Warbaa Kebbel wayniima (Duwaawu)

0
1578

 

Ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani e gardagol hoyreejo mum Aamadu Umaar Jah

e pelle pine gonɗe e Nuwaasot ina ndennda sunaare e ɓesngu Sorimalee e Barooɓe
Jakel haa teeŋti e Yero Kajjata Mbaay, Abuu Diiye Kebe, e Aamadu Usmaan Kebe
sabu cankagol musiɗɗo maɓɓe Hawwaa Mayram Diiye noddirtenooɗo Warbaa Kebbel,
cankiiɗo ñalnde 05 lewru morso 2010 to Ndakaaru, birnoyaaɗo to Sorimalee.
Ardorde ndee kadi ina nelda duwaaw feewde e musiɗɗo mum Njaay Saydu Aamadu
( Gelongal Fuuta) sabu ndeeɗoo sankaare. Ende wiya yo Alla yurmo mo, waɗa toon
fooftorde makko, kanko e denndaangal maayɓe juulɓe.

Warbaa Kebbel
Hawwaa Mayram Diiye Aali Njeribi
Faatimata Usmaan Maamuudu Diko
Njaarat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Diiniyanke, taan duɗe e defte, bareejo
Aadiyanke, faawru jaatiiji, kebbeejo
Ngenndiyanke  mo Alla waɗi beteejo.

Njaarat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Moƴɗo, dimo deeƴɗo, mawɗo hakkille
Ƴoƴɗo, dono teeyɗo pamaro biille e dille
Muñɗo, nehiiɗo, newiiɗo, kisal giɗgol
Tiitoonde galle laaɓnde, daarorgal geñgol.

Njaarat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Jannjalde, yiɗa koɗiiɗo, jaɓɓotooɗo
Jaɓɓotooɗo, bismotooɗo, teddinoowo
Teddinoowo, ñamminoowo, suuroowo
Kaaraysire, dokko, mo wonaa ɗawoowo
Jaajɗo wirngo, sabbundu miskineeɓe
Kaggu pedane gunndooji horitiiɓe.

Yuman Faati dikel, pernongel laawol
Yahri njabeeri,  njoorto hedditii e gaawol
Yuman Mammadu e Usmaan mo Alla ɓeydi
Neene mum Kaaw Alhajji  kam e kaaw Baydi
Kosam tato soowaaɓe, soowraaɓe diine
Jannguɓe, paami, ndoondii gannde.

Njaarat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Debbo Sorimalee, mo Barooɓe Jakel
Joom rewo, gannduɗo ɓure Beelal Jakel
Oon, yuman Kummba, Kummba tokara Kummba
Kummba timminɗo kummba e nder Fuuta Kummba
Oon ko yuman Mayram, Mayram Hawwaa Mayram
Diinaare waɗnde jikke, so juutii nguurndam.

Ngoyat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Ñalnde dewo, eɗen mbaaldi ko mbayniigu
Naatanɗen wasiyaaji tiiɗɗi e pille ngondiigu
Ɗaminaade subaka janngo, ceeraagu.
Ɓalel maa ena gasi sabu rafi oo ena hiisi
Kono ɓernde ndee ena tiiɗi sabu huufde ko tiiɗi
Ɗoon mbiyɗaa: giɗo faɓɓit, cabboɗaa  aadi !
Ndeke aadi mawɗo ko aadi mo Geno aadi.

Ƴees mi gite, ndaarɗi kawri, njis mi hoyre
Njis mi hoyre, ngam jaɓande ma yamiroore
Kono en paamaano, jaɓni mi ko fodoore.

Ngoyat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Oo subaka, mo ɓurɗo arnoo e aduna
Ko ñalnde heen, aan njaltuɗaa  aduna
Ɗo min tiimi e maa, aɗa seerta e wonki
Ɓerɗe fof kecciɗi, ɓesngu iinii, sonki.

Ñalnde heen, bareejo, hay gooto heddaaki
Jolɗo e taamanke, hay gooto  yedditaaki
Sabu korsa e njurum, hay gooto ŋakkaani.
Eeleendu daaɗe woyooɓe kame jaarooɓe
Ruttaniiɓe ñaam-golluuje baɗdanooɗe
Kartaali waajotonooɓe e muññitooɓe
Galle ɓitti haa leese mbeertoyaa e boowe.
Ɗoon ko welnoo mettiti, so ñaamde e yarde
Ko yiɗanoo, añtaa, so ɗaanaade e harde.

Ngoyat mi ko giɗo am ɗalɗo mi jeewaaɗo.

Tiisubaar juulaa, kebungal maa huccanaa
Kebungal timmi, heddii yahatnooɓe padndaa.
Takkusaan, kirnduɗaa e Jali feewde ngenndi
Ɗo enɗam, njonngu e giɗgol  cabbii, ndenndi.
Oto joofoyi weenndoogo e Waasetaake
Ena jolnidi baasɗo baasaaɗo e waasɓe.
Laaɗe njoofi, nawi arnooɓe, leelaani
Saret difti maa fayde baamuule, neeɓaani.
Ko ɗoon laaɓaa mi ceeraagu wonii goonga
Ceeraagu wonii goonga e ndee sahre goonga.

Ngel mo waasi giɗo mum, waasa ko tiiɗi
Ngel mo aawi giɗo mum, woya ko tiiɗi.

Kebbel jeeri, a yahii, a yahdii e teddungal
A yahdii e jaati teddungal joom teddungal.
Hay leydi ndii kay anndii tuɗɗii teddungal !

Yo Alla yurme, yaafo maa, Warbaa Kebbel
Waɗta barke e ɓesngu ngu  ɗaccunoɗaa
E fedde Faatimata Binta, yantin maa.

Njaay Saydu Aamadu