Ñaawirde Kuuge Winndere : “Hol ko woni WARHOORE ?”

0
2060
International Criminal Court logo over ICC building, The Hague, Netherlands.

Ñawirde Kuuge Winndereere (ÑKW) walla e Farayse Cour pénale internationale (CPI), e Engele International Criminal Court (ICC), ko ñaawirde kuuge aduna oo kala halfinaande ñaawde yimɓe tuumaaɓe mbaɗii warhoore leñol walla warhoore neɗɗaagu walla warhoore jiiɓru walla warhoore wolde. Hol woni WARHOORE LEÑOL (génocide), WARHOORE NEƊƊAAGU (crime contre l’humanité), WARHOORE JIIƁRU (crime d’agression), e WARHOORE WOLDE (crime de guerre) ?

Ñawirde Kuuge Winndereere (ÑKW) walla e Farayse Cour pénale internationale (CPI), e Engele International Criminal Court (ICC), ko ñaawirde kuuge aduna oo kala halfinaande ñaawde yimɓe tuumaaɓe mbaɗii warhoore leñol walla warhoore neɗɗaagu walla warhoore jiiɓru walla warhoore wolde. Hol woni WARHOORE LEÑOL (génocide), WARHOORE NEƊƊAAGU (crime contre l’humanité), WARHOORE JIIƁRU (crime d’agression), e WARHOORE WOLDE (crime de guerre) ?

Warhoore leñol ko warhoore kaaɗtudi nannduɗo e warngo teyaaɗe huunde walla fof e dental yimɓe leydi, walla leñol walla diine. Ɗum firti ko ɓeen mbardaa ko sabu mum en jeyeede e ngaal dental, walla ngool leñol walla oon diine. Warhoore ina waawi waɗireede e peeje keewɗe, ine heen warngo yimɓe heewɓe, tawa ko joomum waɗiri junngo mum walla rewri ko e woɗɓe.

Warhoore neɗɗaagu ko « teyde yaɓɓude jaɓɓugol kersiniingol hakkeeji gorwori neɗɗo walla goomu yimɓe tawi sakkii ngool jaɓɓugol ko miijooji politik, falsafa, leñol maa diine” kono “wonande warhoore neɗɗaagu, alaa firo hawraango tawo”.

Kuulal 7 Doosgal Room ina waɗi doggol warkoye sariya gaadoraaɗo jaggiraaɗi ko warhoore neɗɗaagu so tawii ɗi mbaɗaa ko e dow yamiroore tawi ko o kuuɓtodinɗo, kuccinaaɗo e siwil en : warngo, njiyaagu, daaynugol (taccingol), dummbugol ɓurtungol, leeptugol, njanguuji njogoram, ownugol beeli kuɓtodinngol, majjingol, paltoor (apartaayd) ekn.

Warhoore jiiɓru joopii ko yimɓe walla dowlaaji kebluɗi, ciyni, walla mballiti ciynugol wolde tawi faandaare mum ko jiiɓde leydi walla leyɗe dimɗuɗe.

Warhoore wolde ko warhoore goofgol sariyaaji e aadaaji golwole. Ko goonga wolde ko hare bonnde, kono wonaa ko neɗɗo welaa kala foti waɗde heen. Laabi wolde ko nanondiraaɗi, tonngaa ko ɓooyi e ko anndiraa Nanondire Seneef (Genève) gila 1864. Oo warhoore joopii tan ko koninkooɓe. Yeru, weleede toɓɓude (yimɓe walla kaɓirɗe) kala ko jokkondiraani e koninkaagu, ine heen siwil en, koninkooɓe jaggaaɓe walla gaañiiɓe e wolde.

Bookara Aamadu Bah