Wullum Seyki

0
2933
Wullum seyki
Wullum seyki

Wullum Seyki (Wul M’Seyke) ko hardaane jeyaaɗo he leñol Etfaaga el Kataat, he suudu Baarikalla en to Aksuus. Omo lolliri wonde taƴoowo, walla “saaysaaye” tampinnooɗo (kamminnooɗo) yimɓe, gaannunooɗo laamu koloñaal.

O wuubotonoo ko he diiwaan Brakna e Tararsa, haa teeŋti he saraaji Ɓoggee. O ɓurnoo heewde yande ko he ɓaleeɓe tan, ngam hisde e njoftiigu safalɓe. Walla mbiyen omo faamnoo konngol biyngol « haɓ e gooto Alla wallu maa ». Ine wiyee kadi huunde e safalɓe Aftuut e Eeleega ina cuuɗatnoo mo, caloo haaltude ngonka makko, sabu kulol… Wullum warii yimɓe heewɓe, o « heli koyɗe fulɓe heewɓe, o wari jawdi mum en ». Ko Wullum warnoo Hammadi Siree to Meel, o wari Ngalanka Gay to Aajilaan (Aslaat), o wari Sayiid wul Serña to Moyt.

Kono Wullum ina wonatnoo saraaji Eeleega, Meel, nder Asaaba, haa Kaay. Omo heewnoo yahde Kiifa ɗo o ƴettatnoo njooɓaari tawa o hulaani, walla e keerol hakkunde Barakna e Tararsa, heen sahaaji boom haa to Butelmiit.

Wullum Seyki ko dardaro, joom becce jaajɗe, mo seerataa e saayaande mum mawnde. E sahaa nde o yiyletee ndee, omo soli ñiiƴe ɗiɗi muuynirɗe ɗee, omo waɗi aanoode jaasi garde fiynoo mo e tuma nde o nannganoo, koyɗe ɗee ina mbaɗi gaanooɗe ceenuuji jamɗe o tonngiranoo. Tuubakooɓe mbiyi « kala ɗo omo yaha tawata ko omo fiilii kaala haa yeeso makko majji. Omo ƴoƴi haa o maayi, omo waawi welde ƴiiƴam so o wondii he yimɓe, o wona e yimde, e amde, e jaarde nulaaɗo… Heen sahaaji o wiya ko o siriif, o innitoroo Abdallaahi wul Ahmeddu ».

E wiyde tuubakooɓe, e fawaade e kabaruuji ɗi birigajee garde rokki ñalnde 26 abriil 1950 : « Wullum ine joginoo wallidiiɓe laaɓtuɓe : tilliisa gooto to Meel, tilliisa to Lebwera (fuɗnaange Meel), tilliisa to Letfatar (to hardaneeɓe Ehel Baarikalla en), kam e sehil makko tiiɗɗo biyeteeɗo Ahmed wul Aleya wul Lagalal to Kiifa, mo o wujjidnoo fetel to Ayyuun, oon woni ballitoowo mo he kure e conndi ». Heewɓe kadi ina nganndunoo Wullum no feewi, kono cuusaano haalde walla tawa omo moƴƴunoo e mum en.

Kono, e sahaa nde o wiyletee ndee, « Wullum ina jogitii fetel e kure mum mo o wujjunoo e capaato wulaad Ahmed en gooto, omo jogii wolweer, kam e karabin mo o wujjunoo e garde gooto to Ayyuun ».

Mawɗo tunndu Butilimiit woondii ñalnde 28 sulyee 1949 « nanngude mo e fawaade e ɗii kabaruuji pooƴɗi e nokku ɗo o heewi mooftooɓe, wonaa huunde newiinde. Ɓuri moƴƴude tan ko warde oo saaysaaye bonɗo, tawa ine hunoo yeende, mbele safalɓe leydi ndii, ɓe nganndu-ɗaa ko kam en tan mbaawata fottude e makko, ine mbaɗda idii haaltude mo ».

Ciimtol Lietanaa Houmaire, kumaandaŋ catal Rooso.

E tuugnaade e ciimtol liyetnaa Houmaire, gardinooɗo catal Rooso, Wullum waɗii bonanndeeji garooji ɗii :« Ñalnde 25 saawiyee 1950, o yanii e kippu PTT (poosto) peewnatnooɗo ɓoggol telefoŋ hakkunde Eeleega e Misriyya, o ɓoli ɓe haa ɓe laaɓi, o ullii he sooynde ;

E lewru abriil 1950, Wullum fellii, gaañi garde serkal Ahmed wul Habiib jiylotonooɗo ɗum, les tilliisa to Mbuun.

Ñalnde 26 abriil 1950, he saraaji Meel, kippu gardeeɓe jirlotooɗo (ine jeyanoo heen Hammadi Siree, Bookara Aamadu, e ɗowoowo biyeteeɗo Moymi), fottii e makko omo waɗɗii ngelooba. Gardeeɓe ɗiɗo ɓee cuuɗii, neli ɗowoowo oo yo jaɓɓoyo mo. Ndeen Wullum arii haa faandii ɓe, garde biyeteeɗo Hammadi Siree oo felli. Wullum suuɗii caggal supoƴuru, jaabtii, fiɗi garde oo. Bookar Aamadu, caggal nde safri Hammadi, yahi ƴeewoyde ndiyam. Wullum taartii tulde ceenal, ari jokkiti Hammadi. O sooynii Bookara ine ara, o felli ɗum ; oon jaabtorii fotde piyanɗe nayi walla joyi, fetel mum mocci, dogi suuɗoyii he teheende. Wullum kañum yahdi e fetel Hammadi e kure 5 walla 6.

Ñalnde 4 mee 1950, wullum wari Ngalanka Gay to Aajilaan.

Ngam dartinde golle bonɗe WS waɗata ɗee, laamu koloñaal ummanii mo. Ñalnde 5 mee 1950, tunndu (serkal) Barakna kam e tunɗe catiiɗe ɗee, mbaɗi jeejee juumtuɗo e warngo Wullum ñalnde 5 mee 1950.

« Mi yahii Eeleega ñalnde 5 mee, miɗo wondi e maresaal loji Ber e gardeeɓe ɓaleeɓe 6, nelan-mi gardeeɓe safalɓe 20 to Butelmiit. Feere sakkaa ngam ndeenka diiwaan Barakna oo : gardeeɓe safalɓe 30, gumiyeeji 20, kam e yarlitiiɓe. Ɓulli e boyli diiwaan Giimi, Tashot, Meel, Aajilaan, Eeleega … ndeenaa. Seteeji reenooɓe yirlotooɓe mbaɗaa he keeri diiwaan Barakna oo kala, tawi ko baɗɗiiɗi walla jahrooji koyɗe. Losko waɗaa ɗo tuddunde Jamaariik en ɗo Aajilaan ɗoo, ɗo warngo wattindii waɗde ɗoo. Ngo yuumti e tuumgol yimɓe 9 jeyeede e wallitɓe warngo ngoo. Wiɗto ngoo jokki, kono, ine jeyaa e ko telɓini ngo, keewgol wiyooɓe njiyii saaysaaye oo, tawi ko he nokkuuji ɗii fof, laawol gootol. Kikiiɗe 12 mee, laakta-ɗen mo to Mederdara, e to Butelmiit.

Ñalnde 13 mee Wullum wari kadi garde serkal ine wiyee Sayid wul Sereña to Moyt subaka law les tilliisa, caggal ɗuum o wari gelooɗi ɗiɗi, o nawori ngoota, o ƴirɓani rewo. Kabaaru oo heɓaa ko feccere jamma, ñalnde  15 mee. Ɗoon he ɗoon postooji Meel e Giimi tintinaa.

Ñalnde 16 mee ɗaɓɓu-ɗen yo gumiyeeji 30 nelde to Barakna, faade Giimi, ɗo sikkaa Wullum ine waawi nanngeede (Meel, Letfetar, Giimi, kam e ɓulli). Batu ndenndinngu kumaandaŋ serkal Barakna e Tararsa e Gorgol, yantude e ardiiɓe taƴre Misriyya e Ɓoggee jooɗiima ñalnde 19 mee to Eeleega. Ñalnde 21 mee, waktu 8 subaka, min kabraa Wullum waraama. Nii woni min ngari, min ƴetti mo, min nawi mo Eeleega, annduɓe mo teeŋtini ko kanko tigi woni ɗoon, o wirnaa sara Eeleega.

Wiɗto waɗaango ngoo wiyi ko nii o wardaa :

Wulaad Biri en tato (3) yiylotonooɓe gelooɗi jarli ngujjanooɗi potti e Wullum ine wondi e denɗum Siidi wul Mseyke les lekki. Ɓe njeewtidi e makko ko juuti, caggal ɗum ɓe ndeeyi, ɓe nanondiri nanngude mo. Kikiiɗe mum, tawi denɗiiko oo yahii ko ina wona waktu ko adii ɗuum, ɓe njahdi e makko fotde 400 meeteer, gooto e maɓɓe girbii saayaande makko, ɗiɗaɓo oo wiyi ina nannga junngo makko ñaamo tawi Wullum sortii wolweere mum, kono tawi tataɓo oo girbiima fetel makko, felli mo hade makko fellude wulaad biri en tatato ɓee. Fetel (model 1916 AC 71-792) mo o wardaa oo, jeynoo ɗum ko tuddunde gardeeɓe taƴre Eeleega.

Tesko : nanngugol Wullum juutii, mettii, sabu dalillaaji keewɗi

1. Nokku ɗo o yirlotonoo ɗoo ine heewi leɗɗe, ine metti yahde, ine heewi cewle ndiyam, pele neɗɗo mbeeɓaani maanteede ɗoon;

2. Koreeji makko mballitii mo no feewi sikke alaa heen, ɓe njaɓaani rokkude kabaruuji, walla hay so ɓe ndokkii tawata ko kiiɗɗi.

3. Wullum ine darjunoo no feewi, tee ine hulaa. O wiyatnoo ko hay huunde waawaa yettaade mo, tee omo wasoroo ɗum. Omo joginoo daabaa jaawɗo, mettuɗo yahdude saka keɓtaade.

Geɗe ɗiɗi ine njeyaa e newnude jaggugol Wullum : 1°) njeenaari ujunnaaje noogaas (100 000 francs) e 2°) jowgol njoɓdi ardiiɓe haa nde Wullum nanngaa fof. Ɗuum yanti e peeje ndeenka cakkanooɗe ɗee. »

Ciimtol Lietanaa Houmaire, kumaandaŋ catal Rooso.

Kanko lietnaa Houmaire o siimtanii Guwerneer Muritani to Ndar no geɗe ɗee kala njahri nii, haa teeŋti no Wullum wardaa nii, o ɗaɓɓi e mum nde rokkata wulaad Biri en warɓe Wullum ɓee njeenaari ndii, ko jiidaa e rokkude ɗum en kaɓirɗe tawaaɗe e Wullum ɗee, hono ko fodonanoo kala nannguɗo Wullum nii.

Wullum maayri ko duuɓi 32 fat. Warɓe mo ɓee mbiyi, nde o fellaa ndee, ko konngol gootol yalti he hunuko makko « Alla ko bajjo ». Ɓe mbiyi, o heɓiino wiyde ɓe nde ɓe ñaldi ndee wonde o woni ko e « jihaadi feewde e raneeɓe e kala wallidiiɓe mum en ».

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.