Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (7) : jokkore naamne

0
2294

 

Naanmnde ɗe, ko naamnde keewɗe faayiida, eɗe ɓeydana en kadi faamde ko haalaa ko e ko winndaa ko. Ɗee naamnde noon ko e jeewte men e nder Rajo Muritani e kitaale 1988-1989. Ɗum waɗi hettere heddiinde nde, tiitoraa ko «Naamndiiɗo jaabaa».

Hol ko waɗata hoodere siirtaade?

Eɗen keewi yiyde jamma pooye jaawɗe ciirtatooɗe e weeyo, mbiyen ko koode ciirtatooɗe. Ɗum ena yiyetenoo gila e mawɓe men adinooɓe. Ɗum meeɗii rewreede joomiraaɗo, walla kala nde ɗum waɗi, sikkee won ko ɗum addorta. Haa e ñalawma hannde oo, wontii hankadi aada, kala nde yimɓe njiyi hoodere ena siirtii, mbiyata won ɗo mawɗo ganndaaɗo maayi, walla won ɗo laamɗo mawɗo moƴƴo maayi; caggal ɗum ɓuuco-ɗen.

E nder aduna men hannde oo (1989), wuuri e dow tagofeere men Leydi nde ko miliyaaruuji 4 neɗɗo, pawɗi miloŋaaji (gila e tigguuji haa e mawɓe nayeeɓe oskos, debbo yoo, gorko).

Ñalnde fof noon e aduna he, ko foti e teemedere miliyoŋ (100 000 000) hoodere ena siirtoo e weeyo leydi ngoo; (heen ena ciirtoo ñalawma tawa en mbaawaa yiyde sabu naange). So en kiisiima, e nder balɗe 50, siirtatoo ko miliyaruuji 5 hoodere (5 000 000 000) e nder weeyo leydi ngoo! Ndeke sinno nde hoodere siirtii fof mawɗo moƴƴo maaya, walla laamɗo moƴƴo sankoo, hannde hay laamɗo moƴƴo gooto heddaaki e aduna hee, sabu keewal koode ciirtatooɗe ɗee e nder balɗe 50, ɓurtiima keewal yimɓe e nder aduna hee. Ndeen kay ma a taw hay cukalon moƴƴon njahorat heen kisa!

Caggal ngelɗoo hiisayel, paamondiren tawo e ko fayti e innde “hoodere” ndee.

Sabu hol ko woni hoodere siirtatoonde?

Ko heewi e men cikkata hoodere siirtatoonde ko koode ɗe njiyaten e asamaan jamma ɗee, ko kañum en teɓɓittoo, ciirtoo mbaɗa laasi (mbaɗa wicco). Wonaa noon! Koode ɗe njiyaten e asamaan ɗee, en ñaagaaki Alla nde leydi takkii e majje saka siirtaade ɗe! Naange wulnge nge njiyaten ñalnde fof ngee, ko hoodere, en kaaliino ɗum. Hakkunde naange ngee e Leydi ndii, ko 149 600 000 km, kono ƴeewee nguleeki mayre. Takko naange ngee, nguleeki mum ena yaha haa 6 000 (degere); e nder mayre ko miliyoŋaaji degere (ndiyam pasɗam ko 100 degere tan).

Etee, hakkunde hoodere tigi-rigi no naange nii e leydi, so won potnooɗo heen siirtaade, ko leydi foti, sabu en mbiyiino naange men nge maa ɓur leydi mawnude laabi 332 000. Etee won e koode ɓuri naange men ngee mawnude laabi ujunnaje! Ndeke, ko ko famɗi foti siirtaade e dow ko mawni ! Kono en njahaani toon, sabu ciirtagol woodaani hakkunde hoodere e tagofeere. Woni hakkunde majje tan ko taaragol. Koode tigi-rigi ɗee, ena ngoɗɗi no feewi sanne, etee ngoɗɗeeki kii, en mbaawaa waɗde limoore ndee e deftere ndee, so ɗum ɓetiraama kilomeeteruuji.

Ngarten e naamndal men, woto en majjoyde e nder weeyo ngo hay gooto, so wonaa Alla, anndaa ɗo haaɗi !

Ko woni hoodere siirtatoonde?

Ko mbiyaten koode ciirtatooɗe ko, wonaa koode, ɗum wayi ko no annama ɗooɗe nii, walla kaaƴe nii, walla jamɗe tawa noon ɗum mawnaani. Jooni noon, tawde ɗe naatirta e weeyo Leydi ngo ko eɗe ngondi e njaaweendi mawndi, pofagol majje e henndu weeyo ngo waɗata haa ɗe kuɓɓa, ɗe cuma. Ko pofagol majje e molekile henndu weeyo ngo, waɗata ɗe sumde (molekile ko ngabbon ndenndawon haa ngonta ɓalndu, ko gaaluuɗe (aaludere) ɓalndu, oɗon mbaawi anndude ɗum e deftere nde mbaɗnoo-mi, faytunde e Metewo, walla weeyaango).

Ko cumu ɗeeɗoo geɗe e nder weeyo leydi mbiyaten koode ciirtatooɗe. Geɗe ɗee (kaaƴe, walla kaaƴe dennduɗe e jamɗe) cumata ko e faɗo weeyo wonngo to tooweeki potki e 80 km e dow koye men.

Hol to ɗee kaaƴe ngummotoo?

Asamaan winndere ndee ena heewi kuule. Naange, Leydi, koode, lebbi, tagopeeje e geɗe keewɗe goɗɗe fof ko kuulon winndere ndee. Kon ngeɗon hono mum en ko miliyaaruuji e miliyaaruuji e keewal, limotaako alla e heewde. Yeru, ndaaree jooni baawngal (won wiyooɓe ɗum “laawol hakkunde jeeri e waalo”, heen e remooɓe men walla heen e fuutankooɓe annduɓe geɗe asamaan, ena ñaawira ɗum gargol walla jawtugol dumunnaaji. So en kooyniima  jamma, ɗum wayata kono laawol ɓurngol sukkitde koode nii, palingol dow asamaan). Baawngal ko deental koode. E nder baawngal ko miliyaaruuji e miliyaaruuji koode; e nder heen ko miliyaaruuji e miliyaaruuji e miliyaaruuji tagopeeje. Oɗon nganndi tagofeere wootere ena waawi jogaade ko ɓuri lebbi sappo (leydi jogii ko lewru wooturu ndu njiyaten e dow koye men jemma ndu, kono Supiteere jogii ko lebbi 62). Ndeke ena waawi taweede heen miliyaaruuji lebbi. Ɗoo jooni ɗo kaalɗen tan ko hol ko baawngal gootal waawi jogaade. E nder winndere ndee, ko miliyaruuji baawɗe! Ndeke kuule ɗee, Ko alla tan anndi, hay gooto waawaa ɗum limde e keewal. Kuule asmaan ɗiɗi e nder ngalɗoo keewal, ena mbaawi felɓondirde e nder doole ɓurtuɗe, e nder semmbe moolanaaɗo Alla, saroo e aduna he, e dow njaaweendi e heñaare mawnde, wooda heen ko naati weeyo men ngoo, leydi fooɗa ɗum, pofagol e henndu weeyo ngo suma ɗum. Walla wooda doole e semmbe moolanaaɗe Alla, ko nanndi e doole ɓuucatooɗe walla semmbe fooɗa fooɗoondu ɗe kaalno-ɗen ɗee, njana e gootal e geɗe winndere ndee, fusa ɗum, ɗum fetta saroo e asaman, wooda heen ko naati e weeyo men ngoo.

Ko ɓuraa sikkeede e jebbileede, koode ciirtatooɗe naatooje e weeyo leydi, ɗe njiyaten jamma ɗee, ngummotoo ko hakkunde tagofeere Supiteer e tagofeere Maars. Hakkunde ɗee tagopeeje ɗiɗi, ena woodi paftol (walla lefol) kaaƴe, walla kaaƴe gonduɗe e jamɗe tawi ndañaani renndude haa ngona tagofeere. Ko ɗoon ɗe ndeggondiri e weeyo majje, eɗe kaya e weeyo majje, eɗe njogii ɗoon laawol ngol ɗe taardotoo naange, no tagopeeje ɗe tardotoo naange nii. Heen e majje ko mawɗe, maa ɓur kaaƴe ɗe njiyaten ena tullinii e leyɗeele men ɗee, ma ɓur “suudu fowru” to Jowol, ma ɓur haayre Asaba to Muritani walla haayre Ngaal to Senegaal, walla ɓura haayre Kameruun, heen kadi ena njaasa ɗe mawnude. Ɗee kaaƴe, sahaa fof ena pelɓondira, kela, pusa, heen pilta haa naatoya e laawol leydi, haa naatoya e weeyo leydi.

E nder gorol “asteroyid” ngol (hono gorol kaaƴe gonɗe hakkunde Supiteer e Maars), heen e majje ena nganndaa, ena innaa, mawneeki mum en ena ɓetaa: heen haayre wootere mawneeki mum ko 740 km, nde wiyetee ko Seeres (wonaa Seereer dey! Eɓe keɓa!), woɗnde ndee wiyetee ko Palas, njaajeeki mum ko 200 km, Westa njaajeeki mum ko 380 km, Eros ko Km 20, woɗnde ndee ko Herm, njaajeeki mum ko Km gooto. Ujunnaaje e ujunnaaje kaaƴe goɗɗe ena ɗoon, ene ngondi e majje, kañje fof eɗa mbaɗi gori-gori, eɗe taaroo naange no tagopeeje ɗee nii. ƊEe kaaƴe ena mbiyee “tagopewkon” (sabu ɗe timmaani tagofeere, kono ena taaroo naange no tagopeeje nii). Heen 200 e majje sahaa fof ena taƴa bolol leydi e taarogol mum naange. Heen ena mbaawi felɓondirde e leydi (bone waɗa!) Yoo Alla reen en! Hannde, ko 800 e majje ene nganndaa hol boli (laabi) ndewata.

Ko ɓuri heewde e koode ciirtatooɗe njaaweeki mum en ko kilomeeteruuji e kala leƴƴannde ! Heen e majje ko mawɗe, ngasataa sumde haa njana e leydi. Heen e koode ciirtatooɗe ko jamɗe, goɗɗe ɗee ko kaaƴe. Jamɗe ciirtatooɗe ɗee noon, ɓuri leede gasde sumde e kaaƴe ciirtatooɗe ɗee. Tawi ko e ganndal koode, koode ciirtatooɗe mbiyatee ko meteworit. Tuubakooɓe Farayse, Riis e Engele e Espaañ, e Aarabeeɓe fof ko noon mbiyata ɗum e nder ganndal koode. Ngolɗoo konngol ko denndangol, ko konngol ganndal; kono gooto e maɓɓe fof, e ɗemngal mum wiyata ko hoodere siirtatoonde, walla hoodere dogoore, ekn. Ndeke enen fulɓe, hersinaaki e men huutoraade helmere ndee : eɗen mbaawi wiyde ɗum meteworit (walla meteyorit) so en mbelaama.

No mbiyno-ɗen nii, heen e majje ena mawni ngasata sumde haa njettoo wertaango leydi, haa njana e njaareendi. Hoodere meeɗii siirtaade haa yani e leydi, teddeeki mum ɓetaa tawaa ko kilooji 23 000 (walla tonuuji 23 !) ko heddinoo caggal nde nde gasi sumde! Alla anndi no nde fotnoo hade mayre sumde! Etee, hoodere siirtiinde ndee, ko nde njamdi nde wonnoo.

Hoodere meeɗii siirtaade ena suma gasni haa yani e leydi, waɗi ɗoon ngaska; ɗo nde yani ɗoo, njaajeeki ngaska kaa ko 1 200 meeteer (diraaji 2 400), luggeeki kii 200 meeteer (400 dira, ɓuri woyndu). Ɗum waɗnoo ko Arisonaa to Amerik, ko ɗum waɗi wonii jooni hedde duuɓi 5 000 e ko fawi. (Mi anndaa so ɓe ɓuucinooma nde nde siirtii nde, kono ɗum haɗaani nde yande e leydi, e ko nde tawnoo ɗoon fof, ɓuuciiɓe e ɓe ɓuucaaki fof moññiima gornam). Hoodere woɗnde yaniino to Afrik bannge worgo, to leydi Manndela en e hitaande 1920. Teddeeki ko heddinoo e mayre caggal nde nde sumi e weeyo men ngoo, ko 60 000 kilo! Ko ɗii 60 000 kilo tawaa ena mboɓii e leydi. Hol no nde fotnoo hade mayre sumde? Hade mayre naatde e weeyo leydi? Pulaar wiyi: hoodere siirtinooma, Jama Juggal wiyi “ɗum woƴi ko moƴƴuɓe!”

Umar Abdalla Wele