Ndeen, daɗndu ngam “laamaade weeyo” wonoo ko hakkunde Dental Sowiyet (DS) e Dental Dowlaaji Amerik (DDA). Kono, e duuɓi cakkitiiɗi ɗii, leyɗe goɗɗe naatii heen, haa teeŋti noon e Siin, teskoraandi kattanɗe ceeɓɗe to bannge pentugol.
E hitaande 2024 ndee, Siin lottii njowita (satelit) mbaawka nawande jowite goɗɗe soklaaji mum en kuɓɓam e kaɓirɗe e nguura ekn. Ngal ɓural maa addan ndi waawde “juutnude balɗe kaɓirɗe mayri”, soñtinde geɗe mayri, e ustude coggu lottugol laaɗe weeyo deggondirngol, e ko wonaa ɗum tan. Ko goonga, DDA ine jogii ɗee kattanɗe gila 2020, kono no Siin heɓtorii ndi nii, ine yaawi no feewi.
Ko wonaa ɗuum, annduɓe Siin ine golloo no feewi ngam feewnude jowite e misilaaji jaawɗi no feewi (super furtifs), baawɗi wirnaade kaɓirɗe deenooje e ƴeewooje, mbele woɗɓe mbaasa humpitaade geɗe maɓɓe. Ɗum ine jeyaa ko e geɗe kaɗtuɗe DDA ɗoyngol.
E hitaande 2019, Siin waɗii taaɓal teskinngal to bannge karallaagal ceeɓngl, so juurnude laana he bannge Lewru birniiɗo oo, huunde ɗaɓɓunde marde befagol, jokkondiral e karalle robooji nder nokkuuji kaaɓniiɗi, caɗtuɗi gollaade.
Kono, leydi ndii ine jogii eɓɓaaɗe ɓurɗe ɗoon, yeru mahdude e Riisi tuddunde dow lewru ɗoo e 2030. Ndeen tuddunde duumiinde eɓɓaa maheede ko sara wuddu worgo Lewru, ngam ɓallaade ndiyam penndiɗam taweteeɗam toon, walla oogaaɗe goɗɗe baaɗe no helium-3 (Helioom-3, baaɗo huutoreede ngam yeñtinde yakawere). Ndeen tuddunde ine waawi wontoyde ŋabbirde faade Mbaañ (Marse) e to ɓuri ɗum woɗɗude…
Ɗuum noon Mbaañ ine jeyaa e toɓɓanɗe Siin : E hitaande 2021, ndi neldii toon lappol gadanol (Tianmen-1), ndi huuɓni ɗoon paandaale tati laawol gootol : yirlaade, juuraade e reegnude ɗoon laanel (rover Zhurong). Ɗum kadi ine seedtoo margol karalle ceeɓɗe. Ko Siin tan e DDA ndañi reegnude laaɗe dow Mbaañ.
Eɓɓaaɗe Siin kaaɗaani ɗoon. A ndi anniyii neldude toon lappi gartirgol seede (santiyoŋ) ummoraade Mbaañ, ɗoo e duuɓi 5 (2030), daawal teeŋtungal ngam neldude toon lappi-koɗaaɗi (yimɓe). Ndee eɓɓaande tolnondiri ko e paandaale NASA e ESA wallondirooɓe ngam ittude toon seede mbaañiri (leydi Mbaañ), adda ɗum ɗoo (he Leydi).
Siin suuɗaani yiɗde mum neldude yimɓe to Mbaañ e duuɗi sappo paaɗi ɗii. DDA kadi ine eɓɓi waɗde hono ɗuum he kitaale 2030, kono wellitoraaki no Siin nii (kaɗooje kaalis e jamirooje…).
Neldude yimɓe to Mbaañ, fawaaki tan e jogaade kattanɗe ganndiwal moolanaaɗe, ine fawii kadi e jogaade doole, e jogaade yiyannde e anniya ñiiɓde toon. Ɗum noon, ñalnde kala ine ɓeydoo laaɓtude wonde daɗndu hakkunde Siin e DDA, haaɗaani tan he Lewru, keerol majjum sooynaa hannde ko dow Mbaañ.
Ɗum fof e waade noon, DDA ardii tawo, sabu mum jogaade 8 000 njowita, e tuugnorɗe wiiño weeyo ñiɓiiɗe no moƴƴi. Kono tan, hay so darɗe potaani ne, ƴellitagol jaawngol Siin nder fannuuji ceeɓi ganndiwal e karallaagal baaɗi no keɓnugol jirliwol (ravitaillement en orbite), karalle majje (technologies furtives), wiiño Lewru e Mbaañ, ko ngoƴa mawɗo hannde wonande DDA.
Bookara Aamadu Bah
Bookara Aamadu Bah