Anndinoore Ñawirde Kuuge Winndereere

0
1651
1909-40970-les-accaparements-des-terres-sont-desormais-consideres-par-la-cpi-comme-des-crimes-contre-l-humanite_L.jpg

Ñawirde Kuuge Winndereere (ÑKW) walla e Farayse Cour pénale internationale (CPI), e Engele International Criminal Court (ICC), ko ñaawirde kuuge aduna oo kala halfinaande ñaawde yimɓe tuumaaɓe mbaɗii warhoore leñol walla warhoore neɗɗaagu walla warhoore jiiɓru walla warhoore wolde.

Ñawirde Kuuge Winndereere (ÑKW) walla e Farayse Cour pénale internationale (CPI), e Engele International Criminal Court (ICC), ko ñaawirde kuuge aduna oo kala halfinaande ñaawde yimɓe tuumaaɓe mbaɗii warhoore leñol walla warhoore neɗɗaagu walla warhoore jiiɓru walla warhoore wolde.

Ko Doosgal Room woni nanondiral cosngal Ñaawirde Kuuge Winndereere. Ngal jaɓaa ko e joɗnde anndiraande Batu Room jooɗinoonde tuggi 15 suwee haa 17 sulyee 1998 to Room, Itaali. Ngal fuɗɗii gollude ko ñalnde 1 sulyee 2002 tawi 60 Dowla ciifii ngal. Kono nde alaa mbaawka ruttanaade bonanndeeji gadiiɗi nguun ñalngu. Joɗnde Ñaawirde ndee ko wuro La Haye to Pays-Bas, kono ñaawooje ɗee ina mbaawi yuɓɓineede e nokku kala. Tuggi 4 marse 2016 faade hannde, 124 Dowla dow 193 Dowla jeyaaɗo e Fedde Ngenndiije Dentuɗe cirfii (ratifié) Doosgal Room, keɓtinii mbaawka mum. 32 dowla goɗɗo njaɓii Doosgal ngal kono cirfaani ɗum tawo ; ine jeyaa heen Riisi e Dental Dowlaaji Amerik. Huunde e dowlaaji kadi, ko nanndi e Siin e Inndo ina ñiŋa Doosgal ngal, keɓtinaani ngal. ÑKW ina waawi toppitaade kala doosiyee neɗɗo tuumaaɗo so tawii oon jeyaa ko gooto e dowlaaji cirfuɗi Doosgal ngal, walla so tawii warhoore o tuumaa oo waɗi ko e gooto e ɗiin dowlaaji, walla so tawii ko Goomu kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe yettini doosiyee oo. ÑKW winndereere toppitoo doosiyee tan ko nde diwti mbaawka ñaawirɗe ngenndiije ɗee walla ɗeen njaɓaani toppitaade ɗum.

E oo ñalawma Ñaawirde ndee ina yahra e anketaaji 7, kam en fof ko e Afrik : Uganndaa, Konndo Demokarasiijo, Santarafrik, Darfuur (Sudaan), Keñyaa, Libi, Koddiwaar. Ñaawirde ndee tuumii 16 neɗɗo. Njeeɗiɗo e ɓeen ko dogɓe, njiytaaka, ɗiɗo heen cankiima (walla ko ɗuum jooɗtoraa), nayo heen nana e kasoo, tato heen njaɓii nootaade ñaawirde ndee. Anktek udditaama wonande Mali. Ñaawoore adannde ÑKW ko ñaawoore Konngonaajo biyeteeɗo Tomas Lubannga sabu mum tuumeede warhoore wolde, udditnoonde ñalnde 28 saawiyee 2009.

Bookara Aamadu Bah