Nguurndam Siisee ɓiy Aadama (1)

0
1200
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

E innde geno jom yurmeende adannde e wattannde.

Hono Wahab bun man mbahi, wiyi : nde Aadama (JKM) nde ruttii e joom mum ndee, Siise ɓiy Aadama ina yahra e duuɓi teemedde nay, ko adii nde ruttatoo e joom mum tawa Aadama halfinii mo geɗe garooje ɗoo ɗe :

Kees ɗo maayɗo waɗetee, e wutte cañiraaɗo leeɓi, e puccu ngu geno tellinannoo Aadaama ummorinoongu Aljannaaji, e silaama. Ko ɗeeɗoo geɗe Aadama (JKM) ɗaldi ɓiyum Siise ko adii nde maayata. Puccu nguu noon, so ngu hijii, denndaangal kulle wuro e ladde ina paama ko ngu haalata, ko ɗum tagi kanko Siise, o faami, he nder kijaali maggu, ko ngu haali. Ngu wasiyii mo ko yo o haɓ e ɓiiy baaba makko Kaabila.

E dow ɗuum, Siise fellitii, ƴettii kaake mum kala, yahii haɓoyde e Kaabila. Nde o yettii, o tawi Kaabila nokku mum, o haɓii e mum haa o fooli ɗum, o addi ɗum nder galle makko, ɗum firti ko o dahii ɗum. Kanko Kaabila, o wiyi Siise : “aan, reen enɗam ngonɗam hakkunde men ɗam !”. Siise heɓɓitii wiyi mo : “aan kay ma a taw a miijanooki ɗuum, ko haɗno maa miijaade aanne haa mbaasaa warde ɓiy funeere maa Kaabila ! ɗum daɗndaani ma.”

Siise ummii fayi e makko kanko Kaabila, o jaggi mo, o tonngi juuɗe makko dow geno mum, o darni ɗum e naange wulnge jaw, ko ɗoon ñalli waali haa weeti, o ñaldi noon, o maayri noon.

Ina teskaa, hare hakkunde Siise e Kaabila ndee, woni hare adannde e winndere ndee, hakkunde ɓiɓɓe Aadama. Kono, so en teskitiima kadi e nder ɓuraana tedduɗo oo, to simoore iiraaf,  kaawise 24, ɗo Geno wiynoo: “yoga e mon e yoga keddiɗo ko añondirɓe,  woodani on e dow leydi ko dakmitaare e ñiiɓal haa nde yonti fof.” Nde Kaabila waraa, ɓiɓɓe makko ngari ina njiɗi ubbude mo, ibliis ari e maɓɓe e mbaadi maleyka ummoriiɗo to Geno e sifaa neɗɗanke. O wiyi ɓiɓɓe Kaabila ɓee :  “hoto ngubbee mo, peewnee kaaƴe lommbon mo e hakkunde kaaƴe ɗee”. Ɓe paamaani ɗuum, o addani ɓe kaaƴe ɗiɗi kippotooɗe kippittoo, o totti ɓe, ɓe lommbi mo e nder kaaƴe ɗee. O wiyi ɓe : “mbaɗee mo nder suudu, kala mo ina naata nder suudu too, ko maa oon sujja”. o wiyi ɓe : “mbaɗanee mo kawrital ngam mawninde mo”. ɗum firti ko “feeto”. O yamiri ɓe kadi, yo ɓe nguj e makko nebam tawa ɓalndu nduu waylotaako, ɓe ɓoorna mo comci koyɗi, jooɗɗi. O wiyi ɓe yo ɓe peewnan mo jooɗorde kaŋŋe, ɓe njoɗɗina mo e dow heen. Ɓe mbaɗi kala ko o yamirnoo ɓe. Ɓe mbaɗti hawrude e nokku hee hitaande kala. ibliis yamiri seyɗaane yo haaldu e yimɓe ɓee, haa waya no maayɗo oo haaldata e maɓɓe nih. Heddii hankadi yimɓe ina ngara ina njuuroo Kabiila hitaande kala, e kala mo ina naata, ko maa sujjaa laabi tati. Ko noon ɓe ngoniri haa nde Siise ummitii leydi Ennde, o arti e maɓɓe, o itti ɓe e kaan ɗoon ngonka. O waɗti ñaawde ɓe  ngam seerndude goonga e fenaande.

Hono Wahaab bun man mbahi wiyi:  “kono tan, kanko Anwasa, balɗe makko njuutaani no feewi no siise nih”. Caggal ɗuum kanko Anwasa o sankii, ɓiyiiko Kaynaan lomtii. O ɗaldi ɗum ko o ɗaldanoo koo, ko wayi no kees, wutte leeɓi, e defte e feggere.

Nguurndam Kaynaan ɓii Anwasa

Hono winndiynke Wahab bun man mbahi wiyi : “Nde Kaynaan bun anwasa lomtii baaba mum caggal nde maayi,   ina feeñani yimɓe ummoraade e makko, nuunɗal mawngal. Ɗum wonanii mo dartol moƴƴol. caggal ɗuum, o resi debbo gooto ina wiyee Aɗnuuk, oon saawani mo ɓiɗɗo gorko,  nde oon ɓiɗɗo jibinaa, o inniri ɗum, Mahlaa-iil. Oon ari tan ko ina waɗi annoore mawnde e tiinde mum. Caggal ɗuum, ñawu liɓi Kaynaan, etee ko ɗum ñawu mbaroowu. O noddi ɓiyiiko mahlaa-iil, o totti ɗum kala ko o ɗaldanoo, nde tawnoo omo anndi ñawu nguu woppataa mo. 

Kanko Kaynaan, o alaa denndidiiɗo. waɗii sahaa gooto o noddi e dental ko ina tolnoo balɗe tati, ɓe calii nootaade mo. Laatiima annabi Idriisa ko neɗɗo mo alaa tanaa, tiiɗɗo fiɓnde to bannge yamiroore e ko o haɗi. Ko kanko adii winndirde kuɗol, adii janngude defte, ko kanko kadi adii wiɗtude ganndal koode e limoore hiisa, ko kanko adii ñootde comcol, adii ɓoornaade comcol ñootangal, so omo ñoota, geɗe keewɗe ina njetta heen geno. ko junngo makko o ñootirta. O jaɓataa ñaamde so wonaa ko o gollorii juuɗe makko. Nde yimɓe njiyi ɗum, ɗum yooɗi ɗum en. O waɗti ñootande ɗum en ina njoɓa mo, omo feewnatnoo peesirɗe, ko o ceeɓɗo no feewi o wonnoo e yonta makko, kala ko o ñooti inaa yooɗi. Ko adii Annabi Idriisa yimɓe ndenndinatno leppi jaajɗi tan mborsa ɗum en ɓoornoo. Walla so tawii ko lefol jaajngol, daande ferete tan neɗɗo ɓoornoo. Refti heen, Geno neldi Annabi Idriisa ko ina tolnoo e capanɗe tati deftere, nde tawnoo annabi Idriisa tampataa janngude, jamma e ñalawma fof foti e mum. E wiyde winndiyanke gooto, so tawii Annabi ina jannga binndi mum, hay maleykaaji ina ngara heɗtaade ko o janngata koo. E wiyde winndiyanke oo, ko ɗuum addani Ibliis (mo geno huɗi oo), haasidaade mo. Laatiima Annabi  Idriisa (JKM) ina ɓura ɓamtaade ngam goongɗinde dewe jom baawɗe oo, haa malekaaji kaawaa ɗuum, Ibliisa kañum ne ina haasidoo mo, ronki dañde e makko laawol. Maleyka maayde sakkitinii joommum ngam juuroyaade annabi Idriisa (JKM). O ari e annabi Idriisa e mbaadi gorko, annabi Idriisa wiyi mo : “aan gorko, holi aan ?” O wiyi mo, “miin ko mi maleyka maayde, mi sakkitiniima joomam ngam juuraade ma, o jaɓanii kam e dow ɗuum.” Annabi Idriisa wiyi mo : “miin noon mbiɗo jogii e maa haaju.” Maleyka o wiyi mo : “holi ɗuum?” O wiyi : “ƴettaa fiɗtaandam nduu jooni e ooɗoo waktu”. Maleyka maayde wiyi mo : “joomi am nelaani mi e ɗuum”. Geno lonngini maleyka maayde, wiyi ɗum : “miin mbiɗo anndi ko woni e fittandu jiyaaɗo am Idriisa, ittu fittaandu makko ko yaaccii.” O sorti fittaandu nduu ko yaacci. Geno wuurtini mo ɗoon e ɗoon,  o wiyi maleyka maayde : “mbiɗo jogii e maa haaju goɗɗo tawo”, maleyka maayde wiyi mo : “holi ɗuum ?” Annabi wiyi : “mbiɗo yiɗi nawaa mi, kolloyaa mi jeynge Jahannama ha mi yiya ɗum.” Geno sakkitini mo ɗuum, kanko maleyka maayde, maleyka maayde ƴetti annabi idriisa o nawi ɗum to deenoowo jeyli, joomiraaɗo lonngini maleyka kalfinaaɗo jeynge yoo darnoy maccuɗo makko Idriisa oo, holla ɗum geɗe jeynge no wayi haa yiyaa haacaango Jahannama, o seedoo ɗuum. Ndeen annabi Idriisa yiyii ɗuum tan, o mugaa kulol Alla e no ɗum wayi nih hulɓinaade. Maleyka maayde ari e makko ƴettiti mo nawti mo to ittunoo mo too. Gila nde annabi Idriisaa arti nokku mum, ɗeen balɗe o renndinaani gite makko, o ronki hay ñaamde e yarde no moƴƴi, o ronki hay jangtaade ko o yiyi koo. Refti heen ko o ɗuufnoyii ngam toppitaade dewe Geno mo senaare [woodani], caggal ɗuum, o resi debbo gooto, oon saawani mo ɓiɗɗo gorko.

Refti heen ko annabi Idriisa naati  nder mihraab mum, o naamndi Geno toowɗo oo yo hollu mo Aljanna no hollirnoo mo jeynge nih. Geno yamiri maleyka mbelemmaaji aljanna yo yuurtinan mo gootal e cate lekki al jannaaji. Kalfinaaɗo mbellemaaji yuurtinanii mo catal lekki ɗuubi, annabi idriisa weelti heen, ko ɗoon o safaa faade dow asamaan. Kalfinaaɗo jam aljannaa holli mo denndaangal moƴƴere e welo-welo gonɗo to aljannaaji. O jooɗii omo weltii haa kalfinaaɗo moƴƴere aljanna noddi mo wiyi mo : “ummo yaltu aljanna oo”, o wiyi, o yaltaani, o teeŋtini o yaltataa, heddii hankadi, ko yamiroore ummoraade e Geno toowɗo oo, ko kañum taƴata.  Nde annabi Idriisa holliri kañum wonaa jaltoowo, caggal ɗuum Geno toowɗo oo, no wiyiri e nder Ɓuraana tedduɗo oo,  “kala fittaandu ko ko maayata” simoore Aali imraan, kaawise: 185, ko goonga a meeɗii heen, geno toowɗo oo, o wiyi : “onon kay ko maa njolon heen” simoore mariyam, kaawise: 71, ko caggal ɗuum, Geno toowɗo oo lonngini maleyka kalfinaaɗo moƴƴere aljannaaji yo wiy maccuɗo mum Idriisa  yo heddo ɗoon. Hono Wahaab bun man mbahi, yamiri Idriisa nde ɓamtaa dow asamaan ndee o yahratnoo ko e duuɓi teemedde tati e capanɗe jeegom e joy (365 hitaande). Ibnu Jawjiwiyi : Iisaa e Idriisa ina nguuri to dow asamaan too, Idriisa woni ko asamaan nayaɓo, won e ñalaaɗe omo rewa Geno no feewi, won heen kadi o yaha to aljannaaji too ngam dakmitaade e geɗe aljanna caggal ɗuum o arta e nokku makko.

ine jokki ɗoo

Jibril Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.