Nguurndam Annabi Yuunus (JKM)

2
3172
Daarti annabaaɓe
Daarti annabaaɓe

Annabi Yuunus ko o ɓiy Mataa e Saadu. Geno mo senaare woodani Oo wiyii e nder Quraana tedduɗo oo : “ina tabiti Yuunus ko e Annabaaɓe jeyaa” simoore Saafaati, kaawise : 139.

Hono nelaaɗo Mohammed (JKM)  wiyi “aaɓnotaako e maccuɗo Geno e les asamaan hee biyoowo ko kañum ɓuri annabi Yuunus ɓiyi Mataa”.

Laatiima kanko Annabi Yuunus ko o ɓiy Mataa e Saadu. Geno mo senaare woodani Oo wiyii e nder Ɓuraana tedduɗo oo : “ina tabiti Yuunus ko e Annabaaɓe jeyaa” simoore Saafaati, kaawise : 139. Hono nelaaɗo Mohammed (JKM)  wiyi “aaɓnotaako e maccuɗo Geno e les asamaan hee biyoowo ko kañum ɓuri annabi Yuunus ɓiyi Mataa”. Hono ganndo Kaaba El Ahbaari  (JKM) o wiyi : “ina laatinoo e ɓiɓɓe Israayilnaaɓe teemedde njoyo gorko hay huunde alaa ko woƴi ɗum en ko wayi no comci mum en, cukuli ɓaleeji en, ñaamde mburuuji gawri en, so wonaa dewe Geno toowɗo Oo, etee oon ɗoon yonta ɓe ngalaa hay gooto mo Geno lonnginta, so wonaa Annabi geno Jakariya, (JKM).” Geno jom baawɗe Oo lonngini Annabi Jakariyaa (JKM) yo suɓo e nder ɓeeɗoo worɓe teemedde njoyo haalaaɓe, teemedere gorko. O suɓi e maɓɓe teemedere gorko, refti heen kadi Geno lonngini mo yo o suɓo e nder ɓeen ɗoon capanɗe njoyo, e nder capanɗe njoyo ɓee, yo o suɓo heen kadi noogaas e njoyo,  e nder noogaas njoyo ɓee kadi, yo o suɓo heen gooto, o suɓii e nder ɓeen ɗoon gooto, ɗum woni Yuunus ɓii Mataa, (JKM) ngam, e nder noogaas e njoyo ɓee, alaa heen ɓurɗo tiiɗnaade e Yuunus. Caggal ɗuum kadi Geno lonngini Annabi Jakariyaa yo weltin Yuunus ko gonoowo annabi, yo o anndu kadi ko o annabi, ko o gonoowo nelaaɗo. Ndeen Yuunus nanii ɗuum, o sujjani geno ko juuti e leydi caggal ɗuum o ɓamti hoore makko o wiyi Jakari “jettooɗe ngoodani ko Geno toowɗo baɗɗo mi Annabi Oo.

Hono biyateeɗo Asiis wiyi “hono Baaba mum Yuunus hono Mataa, koo gorko moƴƴo wonnoo, etee laatiima ko e nder leydi Palestiin jooni ndii o ɓurno wuurde, o jooɗii ko juuti o dañaani ɓiɗɗo, etee duuɓi makko puɗɗiima heewde, o ari e yitere sewnde ndiyam ɗo woni, etee ndeen sewnde Annabi Ayyuuba meeɗiino ɓuuɓtaade heen, o ɓuuɓtii ɗoon kanko Mataa, o dañi ɗoon jam, o yalti ɗoon o resi, o juuli darɗe ɗiɗi, o ñaagii Geno jom baawɗe yo hokku ɓe ɓiɗɗo gorko barkinɗo.” Geno jaabii ñaagunde makko, hokki ɓe Yuunus (JKM). Nde yahi haa Yuunus mawni, o yalti Baytil Makdis, o ɗannii ngam ƴeewde aduna oo no siforii, omo roondii kaake makko,  omo fonndi heen maayde makko. Ɗoon ɗo omo woni e ɗanngal njillu, haa Jibriil (JKM) jippii e makko e mbaadi neɗɗanke e moƴƴugol ayaawo wiyi mo “Yuunus Geno yamir maa ko yo a tiindo to lammorgo ina wiyee Ninowe”, (ɗuum ko wuro e nder gure Suuri) ngam ina laatii e nder ngoon wuro, laamɗo ummiiɗo e Gereg en (ɓeen ndewata ko sanamuuji gaa Geno toowɗo oo), oon laamɗo noon ina yaawi warde neɗɗo noddoowo yimɓe e laawol Geno.

Ndeen Annabi Yuunus anndii ko geno tigi neli ɗum yamiri ɗum yo feew e koori wuro Niinowi, o roondii jom suudu makko e sukaaɓe makko o fawi ɓe e dow ngelooba makko, o ƴetti moɓɓolde yimɓe seeɗa jom en yiyannde Israyiilnaaɓe njahdi e makko. E oon tuma, omo yahra e duuɓi capanɗe nay. Ndeen o naatii wuro ngoo, ɓe njippii ko e nder wimmbo haayre wootere ina ɗoon ina waɗi sewnde, ɓe nguuri ko e ɓesnooje lekɗe eɓe njartoo e ndiyam sewnde ɗam kanko e ɓesngu makko fof, caggal ɗuum o wiyi jom suudu makko e ɓiɓɓe makko “miin ko mi jahoowo mi woppa on ɗoo, padon mi fotde balɗe capanɗe nay, so won ko ɓeydii heen nganndee ko mi baraaɗo no annabaaɓe adinooɓe mi ɓee mbardanoo nii”. Caggal ɗuum, Annabi Yuunus ɓoornii wutte mum baaɗo no ñagga, o tiindanii to wuro too. Nde o yettii, o ŋabbi ɗoon e dow tulde mawnde, o jiimti e wuro ngo, o wulli daande dow, o wiyi “eehey mon banndiraaɓe, nganndee deweteeɗo alaa so wonaa geno, Yuunus ko nelaaɗo Geno”. Nde o joofnata tawi koreeji ɗii fof ndenndii ɗoon, ɓe ngoni e fiyde mo. Ɓe piyi mo haa o faɗɗii, Geno jom baawɗe oo lonngini sonndu wooturu yo diw yaha leppina bibje mum e nder ndiyam wifoya ɗe e yeeso Yuunus. Sonndu nduu waɗi ko geno yamiri ndu koo. Annabi Yuunus ɗifti, waɗi gir haftii jooɗii. O fayi kadi to koreeji too ngam waajaade ɓe. Geno roondii haala Annabi Yuunus yettini ɗum laamɗo o naatni ɗum e nder noppi mum. Ndeen laamɗo oo nanii wowlaandu Annabi Yuunus tan, o mugaa, yeeso ngoo waylii, o wiyi gonɗo sara makko oo “nduu wowlaandu kam ko woni ?”  Ɓe mbiyi mo : “ɗum dee ko cukalel baasngel, ngel ƴoƴaani naati wuro ngoo ina wiyee Yuunus ina wiya “ina to dow asamaan too geno dewateeɗo goɗɗo alaa so wonaa kañum”“. Nde laamɗo oo nani ɗumɗoon tan, o tikkani Yuunus, o yamiri yo soke. Ɓe nanngi Yuunus ɓe coki ɗum to ɓuri faaɗde e to ɓuri niɓɓiɗde. Geno yamiri Jibril yo yah to makko addana mo lampa liggeteeka ummoraade to El-janna, yo o naw ɗum to nder kaso too. Jibril waɗi ɗuum, o addani mo kadi ñaamde e njaram ummiinde e Eljanna. Ndeen kanko Yuunus o heɓii ɗuum, o woni to kasoo too ko ina tolnoo e balɗe capanɗe nay. Nde laamɗo oo fuɗɗii siftorde mo, neli jaagorgal mum gootal wiyi ɗum  “yah to kaso too, ngaddanaa kam gorko gonɗo toon oo mi wara ɗum.” Jagorgal ngal yahi to Annabi Yuunus. Nde o yettii to kasoo too, o naati nder kasoo, o tawi Annabi Yuuns ina juula, ina sara mum lampa ina huɓɓa, o yiyii kadi kaso oo ina ɓeydii yaajde fotde yitere ko ina yiya. Jaagorgal ngal naji bonnde. Nde Annabi Yuunus gayni juulde o wiyi ɗum “aan kam, mo waɗan maa ɗumɗoo ?” Annabi Yuunus wiyi “geno jom baawɗe oo waɗani mi ɗum.” Jaagorgal ngal wiyi “eehey maa Yuunus, miin ooɗoo so mi goongɗinii joome, hol ko o mbaɗantaa mi ?” Annabi Yuunus wiyi “geno yaafo maa kala ko woni yeeso maa e bakkaat, o hoɗnu maa e nder Eljenna makko.” Jaagorgal ngal wiyi “miin oo hannde mbiɗo seedoo deweteeɗo alaa so wonaa geno gooto, mbiɗo seedoo aan ne kadi ko a nelaaɗo makko.” Jaagorgal ngal yalti kaso ruttii to laamɗo nelnooɗo ɗum oo. Nde o yettii o wiyi “miin dee mi naatii to Yuunus to nder kasoo paaɗɗo too, mi tawii kasoo oo ina ɓeydii yaajde haa ɗo yitere haaɗi, nde njettii-mi, taw-mi ko omo juula, lampa ina liggii dow hoore makko ina huɓɓa, saraaji makko fof ina njaynii, mi tawii ɗo makko ɗoo kadi lahal ina wiyi dak ñaamde moƴƴere nde hono mum alaa, mbiy-moo-mi “eehey maa Yuunus ! Ɗum kam, mo hokku maa ɗum ?” o wiyi mi  “ɗum dee ko joom am waɗani mi ɗum.” Nde o wiyi-mi noon tan njenanaa-mi omo jogii joomiraaɗo kattanɗo kala huunde, ko ɗoon e ɗoon ngoongɗin-mi.” Laamɗo oo, nde nani ɗum tan, tikkani Annabi Yuunus, o yamiri yo Annabi Yuunus yaltine, addee ɗo ɗo makko ɗoo. Nde Annabi Yuunus yaltinaa kasoo addaa haa yettii laamɗo, oon wiyi mo “eehey maa Yuunus, yaltu leydi ndii ko yaaccii, aan e mbileewu maa,  a bonnii ngaynateeri am fof haa boni !”

Jibriil Muusaa Joop

2 JOWE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.