Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik

0
2461

 

Ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Esingiti, caggal nde haala heewi, rokkii miijo mum e ko Biraam waɗi koo.

E wiyde makko, « duko ngoo mawnii no feewi caggal nde Biraam duppi defte laawol Maalik ngam yiɗde haala. Kono baɗtugol haala kaa pooɗondiral politik haɗii yimɓe heewɓe miijtaade e ko o waɗi koo, sibu ko golle coomɗe tanaa wonande diine men oo e ngootaagu renndo men. »

O wiyi omo rokka heen miijo makko ngam wallitde faamuya geɗe baaɗe nii, e hol no ɗe poti ñaawreede.

O wiyi « yo yimɓe peertu gite no moƴƴi, ƴeewtoo ko njanngata e defte koo, mbaawa seerndude hakkunde ko woni diine tigi rigi koo, e no gooto fof faamrata ɗum, ceernda hakkunde sariya lislaam (Ɓuraana e Sunna) e Fiqhu, ceernda hakkunde ko Tellinaa e daari. Huunde ndee famɗaani, fotaani famɗineede, sibu ɗum joopii ko Lislaam e nder sahaa wellitaare. »

So tawii Sariya ko « nuunɗal e yurmeende e nafoore juulɓe », “ko ndon-ɗen e haalaluuji jangtaaɗi, nde tawnoo ko golle yimɓe wonaa huunde telliinde, wonaa nuunɗal, wonaa yurmeende, wonaa nafoore juulɓe. Sibu yoga e jangtawuuli e faamamuyaaji pawii ko e pinal goodnongal e yontaaji joom mum en, oon yonta idii lislaam, ceedtinirnooɗo golle ɗe nuunɗaani e fenaande. Won nde ɗiin faamamuyaaji meeɗi nafde, kono won nde ɗi ndonki huuɓnude moƴƴere e yurmeende diine lislaam. Won e sahaaji boom, ɗum saabiima miijooji kaawniiɗi. » O wiyi « Ma en kollit heen huunde e majji, ittaaɗi e defte seernaaɓe laawol almaami Maalik. »

Ngam hollitde no Sariya e ɗeen geɗe jangtaaɗe mbayi weeyondirde, o hokkii heen yeruuji taweteeɗi ina mbinndaa e ɗeen defte :

Ina winndaa e ɗeen defte ɗiiɗoo yeruuji : « dimo waretaake so warii jiyaaɗo » (Taj Wal Iklil Li Mukhtasar Khalil, Yamre 4 hello 602)». « So juulɗo dimo warii jiyaaɗo, o fotaani faweede kuugal sabu ɗuum » (El Kharchi, Sharh Mukhtasar Khalil, yamre 8 hello 3). « Alaa kuugal fewetee e kalfuɗo so warii jiyaaɗo mum tawi teyaani. (…). Waɗɗaaki ɗaɓɓirde barɗo jiyaaɗo rimɗinde jiyaaɗo goɗɗo » (Ibn Rouchd, Bayane Wa Tahsil, yamre 13 hello 65)». « So jiyaaɗo warii juulɗo dimo, walla ko weñcitii ɗum, jiyaaɗo oo warete, kono dimo oo kañum foti tan ko yoɓde feccere coodgu jiyaaɗo mo wari oo ». (Al-Kourafi, Zhakhira, yamre 12 hello 274). « Alaa alamaan fawetee e barɗo jiyaaɗo walla keefeero » (Ibn Juzei, Al Jawahir Al-Fighhiya, hello 227).

O siftini kanko ganndo oo, wonde « waawi jiyɗineede ko jaggaaɓe e wolde diine (jihaadi). Kono, so tuugaama e aaye 4, nder simoore Muhammed, ko geɗe ɗiɗi tan konu juulɓe waawnoo waɗde ɓe nanngi e wolde diine e oon sahaa : maa wonii ngu woppitiiɓe tan, maa wonii ngu woppitii ɓe caggal nde ɓe njoɓi. Hol ko addi ɗum noon macciɗingol ? Ganndo diine biyeteeɗo Rasiid Ridaa dalliniri ɗum ko njoftiigu, sibu juulɓe nanngetenooɓe ɓee mbaɗtetee ko jiyaaɓe. E nder aaye kaalaaɗo oo kadi, juulɓe kaɗaaka heen haa laaɓti, waɗtude ɓe nanngi ɓee jiyaaɓe. Waɗi noon ko e oon sahaa, ko ɗee geɗe tati tan ndooknoo ujunnaaje ujunnaaje rewɓe e sukaaɓe nanngetenooɓe e golwole : maa wonii ɓe kirsaama, maa wonii ɓe ngoppaama ɓe maaya heege, maa wonii ɓe mbaɗtaama jiyaaɓe. Ko ɗuum addani feere tataɓere ndee suɓeede ngam danndunde nguurndam ɓee rewɓe e sukaaɓe, naatna ɗum en e nder renndo juulɓe ».

O jokki « kono tan, jiyɗingol ngol wonaa duumingol ; ɗum firti ko jiyaaɗo oo, ina taƴi hattan hoore mum, omo waawi rimɗude, rewrude e coodtagol, woni o ƴetta jawdi o totta kaliifa makko. Hay so tawii ko o baasɗo, omo waawi rimɗude, coodtagol ngol wona ñamaande e dow hoore makko. Tee, laamu e renndo ngoo ina poti wallude mo yoɓde ndeen ñamaande. Ko ɗum tagi Umar Ibn El kattaab ina fawatnoo kuugal e kala kaliifa caliiɗo soodtinde jiyaaɗo mum. Kono tan defte kaalaaɗe ɗee peeñninaani ooɗoo bannge e sariya ». « E nder simoore ‘’Annuur’’, aaye 33 ina feññinaa haa laaɓti baɗɗiiɗe ɗiɗi kimmuɗe : go’o : ina waɗɗii kaliifa oo jaɓde coodtagol jiyaaɗo mum ; ɗiɗi : ina waɗɗii renndo ngoo, ɗum woni dowla oo, tottude jawdi ngam wallitde jiyaaɗo oo soodtaade ». Ko goonga ndeen feere nde Lislaam lelnunoo ngam wallitde jiyaaɓe jeytaade, ɓurnoo yahdude ko e yontaaji joopaaɗi ɗii, kono eɗum waawi yahdineede e yonta hannde oo : dowla jooɗaniiɗo renndo oo, yo wiy ittii njiyaagu tan ! Ɗum ina yona e rimɗinde jiyaaɓe kala.

Kanko El Shingiti o wiyi kadi « Sariya ina gaddii potal to bannge hakke nguurndam hakkunde jiyaaɗo e dimo juulɗo ». O wiyi « e ooɗoo bannge kadi Ulemaa en (annduɓe diine) mbaylii ko Ɓuraana haali koo ko yowitii e hakke ɓurɗo himmande neɗɗo, so hakke nguurndam. Alla ina haɗi warngo aadee kala, so wonaa tawo ko yoftaade warngo waɗnoongo ngam haɗde warngooji. O seerndaani ɗoo hakkunde jiyaaɓe e halifaaɓe mum en. Warngo njoftiigu faltaaki hakkunde jeyɗo (kaliifa) e jeyaaɗo (jiyaaɗo) walla hakkunde juulɗo e keefeero. Alla yamirii ‘’Iddiya’’ wonande ronooɓe baraaɗo oo, o yamirii ‘’Kaffaara’’ wonande barɗo oo. O hunaniima barɗo oo kaaɗtudi lorla.

Annabi Muhammed (YAWM) teeŋtinii fiɓnde potal e jerondiral hakkunde pittaali juulɓe kala (juulɓe kala poti ƴiiƴam)» O siftinii kadi alaa ceerungal gootal woodi, wonande hakke nguurndam, hakkunde kaliifa e jiyaaɗo mum : (ma min mbar kala barɗo jiyaaɗo mum, min taƴa kala taƴɗo jiyaaɗo mum). Kono ulemaa en ɓee njiɗaano nande ɗuum, ɓe laaɓɓini haa laaɓi kaliifa barɗo jiyaaɗo mum. Ɓe calii haalde ‘’Iddiyya’’, ɓe calii haalde ‘’njoftiigu’’ wonande kaliifa barɗo jiyaaɗo neɗɗo goɗɗo. Hay ‘’Kaffaar’’ ɓe ciftoraani.

Alaa ko ɓe pawi barhoore jiyaaɗo oo, so wonaa yoɓde kaliifa mum ‘’coodgu’’ jiyaaɗo oo. Ulemaa en ɓee pacciri ɗoo ko simoore wiynde  « onon goongɗinɓe, oɗon poti tabitinde njoftiigu so warngo kewii ;  dimo wonande dimo, jiyaaɗo wonande jiyaaɗo e debbo wonande debbo ».

Nii woni ɓe ndagni njoftiigu warngo wonande worɓe rimɓe e jiyaaɓe, ɓe njejjiti rewɓe ! Ɓuraana noon hay ceerungal gootal waɗaani hakkunde ɗee pecce tati kaalaaɗe. Faandaare simoore ndee wonnoo ko waɗande njoftiigu keerol. Waɗi noon, ko e oon sahaa, e nder diiwaan Arabi oo, ko idii nde lislaam arata, kala baranaaɗo hoore, haaɗataa tan e ɗaɓɓude warngo barɗo oo, alaa, o ɗaɓɓortu heen warngo rewɓe e jiyaaɓe … »

E wiyde ooɗoo ganndo, « Ɓuri haawnaade fof ko nde Ulemaa en ɓee ñaawata so dimo e jiyaaɗo mbardii jiyaaɗo. Wonande Elgharavy : « So dimo e jiyaaɗo teyii mbarii jiyaaɗo goɗɗo, ko jiyaaɗo oo tan waretee. Dimo oo yoɓata ko feccere coodgu baraaɗo oo, sibu dimo wardetaake sabu jiyaaɗo ».

So jiyaaɗo reppii warii dimo noon, luural alaa « kamɓe fof aɓe kawri e warde jiyaaɗo oo ngam yoftanaade dimo oo ». Ɓurii ɗum bonde nii, sibu e miijo Ibn Juzey « Jiyaaɗo so warii dimo, ina waɗɗii kaliifa makko tottude mo koreeji baraaɗo oo, mbaɗa e makko ko mbelaa, so warde mo, so waɗtude mo e jawdi mum en». Ellee sariya alaa e leydi, ellee dowla woodaani.

O joofniri, kanko oo ganndo « Ƴellitaare renndooji tuugiiɗi e Lislaam no renndo men ngoo nii, ina ɗaɓɓi nde yimɓe mbaawata seerndude hakkunde geɗe duumiiɗe ɗe mbaylotaako e geɗe gardooje e sahaa, njahda e mum, to bannge fannuuji pinal e diine fof. Alaa e sago njuurnito-ɗen, wondude e teeyre e hakilantaagal, won e tuugorɗe men tawi ko geɗe jangtetenooɗe walla miijooji annduɓe. Mbaawen seerndude ɗum en e deftere nde Joomiraaɗo Toowɗo OO tellini ndee. Yo Alla wallu en diwtude kaaɗoo haala haa mbaawen mumtude njiyaagu haa laaɓa tawa en nduppaani, en nduppaaka, en cumaani »

Jaŋtawol : Bookara A. Bah

Ina Jokki ɗoo