Cellal : Njegenaawe, sabbundu ñoŋkoto

0
1493

Muumaa njegenaawe. Ko konngol cifotoongol huunde yooɗirde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓɗe e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii ko, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe siŋkete, suɗee, to nder too, ñoŋkoto fof ina waawi toon hoɗde.

Muumaa njegenaawe. Ko konngol cifotoongol huunde yooɗirde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓɗe e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii ko, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe siŋkete, suɗee, to nder too, ñoŋkoto fof ina waawi toon hoɗde.

Ɗum jiidaa e warñeende aflotooɓe e ñitte mum en, joodi mum en, cukuli mum en, kaakte mum en, tuundi ɓalli mum en,  ekn … En mbaawaa limtude fof. Njaafo-ɗon, wonaa yiɗde bonnude ɓerɗe mon, kono, eɗen cikki tan, alaa majjuɗo ko haalaa ɗoo koo.

Opitaal gooto ina to London (Angalteer), ina wiyee ‘Saint-Bartholomew’, kam e nokku ina toon ina wiyee NHS (National Health Service) Trust, woni Sarwiis Ngenndi toppitiiɗo ko fayti e Cellal, ina mbaɗi heen wiɗto. Njeñtudi ngoon wiɗto, ko yiyti koo, so a haalanama ɗum, so a reenaaki a wontaa aflo njegenaawe. So wonaa taw kay ko njegenaawe keso, walla tawa ko guppaaɗo haa laaɓi ko ɓooyaani koo. Waɗi noon, ko ɓe tawii, ko ina abboo e 100 000 ciiri kullon e mborosaaji keewɗi ina cabbina heen.

E wiyde wiɗtooɓe ɓee, ko ina tolnoo e tataɓal njegenaawe baaldeteeɗo, ko koon kullon, won heen na nguuri, won heen nguuraani, walla focco mum en, wondude e tuundi e lare nguru ɓalndu maayɗe, kam e mborosaaji goɗɗi. Ina jeyaa e mborosaaji tawaaɗi heen, mboros bonɗo ina wiyee SARM – mo leɗɗe biyeteeɗe antibiotik alaa ko mbaawi e mum, kam e mboros keewɗo haaleede e ɗee balɗe ina wiyee E. Choli, ɗum jiidaa e wirisaaji keewɗi, haa arti noon e wirus gaddoowo girip oo, walla sooynamo oo, walla bade : ko ina wona 30 ciirol.

Ɓe mbiyi, «ɗum ko huunde nde bettaani», sibu njegenaawe ko nokku kenaniiɗo, coñcuɗo ngam biltugol kullon tokoñillon. Ko yaree na ɗoon, ɗum woni warñeende men, gonɗi men, tuutaaɗe ɗojjo men, islaali men. Ko ñaamee kadi na tawee ɗoon, nde tawnoo kobje nguru maayɗe ceerataa e ɗakkitaade e ɓalli men. Nokku oo ina soñti, sibu o wayi ko no sabbundu nii, walla wooforde nii, sabu nguleeki ɓalli men.»

  • Wiyi tef mborosaaji !

Jooni noon, ɓe tawii ɗum ɓuri hulɓinaade e fantude fof ko e opitaaluuji ɗo senaare ŋakki. Kamɓe haralleeɓe ɓee, ɓe mbiyi, e fawaade e ko jangtaa koo fof, neɗɗo foti reenirde njegenaawe mum, ko no reenirta coccorgal mum nii, fotaani renndude ɗum hay gooto. Yo yimɓe kuutorto njegenaawuuji moƴƴi, baawɗi wuppaade, tee potɗi wuppeede ko famɗi fof laawol gootol e nder lebbi tati, tawi kadi ina mbaylee hitaande kala. Ɓe mbiyi, ɓe luulndaaki liirde mbertudi e njegenaawuuji e naange, kono ɗuum alaa ko waawani kullon nguurkon heen kon.

Kullon tawteekon e njegenaawe kon, mbiyetee e Farayse ko «acarien». Mi anndaa no mbiyaten ɗum e Pulaar. Kono ko kullon tokoñillon (kon njiyotaako so wonaa e lonngorɗe), nguurowon e nokkuuji ɓaytuɗi, gulɗi, ko wayi no mbertateeri. Ko kankon caabotoo ñawbuuli «calagol» (allergie). Kon keewi battinde ko e poofirɗe neɗɗo (aasma walla ñawu maɓɓo). Konɗoo kullon tookaaka, kono tan focco mum en ina waawi addande ɓalndu waɗtude tinde won ɗeen geɗe. Ko ɗum waɗi yimɓe wasiyeede yo udditat cuuɗi mum en haa njiya naange, henndu naata heen, yo piɗɗat mbertateeri mum en e njegenaawuuji mum en. Kon nguuri ko guri ɓalli men, hono lare maayɗe ceŋtotooɗe heen ɗe (no segene yaltirta e ceɓɓitee nii, ko noon guri maayɗi njaltirta e nguru ɓalndu)

Bookara Aamadu Bah

Ko woni E. Choli ? (Escharichia Coli)

E dumunna ɓennuɗo oo, ina gasa tawa on nanii wonde, hedde Orop too (haa teeŋti to Almaañ), waɗiino balɗe yimɓe kultiino toon ñaamde won ɗiin sewo sewooji, ko nanndi e ndenon mbiyeteekon kurset walla salaat … Sabiinoo ɗum ko ñawu ina feeñnoo toon, tawi saabii ɗum ko kullel tokoñillel biyeteengel E. Choli.

E. Choli ko bakteri  taweteeɗo e dolirgol  jawdi ngaaƴtotoondi. So jawdi ndi jaañtii ngel yaltida e dubuuje mum, ngel saroo e diƴƴe e ñaamndu. So neɗɗo ñaamii ndiin ñamri tawi defaaka walla ɓenndaani, ina waawi ngel naata e mum (teewu, kosam ɗam fasnaaka, legimaaji kecci, ndiyam ɓiɗɓe leɗɗe keccam ekn …). Omo waawi kadi raaɓrude ummaade e neɗɗo feewde e neɗɗo. Ɗum na jeyaa e ko addanta yimɓe wasiyeede yo cooɗorto juuɗe mum en saabunnde. 

Hol no anndirtee E. Choli tookaaɗo oo fiɗii neɗɗo ? Ɗum fuɗɗortoo ko muus reedu, rewa heen ndogu reedu. Ina hasii  joomum sella tawa safraaki boom. Heen sahaaji kadi  eɗum waawi wontude ñawu teeŋtungu, joomum waya no tampuɗo nii, ɗaasɗa.

Hol ko woni bakteri ? Innde bakteri nde, e lasli, firata ko ɓanel –batonnet-). Baketeri ko kullel baɗngel toɓɓere wootere, nde alaa aaludere. Ɗeɓi wayde tan ko no caawgel nii. Ko kullel ngel wonaa puɗol, ngel wonaa jawdi, Alaa ɗo ngel tawetaaka, haa arti noon e nder neɗɗo. Ko ina tolnoo e 1012 bakteri ina kuurii e ɓalndu neɗɗo ; Fotde 1010  ina e hunuko neɗɗo, fotde 1014 ina tawee e tekteki neɗɗo. Ko ɓuri heewde e majji tookaaka, walla nii ina keewani en nafoore. Ina waɗi heen noon tookaaɗi, ko nanndi e gaddooji koleraa ɗii, walla ɗoyru ekn…  Bakteriiji ina kuutoree kadi ngam laɓɓinde diƴƴe kuutoraaɗe, walla e peewnugol yaawuraaji e geɗe goɗɗe keewɗe.

BAB

Kelmeendi

Toɓɓere : cellule
Aaludere : noyau
1012 = 1 000 000 000 000 (ujunere miliyaar)
1014 = 100 000 000 000 000 (teemedere ujunere miliyaar)