Binnditagol : ko mi seede

0
1832

 

Hay so tawii eɗen nganndi ko kesi men kaɗi kiiɗɗi men haaleede; mballitoro-ɗen muñal; njubben he kiiɗɗi ɗii seeɗa. He binnditaagol ganndiraangol ranvec; he hitaande 1998; njeyanoo-mi ko he winndittonooɓe to Nuwaadibu. Ina jeyaa e ko ɓur-mi teskaade he ko haalaa nde min kebletee:

1. so neɗɗo ina jogii kaayitaaji mum; winndu ko taw-ɗaa heen ko, so tawii o alaa; yo o haal, aɗa winnda.

2- So a welaama mbinndaa he aarabeere, so a welaama mbindaa he Farayseere.

3- winnditaade ko leggal ! Kala caliiɗo; ar ndokke-ɗaa garde, yahda e maa; o tonngee haa o ɓiica, o winnditee; tawo alaa ko o waawi heen!

Ko ɗuum min mbiyaa nde min njooɗodii e halfinaaɓe etaa siwil toon, wondude e kalfinaaɗo diiwaan oo (Waali). Oon woni kalfinaaɗo hannde geɗe nder leydi, tawi omo fektaa, o suwaa yahde.

Nde yahi haa ñalnde 15/09/1998 (caggal balɗe sappo he joy deggondirɗe, gila puɗal haa mutal); kalfinaaɗo etaa siwil o, jiiloowo golle oo (Coordinateur) noddi mi, wiyi mi :

– Aan kam, ko mbaɗ-ɗaa koo noon ?

– A winnditiima jibinaaɗo Kawlak, a fotaano….. nhan ? Won ɓe mbinndu-ɗaa he ɗemngal nasraan en, aah ….!; ko….! min mbaawaa huutoraade ma, min…. min njowii ma !

O jaɓaani hay daraade woto o nande haala am!

Ko ɗoo, paam-mi wonde, won ceppule keewɗe ceppinaa ɗo mi tawaaka, mi haalanaaka, nde tawnoo ko miin gooto wonnoo ɓaleejo jeyanooɗo heen, he nder diiwaan oo no diidorii. Ndeke, ko haalaa hee, majje ko teskaa, kono wanaa ko haalaa ko he heblo ngo.

Miɗa siftora, gorko gooto capaato, ariino e amen, omo jogii dantitee makko Muritani he junngo, o wiyi min : miɗa waawi winnditaade? Aha ! Ko mi Saharaanaajo noon !

Min ndañanaani ɗum jaabowol laaɓngol, nde min lamndii mawɗo oo, ko ɗum o wiyi : “ko o woni koo, wanaa haaju mon, mbinnditee mo he kaayitaaji makko.

Ndeen mi yowaama, njah-mi to cukko kalfinaaɗo diiwaan, toppitiiɗo njuɓɓudi (chargé des affaires administratives) mo geɗe ɗe ngoni he les njiimaandi mum oo (gorkaajo Soh), tawde ko banndi am, mbele Alla o haala heen, walla nii; o hollita wonde ko waɗaa ko welaani mo, hay sinno o haalaani. Nde njettii-mi; taw-mi ko ko fewjidaa! Mbiymoo-mi : « waɗde tawde ko noon, yoɓam warñeende am, mi yaha! o wiyi mi : « yah haa…. » ; ngartu-mi; o refti ɗo o rewnoo, ngartu-mi, o refti heen. Njah-mi to kalfinaaɗo diiwaan oo, (lomtiiɗo jahɗo o); kaalan mi ɗum. Hono hojom gorkaajo o yoɓi mi.

Mi nanii caggal am, hade binnditaagol ngol gasde; ɓe mbaɗtiino naamnaade ɓaleeɓe ɓe kaayitaaji taaniraaɓe mum en! Woon he maɓɓe cuwaa winnditaade tawo.

He kuuɓal; teskaama wonde, ko heewi he kaayitaaji ɗii; no mbinndiraa nii, feewaani.

Ɓaleeɓe jogiiɓe caɗeele kaayitaaji ɓee; ko be pecce tati:

1- Binndol ngol sellaani, sabi wiinnduɓe ɓee mbaawaa ;

2-Binndol ngol moƴƴaani, sabi winnduɓe ɓee njiɗaa moƴƴinde; mbele maa joom mum dañ heen caɗeele ;

3- Ronkuɓe winnditaade, sabi naamneede ko ɓuri ganndal mum en.

Woon biyɗo : waɗaa he dentitee am; njibinaa mi ko 18×× !

Ɗuum ko ranvec wonnoo, yawtii, gasii. Pellitte ƴettaama wonde dantiteeji ɗii, nguurndam mum en gasii. Hannde, Muritaninaaɓe njogii ko dantiteeji ɗi moƴƴaani, haa teeŋti noon to caggal leydi. Ko ɗum waɗi, Senegaal wiyde kala Muritaninaajo mo ina naata he mum, yoɓata ko ko mo alaa kaayitaaji yoɓata koo (ujunere mbuuɗu seefaa = 3000 ugiyya). Sabi ko woodaani, e ko moƴƴaani, ko gootum!

Ngolɗoo noon, woni roofti, nde wonnoo ko ko suuɗaa. Ko ɗuum waɗi ngol teskeede wonde ɓurngol bonde he ko Muritani yuɓɓinannoo gila diidaa. Etee ko waɗaa heen ko e kaalis; Alla e heewde, so aɗa jannga ɗum ko maa miijo-ɗaa seeɗa :13 000 000 000 (sappo e tati miliyaar ugiyya).

Woon baɗɗo he ngol ɗo binnditaagol kesol hiiso tokooso, hono ni:

Winndotoo he nder ñalawma ko hedde 40 aadee. Perfektiraaji Nuwaasoot jeenay ɗi so ndentii; mbinnditta ko 40×9= 360 aadee he ñalawma, woni 10 800 he lewru. ngam winnditde ko ina abboo he miliyoŋ aadee gonɗo he laamorgo ngo. Maa ɓe mbaɗ 92 lewru; (hawrata ko duuɓi jeeɗiɗi e feccere, so tawii ñalɗi ɗii nani heen, so tawii noon eɓe pooftoo heen, maa ɓe mbaɗ hedde 11 ndunngu!

Kono noon gasaani, ngam ɓe mbaawa waɗde ko kaal-ɗen ko; maa rewɓe jibinooɓe ɓe ndartoo pada ɓe!

Ɗo departama Kayhaydi ɗoo, won tampuɓe heen no feewi, maa mbiyaa ɓe ngalaa heen hakke. Ɓe ngari tan ko ñaagaade. Woon he maɓɓe mbaaloyat to winndittee too; ɓe ndokkira inɗe maɓɓe, ɓe ngarta janngo he mum, ɓe nduttoo, ɓe keɓa tonngooɗe maɓɓe, nde ɓe mbaawa fadde. Mi heɓii yeewtitde e jahnooɗo toon, o wiyi mi : Nde ngar-mi haa njetti-mi, ko fotnoo waɗeede kala, waɗaa, gooto e maɓɓe limti koreeji am, haa njenanaa-mi miɗa anndaa, haa heddii miɗa feewndanee mi rokkee; ɓe mbiyi mi “goomu o wiyi heɓtinaani ma” !

Departama oo e njaajeendi mum e gure mum, e lobbuɗi mum, kala mo goomu oo heɓtinaani, winndotaako. Ko ɗuum dey woni gaay! ina waawi kadi tawo woon ɗo ɓuri ɗoo bonde.

Ɗum jaraani tampande hono nii, jaraani heñanaade, fof maa heƴ heen, gasaani jooni. Kala to mbaaw-ɗaa yahde, so a artii, ma a tawtu ɗoo, jeytaare ma laaɓnde cer, hay gooto waawaa ma ɗum haɗ. Kono kadi; ñoraade haa binnditaagol reftinee laawol, ɓuri ƴagginaade haa kam tan winndoo.

Usmaan Caw