Laɓɓitingol tagegol Aadama (4)

0
1228
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam

Njokken winndannde tonngoode 191

Eɗen njokka nguuurndam baaba Aadama (JKM) fawaade e winndiyankooɓe  adiiɓe.

Ibliis kuɗaaɗo oo, kañum ne yaltinaa-ma dental maleykaaji, o waɗtaama seyɗaani goɗɗitinaaɗo yurmeende. E wiyde winndiyanke oo, Ibliis, nde yaltinaa aljannaaji, o  jippinoyaa ko to leydi Iraak, hedde Basara. Hono Ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “nde Ibliis jippii e leydi nde o resti hoore makko o ɓoccini ɓoccooɗe nay, o waɗi kala bannge he aduna oo ɓoccoonde”. Ko ɗum waɗi alaa ɗo seyɗaani alaa e jookli winndere ndee, ko e heen denndaangal seyɗaneeji winndere ndee njalti. Hono biyateeɗo Mo-Jaahid wiyi  :  “ibliis resti ko mboddi ndi o naatnoo he nder reedu mum haa naatni mo aljanna ndii”,  ko ndeen ɓoccooɗe nay ɗee ɓoccinaa, ɗeenɗoon ɓoccooɗe noon ko mboddi ndi ibliis resi ndi ɓoccini ɗum en. Ko feewti e Ɗaawuus noon, kañum ne mbaadi mum ustaama, refti heen ko jippineede nde yaltinaa aljanna, etee ngal jippinaa ko to leydi Baabilon, ɗum woni he nder leydi Iraak. Ngooroondi ndii kañum ne ko ɗum tagi ɗum looweede tooke, waɗi noon ko  Ibliis memii ceelseele mayri tuma nde naatata he nder hunuko mayri ndee, haa yettoyii nder reedu mayri, ndi naatoyi ɗum aljannaaji. Ko ɗum waɗi Geno muumɗini mboddi ndii, ndi waɗti ladde e ndi  yahra reedu. Hono Ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “ƴiiɓgol Aadama e Hawaa e nder aljannaaji ko feccere ñalawma e ñalɗi wattannde”, ɗum firti ko ñalɗi darga, waɗi noon ko eɗum tolnoo e teemedde joy hitaande e kitaale men jooni ɗee. E wiyde annduɓe, nde Aadama jippinaa e dow Leydi, Geno werlii he makko ɗoyngol o ɗaanii, denndaangal ko wuuri e dow leydi ɗaanii, gila he ndiwri e kulle lakde e kala ko ina foofa ɗaanii. Ko adii ɗuum, o hokkanooka ɗoyngol. Ko  nguun ñalngu inniraa  “aset” (hoore biir). Nde naange ƴellitii, Aadama yiyii  naange e koode ina njirloo, ɗum haawi Aadama sanne, ndeen o feeñanii heen hoodere tan, ɓalndu nduu sumi ngam o anndaa ɗum no feewi, etee o  alaa hay comcol e dow ɓalndu  makko, o alaa hay laafa e dow hoore makko, o tinaani tan, haa Jibriil (JKM) ari e makko, mocci mo, o moomi hoore ndee, o ñoƴƴi ndarnde feewde les ngam  Aadama ko neɗɗo juutɗo, njool. Nde Jibrill ñoƴƴii hoore feewde les koo, ndeen darnde ndee ustii, nde arti haa capanɗe tati diraa he diraaji ndeen. Hono biyateeɗo Kaɗtaadatu wiyi : “laatiima Aadama, so tawii o  islii ndeen ina waawi yarnude moolotti”. Haa jooni dee ko kanko haalata, o wiyi : “he nanallaaji, nde yahi haa leeɓi hoore Aadama njuuti, cegeneeji ɗii kadi njuuti haa ɓurti,  Jibriil (JKM) ari e makko, femmbi hoore ndee, mecci  cegeneeji ɗii, asi leydi ubbi, ɗoon fuɗi tamaroowi. Ko gila ndeen ɓe mbaɗti innirde tamaroowi baaba cawndiiɗo.”

Hono Ibnu abbaas (JKM) wiyi : “Aadama (JKM), nde jippii, ñiiɓi he dow leydi duuɓi teemedde tati, o ɓamtaani yeeso makko dow asamaan ngam gacce hakkunde makko e Joom makko. E dow ɗuum, ina yahdi e bojji haa ɗo o jooɗii ɗoo”. Ɓe mbiyi : “no ndiyam gonɗi makko njupportonoo he leydi, ɗum waɗi waame ngam ndiyam ummiɗam e bojji makko, ngam juutii ko ina tolnoo e duuɓi ɗiɗi” e wiyde winndiyanke oo. Refti heen ko ndeen Aadama wullitii to Jibriil ngam ñaagaade yo ustane nguleeki naange  e kolndam ɗam. Caggal ɗuum, Jibriil ari ɗo makko ɗoo,  ɓoyaani ɗoon yawti fayi to Hawaa, omo  jogii njawdi ndi leeɓi juutɗi ngummiindi aljannaaji. Nde o yettii Hawaa, o mecci leeɓi njawdi ndii, o totti ɗum Hawaa, o anndini Hawaa hol no mottirta leeɓi ɗii. Nde o anndi ɗuum, o motti leeɓi ɗii, ko Jibriil e hoore mum janngini  Hawaa cañu. O sañani Hawaa ko ine ɓoornoo. Caggal ɗuum Jibriil (JKM) ɓenni yaaɓani to Aadama. Nde o yettii, o itti comcol, o totti ɗum Aadama. Ko ɗoon  Aadama fuɗɗii suuraade, kono o haalanaani Aadama ko Hawaa sañi comcol ngol. Caggal ɗuum, Aadama wuliitii Jibriil soklaaji mum : o fuɗɗorii ko heege ngam o jooɗiima duuɓi capanɗe nay o ñaamaani, o yaraani. Jibriil nanii ɗuum, ɓenni yAhi addani mo gay ɗiɗi ummoriiɗi to aljanna, e wiydewinndiyanke oo. Heen gootiri ko ɓaleeri keddiindi ndii ko mboɗeeri, Jibriil anndini Aadama no remirta, o addani Aadama nokkannde gemha, o janngini  ɗum no aawirta ɗum, o aawi ɗum. Hono biyeteeɗo Nakata wiyi : “nde Aadama haɓɓi gayi ɗii ina rema, ndeke heen ngaari ngootiri dariima, Aadama fiyi ɗum sawru, Geno toowɗo Oo  haalni ngaari ndii, ndi wiyi mo : “ko waɗi aɗa fiya-mi ?” Aadama wiyi : “ko ngam calagol maa.” Ngaari ndii wiyi mo : “aan kay, nde luundi-ɗaa Geno ndee, o newani-maa-ma, etee o fiyaani ma.” Nde Aadama nani ndee daande tan, o woyi. Aadama wiyi : “eehey maa deweteeɗo, hay kulle lakde mbaɗtii sontaade mi.” Geno toowɗo oo neli Jibriil yo muumɗin kullon kon kala. Ko ɗoo kulle lakde e wuro kala natti haalde. Kono ko adii jippagol Aadama, jawdi lakde e wuro  kala ina kaalatnoo, e wiyde annduɓe. Ɗoo noon, ina waɗi kaawisaaji e dow kattanɗe geno. Ngam ñalnde o aawi ndee, ko ñalnde heen fuɗi, ko ñalnde heen  mawni, ɗum waɗi butaali, Jibriil janngini mo no o  coñirta, ko ñalnde heen kadi soñaa.

Nde gawri heɓaa, Aadama naamndii Jibril (JKM), o wiyi “hol no ɗum ñaamortoo ?” Jibriil wiyi Aadama “muñ seeɗa”. Caggal ɗuum, Jibriil itti e haayre wonnde ɗoon ndee kaaƴe ɗiɗi, o holli ɓe no unirtee. Ɓe nguni ɗum haa ɗiggi. Aadama  wiyi : “haa  jooni ina heddii ?” Jibriil wiyi mo “muño.” Jibriil yahi, nokkani ɓe feetere e jeyngol jahannama, o mutni ɗum seeɗa he nder ndiyam haa nguleeki mum ustii, o addi, o holli ɓe hay no ɓe ndefirta. Ɓe mbiyi so tawii feetere jahnam ndee memaano ndiyam, aduna oo fof e ko woni e mum fof, koko sumatnoo haa hooña. Kala ko feewti he nguura, ko Jibriil janngini ɓe ɗuum. E wiyde annduɓe, hay no hoordetee kadi, ko Jibriil janngini ɓe, ngam ko Aadama adii horde he nder winndere ndee. Nde yahi haa hiiri, jamma ari, Aadama ina joginoo mbeɗu mburu, o ummini junngo makko, o yiɗi taƴde heen omo ñaama, mbeɗu nguu ɓoccitii e juuɗe makko, ngam ɗo o wonnoo ɗoo, ina toowi, o abbii mbeɗu mburu nguu, o dañi heen caɗeele keewɗe nde o fuɗɗii hoccude ngu. Jibriil wiyi mo “a heppu tan, so a muñinoo-ma, maa mbeɗu mburu nguu tawte ɗoo ko aldaa e ummaade ɗoo, saka tampere ina taw maa heen. Nde Aadama yiyi mbeɗu mburu ngu tan, o dañi tiiɗnaare ɓurtude ngam o dañi semmbe jamma haa jamma arti, ko ndeen Jibriil (JKM), wiyi mo “sinno wonaano tiiɗnaare nde mbaɗno-ɗaa adannde ndee, maa ɓesngu maa ɓuratno ɗoo heewde semmbe to bannge tiiɗnaare, kono tan hankadi, tiiɗnaare mon ko nii tan wayata.

Sifaa ñaamgol Aadama

Nde Aadama fuɗɗii ñaamde buuɗi mburu gemha o ahi, o isli, o ƴetti ndiyam o yari ɗum. Ɗum waɗani mo caɗeele sanne, ngam o woowaani ɗuum. O haalani ɗum Jibriil, ko ɗum ɓe ngaadondirnoo so tawii o heɓii caɗeele yo o haalan ɗum. Nde Jibriil tini ɗuum ari e makko. Nde Jibriil yettii, o haalani ɗum no fiyaaku makko wayi, Jibriil udditani mo les makko, o taarii haa heewi o yaltoyi, ko ndeen o fuɗɗii waɗde ɗeen geɗe.

Hono Ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “Aadama (JKM), so o heyɗii o yejjita Hawaa, so tawii o haarii o siftora Hawaa.

Waɗii sahaa gooto, o wiyi  Jibriil “aan kam, to Hawaa woni, kanko kam omo wuuri walla ko o maayɗo ?” Jibriil wiyi mo “omo wuuri, omo e jam e kisal. Kanko kay won ko o waɗatno maa, kono tan, jooni o woni ko e daande maayo omo awa liɗɗi, ko ɗum o ñaamata jooni.

Aadama (JKM), wiyi  Jibriil “miin kay, mi yiyii mo hanki jamma e nder koyɗol.” Jibriil (JKM), wiyi Aadama : “eehey maa Aadama, welto e ko geno hollu maa koo, mbele ina artira ɗum e renndo.” Hono Ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “nde Hawaa gayni janngude ñeeñal gaa  Aadama (JKM) o woni tuubɗo celluɗo, geno tuubni mo no feewi, e no geno wiyiri ɗum e Ɓuraana mum tedduɗo oo : “nde Aadama heɓi ummoraade e joom mum konnguɗi, o tuubi ngam ko oon woni tuubnoowo jurmotooɗo” simoore nagge, kaawise: 37” e wiyde yoga e annduɓe, “ko geno e hoore mum lonngini mo, yo o wiy : “joomi amen, min tooñii koye amen, so tawii a yarlaaki min njurmo-ɗaa min, maa min laato  ko min waasɓe” simoore iiraaf, kaawise: 23” Ɓe mbiyi Aadama wiyi  “eehey maa joom-am, ngam jojjannde Muhammed, njaafo-ɗaa-mi fergitere am ndee.” Geno lonngini mo, wiyi mo “hol no nganndir-ɗaa Muhammed, etee mi tagaani ɗum tawo ?” O wiyi “mi yiyii innde makko ina winndaa he alluwal, wonde deweteeɗo alaa so wonaa Geno, Muhammadu ko nelaaɗo makko.” Ko ndeen nganndu-mi aan a  winndataa huunde he alluwal maa ngal, so wonaa ko ɓur-ɗaa yiɗde he nder tagoore maa ndee. E wiyde Ibnu Abbaas, Geno wiyi “aan Aadama, a goongɗii, ɗuum noon mi yaafi-maa-ma fergitere maa ndee, haadi a naamndi-maa-ma-mi jojjannde Muhammed”.

Jibriil Muusaa Joop

Ine jokki e tonngoode faande

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.