 10 ɗoo (beetawe), jaggondire cakkitiiɗe ɗee puɗɗotoo toon ko he waktu 22, woni waktu 19 ɗoo (caggal futuro tan).

Karallaagal waɗii taaɓal kadi : Eɗen nganndi ɓooyaani ko karallaagal waɗti huutoreede he nder fuku bal, ko nde ko wiyetee VAR koo (Video Assistant Referees he Engele), hono “ballitorogol wideyoo nder ñaawoore », naati heen ndee tan, hedde 2018. He ngelɗoo kawgel kadi, maa ñaawooɓe ɓee mbaaw wallitoraade ko wiyetee « ballitgol jiytugol oornde » (détection semi-automatique du hors-jeu). Ine yaakoraa tan maa ɗum wallit ustugol juume he nder fijirde ndee.

Mahaaɗe ɓuje : Ngam jaɓɓaade kawgel ngel, maa Kataar mahi estaaduuji jeegom (6) kesi, feewniti ɗiɗi goɗɗi. Ɓuri mawnude heen fof ko estaad Lusay, mahaaɗo sara Doha, laamorgo leydi ndii, nawoowo 80 000 neɗɗo. Ko ɗoon jaggondiral cakkital ngal fettetee, ñalnde 18 bowte. Gollotooɓe heewɓe maayii he mahgol ɗiin estaduuji. He feebariyee 2021, jaaynde The Guardian hiisiima 6 750 uujɗo gollotonooɓe, maayi heen tuggi 2010 faade ndeen, kono limoore laamu Katar holliti tan ko 37 maayɗo.

Gedduɓe kawgel ngel : Sabu haalaluuji kaalaaɗi he juɓɓingol kawgel ngel to Kataar, won fettooɓe bal lolluɓe ngeddi ngel. Ko wayi no pettoowo bal almaañnaajo biyeteeɗo Filip Lam, hooreejo kippu almaañ e hitaande 2014 nde nawata raay ndee, kadi gardo Euro 2024. Hujja makko ko wiyde « jojjanɗe aadee ine poti hiiseede e juɓɓingol ngel kawgel ». Goɗɗo kadi ine wiyee Erik Kantona, pettoowo faraysenaajo. Oon ne wiyi ko yahaani toon sibu « ko kaalis tan ƴeewaa e juɓɓingol kawgel ngel to Kataar, heewɓe maayii toon e mahngo estaduuji ɗii ».

Lomtotooɓe ɓurɓe heewde : Maa cuɓagol fettooɓe ɓur newanaade hooreeɓe kippuuji ɗii, sibu hikka, aɓe mbaawi hollitde 26 pettoowo (wonnoo ko 23 tan). Kadi, he pottitte hee, kippu ine waawi lomtinde laabi joy (he 2018 ko tato mbaawnoo lomtineede).

Ndaamordi tawtoraaɓe kawgel fuku winndere.

Hay so on naamnaaki, amin njenanaa yimɓe fof ine njiɗi anndude mbele ɗum fof ko fijirde mehre tan. Gila he jooni nganndon ine waɗi kaalis haa heewi. Yeru, nawnooɓe raay kawgel ngel e hitaande 2018 to Riisi (Farayse nawnoo raay) heɓii 38 miliyoŋ dolaar ummoraade he Fifa.

Fifa maa yaltin hikka 440 miliyoŋ dolaar ndaamordi kippuuji tawtoraaɗi kawgel ngel.

Hikka kadi, kala nawɗo raay maa heɓ ko ɓuri ɗuum, sibu jaasataa 42 miliyoŋ dolaar. Kippu garɗo ɗiɗaɓo maa heɓ fotde 30 miliyoŋ dolaar. Kippu tataɓo maa heɓ 27 miliyoŋ, e kippu nayaɓo 25 miliyoŋ dolaar. Kippuuji keddiiɗi ɗii pecca ko heddii koo, 316 miliyoŋ dolaar. Kippu 5ɓo, 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo, hono kippuuji jettiiɗi nayaɓal joofirde, maa keɓ gooto fof, 17 miliyoŋ. Kippuuji jettiiɗi jeetaɓal joofnirde maa keɓ gooto kala 13 miliyoŋ dolaar ; kippuuji 13 keddiiɗi ɗii maa nawtu heen gooto kala miliyoŋaaji 9 !

Gasaani tawo ! Tawtoreede kawgol ngel tan, ine rokka hakke heɓde ndaamordi jeytoregol he kawgel hee, « kala tergal tawtorangal ine heɓa 1,4 miliyoŋ ngam wallitde ɗum he heblo ». Ɗum noon, ñalnde 18 bowte (desaambar), maa en nganndoy ko kippu kala heɓi he ɗii kaalisaaji ɓurtuɗi. Mate fulɓe mbiyaano wonde “mawɗo amantaa mehre !”

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.