Haala Bookara Hamidun: « Mi weltike no feewi he jokkondiral e Fooyre Ɓamtaare. Ko Bookara Aamadu Faranaa. Wuro baaba am ko Faranaa. Faranaa ko leydi Hawusa Tatawal. Gah noon wiyata mi ko maasinanke. Minen e Maasina amin toowtondiri seeɗa. Ko minen jeyaaɓe gah ɓee noon nganndi oo ko Maasinanke, oo ko Gimmbalanke walla oo ko Hawusanke walla ko Kunaarinke. Leydi amen wiyatee ko Hawusa. Njibinaa-mi noon ko Jam-Weli Raŋaaɓe Ñooro Mawngo he hitaande 1955. Ko min ɓiɓɓe Fergo. Ngondu-mi, njanngu-mi he juuɗe Umar Ceerno Mammadu Foodiyu to Neema Jaawanɓe. Miin e galle am min njooɗii hannde ko Bamako. Ɓur-mi tabitde ko leydi Senegaal. Mi yamirii yo on mbayyin haala am kaa, baasi fof alaa heen, sabi ko tinndinde ko wallude leñol. Wallude leñol noon ko wallude hoore mum ».
Hannde haala ina heewi, minen wonani min deƴƴere. So haala noon wonii suddaare maa, so a deƴƴii dabbunde, jaangol war maa. So a yahii suudu safirirdu, a tawat toon mo koyɗe mum muusata ina lelii, tawaa toon goytotooɗo juuɗe, maa reeddu, maa keeci… Sifaa ñawu fof a tawat toon. Kono a tawataa toon mo ɗemngal mum muusata sabi haala. Alaa ko waɗi ɗuum so wonaa “wakkati” fof ɗemngal ina dilla. Kala noon ko dillata heewaani ñawde maa maayde law.
So ɗemngal ina dilla ñalnde fof leñol maayataa, ganndal maayataa, kawral duumoto ngati yimɓe kaaldat kawra. Ɗemngal e ñiire ina kaɓa kono huunde ɓuraani ɗum en jeydeede. Hannde, Maabo mon, giɗo mon, Bokkari Hamidum Faranah yalti ina haalda e mon. Ndenten enen fof ndillinen jamaanu oo.
Kulle ladde fof noddindorii. Kon mbiyi ngaree ƴeewen no ndawru-ɗen, ko dawi ɓuri ko jooɗii. Bojel noddaa ari, Rawaandu-Laddde (mbaroodi) noddaa ari, Ndoɓu (Cewngu) noddaa ari, Ñiiwa noddaa ari, Baajol-Leydi (Ɓoggol-Leydi) noddaa ari. Ɗee kulle joy toɗɗaa yo njiylo feere no dawol kullon fof sifortoo.
Kon ummii kon njahi haa kon ngoɗɗi, Bojel wiyi :
- Eehey mon sakiraaɓe (fasiraaɓe), keɗee mi waajoo on, ko miin woni bambaaɗo mon.
– Eey ! Haal amin keɗii, ɓeya njaabodii he daaɗe gelooɗe.
Bojel jooɗtii ɓami konngol : So neɗɗo ina dawa, yo reen geɗe jeegom, so ɗe maaraama joom mum hoyataa :
. Goo ko yahdeede. Kakkilɗo hoto jaɓ yahde gooto. Kala ɗo
aɗa yaha, ƴeew mo njahadu-ɗaa.
. Ɗiɗi ko yooɓaade. Kala ɗo aɗa yaha ƴeew njooɓaari, mbaɗaa he jiifa maa. Jolɗo yahataa junngo ɓolo. So a dañii huunde he laawol moƴƴii, so ɗuum alaa tawa won kam ko njogiti-ɗaa.
. Tati ko Jeertaade. Jeerto aduna, yiɗ neɗɗo, kono hoto hoolo mo kawru
-ɗaa fof ; ko njiɗ-ɗaa neɗɗo fof, maa ko ngañ-ɗaa neɗɗo fof, yo wood ɗo kaaɗ-ɗaa he mum ; ko kooli-ɗaa mo fof, ina waawi he ñalngu ngootu o janfo maa.
. Nay ko Naamnaade (Lamndaade), ɗo ngar-ɗaa fof naamno so a anndaa. Naamnotooɗo haaɓante kono maayataa majjuɗo.
. Joy ko Yeeƴtitaade : so aɗa jooɗii, so a ummiima yeeƴo ƴeewaa so alaa ko njejjit-ɗaa.
. Jeegom ko Seedtaade : Kala ko a seedtinaaka hoto haal heen, woɗɗo ko wonaa haaju maa.
Mbarakon kon mbiyi hay so Bojel ko kuɗaaɗo, ɗoo kam o haalii goonga.
Bojel wiyi :
– Ñallen ɗoo, mbaalen, ndaarten njooɓaari, so en pinii ndawen. Kono ceerten, mawɗo fof ina yiɗa teelde, moƴƴina haaju mum tawa hay gooto tawaaka. Kii lekki mawki ko ɗoo kawraten janngo. So yimɓe ina njahda, gooto fof won ko yiɗaa waɗeede, gooto fof ina jogii ngoɗa (woɗa) mum. So aɗa yahda e neɗɗo hoto waɗ ko yiɗaa, waasa waɗde kam ne ko a yiɗaa.
Ɓe njaɓi haala Bojel. Rawaandu-Ladde wiyi :
– Miin ddey ngañ-mi fof ko tawaa mbeɗe lelii, mbiccaa mi leydi ; mi yiɗaa wicceede leydi.
Cewngu (Ndoɓu) wiyi :
– Miin dey ngañ-mi he aduna fof, ko futtineedde gite ; mi yiɗaa ƴeewle keewɗe.
Baajol-Leydi wiyi :
– Ɓur-mi añde fof ko tawaa mbeɗe lelii, taaɓo-ɗaa mi, mi yiɗaa yawteede.
Ñiiwa wiyi :
– Miin ɓur-mi añde fof ko gulaali keewɗi, wakkati mo ɗaanotoo-mi, mi yiɗaa gulaali sukaaɓe.
Ɓe naamnii Bojel ngoɗa mum, Bojel wiyi alaa ngoɗa. Kam ina waawi muñde kala ko waɗaa. Nii woni ɓe ceerti, mo woni fof fayi bannge mum, ina moƴƴinoya haaju mum. Bojel adii kamɓe fof artude. Ŋabbi dow lekki too, ina ɓama huɗo e leydi ina fawo toon. Bojel wiyi :
– Kaaw Ndoɓu ko aan Geno tedddini, aɗa seeɓi gite, a yiɗaa ƴeeweede, oon noon haani waalde ko dow, ko aan reenata en. Kala ƴeewɗo ma tooñii ma. So Rawaandu-Ladde arii leloo les lekki ina reen maa. Kala garɗo, so yiyii Rawaandu ladde ina lelii, maa woƴe ko wonaa tiggitaade (hooynaade dow) lekki.
Ndoɓu ŋabbi dow lekki heɓi toon lelii. Nde Rawaanddu-Ladde arti, Bojel wiyi:
– Kaaw Rawaandu-Ladde, mi wiyii Ndoɓu yo ŋabbu dow lekki ina reen maa. Ndoɓu ina famɗi ɗoyngol, ina seeɓi gite, ine ɓuri en fof yaawde. Kala ko wiyi ina findin maa, Ndogu diwa hela leggal daande mum.
Rawaanddu-Ladde weltii, heɓi les lekki lelii. Nde Baajol-Leydi ari, Bojel wiyi :
– Kaaw Baajol-Leydi, a yiɗaa taaɓeede, ndeke pot-ɗaa waalde ko ɗo luggiɗi. Luggere mawnde ina he ndeya waande, naat toon lelo-ɗaa. Neɗɗo yiyataa ma saka taaɓo maa. So Ñiiwa arii ko kam reenat maa. So huunde tawii Ñiiwa he damal ngaska maa, ko Ñiiwa ƴeewata wonaa ko woni he ngaska hee. Baajol-Leydi naati nder ngaska lelii.
Nde Ñiiwa ari, Bojel wiyi ɗum:
– Kaaw Ñiiwa, a yiɗaa duko sukaaɓe, mo yiɗaa duko sukaaɓe woɗɗoto sukaaɓe. Baajol-Leydi inan lelii nder luggere waande ndeya, yah lelo sara waande ndee. Baajol-Leydi alaa koyɗe, alaa dille, so ina naata a tinataa so ina yalta a tinataa.
Ñiiwa wiyi Bojel haalii goonga, heɓi sara luggere Baajol-Leydi lelii. Neɗɗo noon waawaa lelaade dow lekki haa weeta tawa lakkitaaki. Ndoɓu lakkitii to woni too. Leydi ndii wisii dow hoore Mbaroodi-Ladde. Ndi ɓamti gite ndu wiyi Ndoɓu :
– Wonaa mi haalaniino ma, mi yiɗaa wicceede leydi !
Mbaroodi-Ladde hooynii futtini gite. Ndoɓu heɓɓitii wiyi :
– Ko ƴeewataa kam, mi wiyii ma mi yiɗaa ƴeeweede kono a jaɓaani. Miin mi yiɗaa futtineedde gite. Wonaa mi wiyii ma mi jaɓataa ƴeeweede. A turataa gite maa ɗee he leydi, ngoppaa ko ƴeewataa kam koo !
Mbaroodi-Ladde ɓamti wiyi :
– Mbiccaa kam leydi mbiyaa fati mi ƴeewe…
Ndoɓu kadi lakkitii tan leydi yani e hoore Mbaroodi-Ladde. Ndi hooynii futtini Ndoɓu gite:
– Mbaroodi ! wonaa mi wiyiima hoto a ƴeew am !
– Wicca kam leydi mbiyaa hoto mi ƴeewe ! Hoto wiccu am leydi kadi.
Mbaroodi-Ladde lelii haa ɓooyi tan Ndoɓu lakkitii kadi, leydi saami dow hoore Mbaroodi-Ladde. Ndu halji. Ndu futtini Ndoɓu gite. Tan Ndoɓu laawii wiyi :
– Wonaa mi wiyii ma hoto a futtin am gite, haa mi taw maa toon…”.
Tan Ndoɓu woni e jippaade. Ndu saami dow hoore Mbaroodi-Ladde. So Mbaroodi-Ladde e Ndoɓu kaɓii, duko kay waɗat. Tee Ñiiwa yiɗaa duko. Ñiiwa dilli to wonnoo too. Ñiiwa wiyi :
– Wonaa mi wiyiino on mi yiɗaa duko !
Dillere Ñiiwa yaltini Baajol-Leydi. Ñiiwa baa taaɓii Baajol-Leydi. Baajol-Leydi ne yiɗaa taaɓeede. Baajol-Leydi wiyi :
– Ñiiwa wonaa mi wiyiino ma mi yiɗaa taaɓeede…”.
Baajol-Leydi soppi Ñiiwa. Ñiiwa wiyi :
– Baajol-Leydi, ko miin coppataa !
Ñiiwa yaɓɓi Baajol-Leydi, nikñi ɗum faa ɗaati. Nga dogani dukatnooɓe ɓee, tawi Mbaroodi-Ladde warii Ndoɓu. Mbaroodi-Leydi dogani Ñiiwa ina haalana ɗum ko waɗdi e Ndoɓu koo. Nga wiyi :
– Haala alaa ɗoo, mi wiyii on hoto on nduk dow hoore am mbeɗe ɗaanoo on njaɓaani !
Ñiiwa nanngi Mbaroodi-Ladde ɓili he lekki haa ɓuuɓi. Nga darii anga jala ndeke tooke Baajol-Leydi ŋabbii nder ɓernde Ñiiwa. Nga saami he leydi, nga maayi.
Bojel herkiti jaleeɗe, dogi yahi. Ndoɓu maayii, Ɓoggol-Leydi maayii, Mbaroodi-Ladde maayii, Ñiiwa maayii… Aɗa anndi kay so Boojel waarii Ndoɓu, warii Ɓoggol-Leydi, warii Mbaroodi-Ladde, warii Ñiiwa, waɗi ɗum ko ɓe ceertu. So ɓe ndentuno Bojel waawaa warde ɓe.
Ko ɗum woni ko heɓi en. Eɗen njogii worɓe suusɓe, hono no Mbaroodi-Ladde nih, eɗen njogii worɓe yaawɓe no Ndoɓu nih, ɓe ɗaanotaako rewooɓe Alla haa weeta, ɓe njiɗaa ƴeeweede no Ndoɓu nih. Eɗen njogii worɓe wayɓe no Ɓoggol-Leydi nih ina njaha ngalaa dillere. Eɗen njogii worɓe wayɓe no Ñiiwa nih. Sifaaji kullon ladde fuu eɗen njogii, hono mum en. Ka so a yiyii en mbaawaama tan, en ceertu !
Gondal sabi Alla fuu ko yettude Alla sakkittoo. Gondal ko wonaa Alla fuu battane mum ko ko Maasina wiyata buɓɓee-bammbita, Fuuta wiya ɓelse e perte. Ɗum noon yo Alla rokku en kawral. Maamiraaɓe men keeñe ɓee, so a yiyii neɗɗo ina jibina ɓiɗɗo, ina heɓa taaniraaɓe ko faa yo moƴƴi kaalte caggal mum. Hay dewte ɗee kaalii : njibinirtaa ɓiɗɗo ko faa o duwano maa caggal maa, o sakkano maa, o golla golle lobbe e haala lobba, kaaltee caggal maa.
Ɗum noon yo Alla hokku en waɗde ko moƴƴi, yiya ko moƴƴi waɗa ko moƴƴi, yiya ko boni ɗacca ko boni. Banndiraaɓe yo Alla rokku en kawral, yo Alla rokku en kawral.
Tiiɗno-ɗen hannde aduna Alla oo fuu ina yiya en. Minen kunuɗe amen ko “kol” waɗaa heen, jooni min ngalaa ko min kaali. Sabi so sakiraaɓe maa kaɓii tee fuu aɗa yiɗi ɓe, so banndiraaɓe maa kaɓii tee fuu aɗa yiɗi ɓe, alaa ko mbaaw-ɗaa haalde so wonaa jooɗaade ittaa “sadak” ngaɗaa duwaawu yo Alla addu kawral hakkunde sakiraaɓe maa.
Konngol : Bubakar Aamadu lollirɗo
Bokkari Hamidum Faranaa Waañjito : Aamadu Malal Gey