Pullo e nagge : Nagge fulfule haa hakkunde Pari ?

0
3267
vache_1.jpg

 

Gooto e yeewtatnooɓe ɓe hollitii wonde naatgol nagge e ngalɗoo leegal ko kewu pinal maantinɗo. Nagge yuɓɓinanaama wejo wiyeteengo Vach’Art (Ñeeñal nagge) ngo nganndu-ɗaa ko kewu ñeeñal, tuggi 24 haa 26 suwee 2006.

 

Gooto e yeewtatnooɓe ɓe hollitii wonde naatgol nagge e ngalɗoo leegal ko kewu pinal maantinɗo. Nagge yuɓɓinanaama wejo wiyeteengo Vach’Art (Ñeeñal nagge) ngo nganndu-ɗaa ko kewu ñeeñal, tuggi 24 haa 26 suwee 2006.

Oon kewu hollitii wonde na’i naatii teeru, tee kala ko noddi nagge ina noddi ñeeñal e geɗe keewɗe : kosam ko nguurndam, ko maale jam, ko maale hay njooɗbdam e nder won ɗeen pine. Yeru mum ɓurɗo maantinde, e fawaade e ko yeewtatnooɓe kolliti, ko Fulɓe. Ɗum ɗoon noon, yahdaani e ko tuubakooɓe nganndiri Afriknaaɓe (wonde njarataa kosam), tee ina hollita jotondiral walla aadi tiiɗɗo gonɗo hakkunde pullo e nagge. Ɓe mbiyi wonde Fulɓe ina tawee e nder noogaas e ko fawi dowla e nder Afrik, kono nde tawnoo alaa ɗo ɓe njogii laamu, aɓe keewi yejjiteede e nder diskuuraaji e nder defte, tawi noon ɓe njeyaa ko e leƴƴi eggiyankooji ɓurɗi mawnude e winndere nde.

Ko ɗum addani biyeteeɗo Florence Gaty (potoowo), e dow ballal Hacène Sadoune (Hasen Sadum) (mahoowo-cehoowo) hollitde nagge fulfulde e nder boowal Saint-Germain-des-Prés, ngam siftinde yimɓe ɓe, ɗo nagge tolnii e pullo, e no nge woniri to maɓɓe maale faaro e njooɗndam.

Nagge pullo nder leegal Saint-Germain-des-Prés (Pari) : Dorothée Guilhem, Florence Gaty, Gilles Fumey, Bernard Faye, Salamatu Soh (Foto : Sophie Desouches (CIDIL))

Pullo mo alaa na’i wayi ko no laamɗo mo alaa kufne laamu nii

Ina hasii, kala nde naamndi-ɗaa pullo no foti na’i jogii, jaaboto maa « ko seeɗa », waɗi noon ko o yonetaake na’i.

Florence Gaty noon, ina anndi fulɓe no feewi, sibu o hoɗdii e maɓɓe, o janngii ɓe, tuggi Muritani haa Ecopi, ɓee fulɓe ɓe alaa ko jokkondiri ɗum en so wonaa (ko famɗaani ko) yiɗde mum en nagge e kala ko ummii e mum. Ina wiyee nii ko kamɓe naatni kosam e nder Afrik, ɓe nganndi sirlu gonɗo e mum kam e nafoore mum. « Ɗiiɗoo miliyoŋaaji 6 aynaaɓe eggiyankooɓe no mbayi e na’i nii, ina hulɓinii, hakkille waawaa ɗum faamde ». 

Biyeteeɗo  Bernard Faye oo ne wuurdii ko juuti e fulɓe aynaaɓe Afriknaaɓe. O wiyi o meeɗii anndondirde e suka pullo, kuñinooɗo inɗe na’i sefre mum kala : 987 nagge. O huñii tonngooɗe majji, omo anndi kadi heen woote fof innde nagge jibinnge ɗum, tawi noon kañji kala ko ɗi ciirol gootol. O wiyi fulɓe ina keewi wiyde «ko nagge woni jam ! »

Na’i fulɓe timmata ko maa ndaña fotde duuɓi na’i (na’i tuubakooɓe ina timma e nder duuɓi ɗiɗi fat). Ɗi mbaɗata kosam ko nde ɗi ɓesni, fotde lebbi jeetati, heen sahaaji eɗi mbaɗa kosam fotde hitaande. Nagge pullo ɓirata ko feccere liiteer ñalnde kala, tawi noon nagge Farayse ina ɓira fotde 30 liiteer e ñalawma gooto (kannge ɓuri nagge pullo soñtude laabi 60). Kono noon nagge pullo ɓuri juutde balɗe, sibu ange waawi wuurde fotde duuɓi 15 haa 20, tawi na’i tuubakooɓe keewaani ɓurde duuɓi sappo.

Nagge pullo ina waɗi ƴonngo. Naafoore ƴonngo ngo ko mooftude semmbe e mbaydi nebam, hono no ƴonngo ngelooba nii, no laaci mbaalu walla njawdi nii walla dote debbo nii. So nguura saɗtii ko ɗuum nge ñaamtata.

Kosam, nagge e debbo

E miijo Salamatu Soh, ko debbo pullo woni ɓernde njuɓɓudi renndo fulɓe tuugiingo e calɗi tati : debbo, nagge e kosam. Ko debbo toppitii kosam, waylata ɗum. Miijooji keewɗi ina ngoodi, jwitiiɗi e jotondiral debbo cuɓaaɗo, baawɗo soñtinde sefre na’i : so na’i keewii, kaarii, ɓirii ko heewi, wiyetee ko sabu ɓayre debbo ! Nagge noon ko dokkal Alla. E nder daari gidiiɗi, ina wiyee wonde fulɓe ummii ko e bandiraaɗo gorko e bandiraaɗo debbo ɓe jiknaaɓe mum en ndiiwnoo sabu mum en nattude waawde haalde ɗemngal njaatiraaɓe mum en. Ɓe njahi ha ɓe tampi, ɓe njooɗii aɓe pooftoo, ɓe kuɓɓi jaynge ; ɗoon nagge yalti e ndiyam tiindii e maɓɓe. Hankadi kikiiɗe fof, nge yalta, nge ara e maɓɓe : ngee nagge ko Alla hokki ɗum ɓeeɗoo ɓiɗɓe yumma mbele ina neha nge. Fulɓe ko leñol cuɓangol ngam toppitaade nagge. (…).

E nder Niiseer, ko ɓuri heewde e fulɓe kuutortoo tan ko kosam ɓiraɗam walla pedane walla nebam sirme. Ɓirdugal maɓɓe heewaani ñeñi. Lahal dottirgal ina heewi ñeñi. Kosam ɓiretee ko subaka. So yahii haa ñiddii, ɗam rufetee ko e nder ndiyam (rufetaake e leydi), sibu e oon sahaa mooftude kosam newaaki, nde tawnoo ina wuli haa ɓurti. Jamma kadi ɓiree. Ko ɓurti ko fenndee, sippoyee.  Ko ɗum tagi jofle keewaani woɗɗude jehreeji, hakkunde kilooji 7 haa noogaas.

Kosam, sewnde njooɗndam

Dorothée Guilhem etiima faamde no fulɓe njiyrata njooɗndam. Ko goonga nii o wondunoo ko e fulɓe waalo, kono o teskiima hay ɓeen ina keddodii e aadaaji pulaagu. Kamɓe fof e resndude kolce maɓɓe aynaaɓe sardi, hay  dara alaa ko waylii e yiɗde maɓɓe na’i. Aɓe kuutooo nebam ɗam ngam wujaade walla kadi neyɓinde e sarfrude ɓalli maɓɓe. Kosam ɓiraɗam ɗam ina yeeyoyee e gure teeru…

Kosa mina addana ɓalli rewɓe fulɓe neyɓude e ŋarɗude, huunde nde fulɓe waalaŋkooɓe njeeɓata : ɓalndu fooynundu, ñiiƴe daneeje, toni tuppaaɗi, gite daneeje e tiinde mawnde … Ko ɗum addanta ɓe femmbude tiiɗe maɓɓe mbele aɗe ɓeydoo juutde. Ɗiiɗoo sifaaji ina tawee e rewɓe fulɓe : sukundu laysuru juutndu, yahdu yamyamru (yaɓɓa daagoo), famɗeende ƴeewki (gite maɓɓe pottaataa e gite goɗɗe), darnde siliinde, fortiinde … Florence Gaty ɗakkii e nagge sehi nge nate rewɓe fulɓe siŋkiiɓe suɗiiɓe, ina ɓira nayi. Hay worɓe fulɓe ko noon ndeeniri mbaydi mum … Ko ɗum waɗi ɗo njiy-ɗaa ɓe kala aɓe njooɓii daarorgal, ɓe njaɓataa punndi takkoo e maɓɓe. Toppitaade ɓalndu mum, ko hormaade heddiiɓe. (…)

Kosam, nayi e cogge

E miijo Bernard Faye, pinal kala ina jogii no gollortoo kosam. Fulɓe ɓuri horsinde ko kosam kaaɗɗam. Pulaar / fulfulde, ina jogii 50 helmere sifotoonde wutte nagge, jiidaani e kelme 20 cifotooɗe noordi (goobu) ɗiin wutteeji.

 Jaŋtawol BAB