Laamu Muritani : Podooje e golle

1
1441

So tawiino, no ɗemngal Farayse wiyrata nii « la promesse est une dette» (fodoore ko ñamaande), tawatnoo, e wiyde jaaynde Le Calame, e kuɗol Siidi wul Kowri, ko « Persidaa Muritani e laamu mum ndañii heen ko foti e leeɓi hoore heewde. Sibu, podooje maɓɓe ko noon mbayi heewde ».

« Tawatnoo, e nduuɗoo lewru ut 2012 ngon-ɗen nduu, otel Khayma nattii wonde huɓeere ɓurnde toowde e Nuwaasoot,

So tawiino, no ɗemngal Farayse wiyrata nii « la promesse est une dette» (fodoore ko ñamaande), tawatnoo, e wiyde jaaynde Le Calame, e kuɗol Siidi wul Kowri, ko « Persidaa Muritani e laamu mum ndañii heen ko foti e leeɓi hoore heewde. Sibu, podooje maɓɓe ko noon mbayi heewde ».

« Tawatnoo, e nduuɗoo lewru ut 2012 ngon-ɗen nduu, otel Khayma nattii wonde huɓeere ɓurnde toowde e Nuwaasoot, jumaa Sawuud nattii wonde jumaa ɓurɗo mawnude e jumaaji wuro ngoo, … tawatnoo ko yimɓe fof ina ngolloo, soomaas alaa, tawatnoo ko uujo feewde teeru dartiima sibu isinaaji cosaama e nokkuuji keewɗi e leydi hee ; gila e isin teewu to Neema, isin rakkal to Eeleega, ɗatirde kolɓoore to Kayhayɗi ekn… Tawtnoo ko Muttaar Lasaarnaaɓe ceertii e ɗomka ko ɓooyi. Tawtnoo ko gudroŋ Kiifa-Tintaan joofii ko ɓooyi… ».

Jaaynde ndee ruttii e huunde e podooje jagge laamu Asiis podnoo:

Ñalnde 7 saawiyee 2011, mawɗo hilifaaɓe hono Mullaay wul Muhammed Lagdaaf, wiyiino, yeeso depiteeji men, wonde maa laamu mum heɓ 15 miliyoŋ dolaar (4 264 650 000 ugiyya) ngam sompude eɓɓaaɗe mbaylaandi geɗe ummiiɗe e ngaynaaka e nder diiwanuuji leydi ndii. O limti : isin kosam to Neema jeñtinoowo 30 000 l/ñ, bosori keso to jeñtinoowo 40 haa 50 T/ñ, kam e isin rakkal to Eeleega… ; ɗatirde hesere to Kayhayɗi, isin girilaas to Muttaar Lasaar… lebbi 20 caggal ɗuum, alaa heen fof ko njiy-ɗen heen tawo. Ɗum jiidaa kadi e fodoore mahgol duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara jawdi to Kiifa …

Ñalnde 27 noowammbar 2011, Kuuɓal kalifu awo hono Siidi Muhammed wul Siidi ardiima gaafgol haayre nokku mbaylaandi awo, 28 kiloomeeteer worgo Nuwaasoot. O wiyi « sosiyateeji ɗiɗi winndereeji maa mbaɗtu nokku oo nokku ƴellitaare. Miliyaaruuji ɗiɗi maa njaltine ngam ɗuum. 2 000 neɗɗo maa ƴette heen ngam gollaade ». E ñalawma hannde oo, nokku oo karawal.

Ñalnde 24 noowammbar 2010, kalifu geɗe faggudu e ƴellitaare hono Siidi wul Tah kam e hooreejo Banke Islameejo ngam Ƴellitaare (BID), hono Ahmed Mahmuud Aali, ngardiima gaafgol haayre joɗnde BID e Muritani : huɓeere nde 16 etaas … fotnde jiimtude e Nuwaasoot fof, nde mahngo mum fotnoo joofde e mee 2012… Gila ndeen, koyngal aadee dartaaki ɗoon, tee hay gooto saytoraani ɗum.

Ñalnde 1 suwee 2010, kalifu geɗe Lislaam hono Ahmed wul Nenni, haali e tele Muritani, e nder yeewtere wiyeteende « Le gouvernement dans la balance » o wiyi « laamu nguu ina anniyii, ko ɓooyataa, mahde jumaa baawɗo nawde ujunnaaje sappo neɗɗo.” Eɗen padi haa hannde !!! Ñalnde 21 noowammbar 2010, kalifu Koɗki hono Ismaayiil wul Bedde wul Seek Sidiya, habrii, to Nbeyket Lahwach, too e lowlowi Hod Fuɗnaange, wonde laamu nguu maa fuɗɗo e lebbi garooji ɗii, mahngo kuɓeeje keewɗe, ina heen jumaa mawɗo baawɗo nawde ko ɓuri ko oya haalnoo koo, sibu ooɗoo maa naw 15 000 neɗɗo. Haa hannde golle puɗɗaaki tawo… Ina wiyee boom yamiroore ummoriima mo dow, ina wiya mo, yo o « mumtu jumaa oo e golle mawɗo leydi ndii anniyii waɗde ».

Ñalnde 25 noowammbar 2010, to Suwoyraat, persidaa Muhammed Abdel Asiis hunaniima Mhawudaatnaaɓe mahngo koɗorɗe baɗɗe denndaangal geɗe cokleteeɗe. E wiyde makko, haralleeɓe ceedtiima wonde geɗe bonɗe e cellal ina ngoodi e nokku hee. O hunanii ɓe kadi huuɓnande wuro ngoo soklaaji mum kala to bannge diƴƴe e neeɓaani. Ɗum jiidaa e cennugol wuro ngoo, kam e joɓgol hakkeeji dawnotooɓe SNIM… ɗum ɗoon fof ko adii darorɗe 2011. Mhawudaatnaaɓe e Suwoyraatnaaɓ e dawnotooɓe SNIM idi padi e yiyde henndu ɗeeɗoo podooje…

Laawol ngol joofataa. Ko noon dogooɓe e laawol Nuwaasoot-Neema mbiyata hettere wonnde hakkunde Kiifa e Tintaan ndee, nde golle mum (ko fawaade e fodoore mawɗo hilifaaɓe) potnoo joofde e lewru mee ɓennundu nduu. Fotde 12 751 681 235 ugiyya yaltinaama ngam mawngo majjum, golle ɗee puɗɗiima ñalnde 26 noowammbar 2009, kono, e nder 145 kiloomeeteer potɗi maheede ɗii, ko 30 heen fat mahaa gila ndeen, yanti e kilooji 24 nder wuro Tintaan ngoo.l Makta Lasaar ina wondi e ɗomka ko ɓooyi. Ñalnde 23 noowammbar 2010, persidaa Abdel Asiis ardiima gaafgol haayre eɓɓaande Bouhchiche, fotnoonde ñawndande wuro ngoo caɗeele mum ndiyam. Ñalnde heen o wiyi « Ndeeɗoo eɓɓaande ina himmani laamu nguu no feewi, sibu ko nafoore yimɓe nokku oo fof »… Kono, hay jonte jawtuɗe ɗee tan, “yimɓe wuro ngoo ceppii kadi sabu caɗeele ndiyam… »

So waameeji toɓooli cakkitiiɗi ɗii nawaani ko heddinoo e ɗamaawu laatagol ɗee podooje kay

YOWRE 1

  1. Ko ɓe penata ɓuri ko ɓe poofata

    Ɓeydee heen, Asiis wiyiino ina winnditoo gaññeeje waranooɓe, ko ɓuri hitaande jooni, sibu ko gila e lewru mee 2011 wonnoo. Gila ndeen kaan haala yejjitaama, laamu nguu nattii haalde ɗum nii. Nde ɓe kaalata ɗum hawrunoo ko e puɗɗagol kareeli binnditagol, ma a taw ko yiɗnoode yejjitinde ɗuma tan wonnoo.

    Ko ɓe penata ɓuri ko ɓe poofata

Comments are closed.