Konu Muritani : Senerooji 17

0
1521

 

So tawii ina wiyee wonde waɗnoo Siidi wul Seek Abdallaahi nomde Abdel Asiis e Gaswaani e Negrii seneraal ko yiɗde ruppaade bone mum en, huunde nde daɗndaani mo ; ina gasa tawa Abdel Asiis ne ko hono ɗuum faanditii heen, so welnaade ofiseeji mawɗi ɗii.

 

So tawii ina wiyee wonde waɗnoo Siidi wul Seek Abdallaahi nomde Abdel Asiis e Gaswaani e Negrii seneraal ko yiɗde ruppaade bone mum en, huunde nde daɗndaani mo ; ina gasa tawa Abdel Asiis ne ko hono ɗuum faanditii heen, so welnaade ofiseeji mawɗi ɗii.

Waɗi en wiyde noon, ko o nomii senerooji 18 tuggi nde o heɓti laamu faade hannde. Wattindii nomeede, ñalnde talaata 2 abriil 2013, ko Hanana Ould Sidi, koroowo konu kuftodinɗo, e Ahmedu Bammba wul Bahiya, Waali Tiris-Emmuur e Muhammed Seek wul wul Muhammed Lemiin ganndiraaɗo ‘Buruur’, gardiiɗo diiwaan konu jeegoɗo (Nuwaasoot), e Ghulaam wul Hamuud, docteur ko faati e jibinirgol  (gynécologie), e Isselkou Ould Seek el Weli, gardiiɗo konu diƴƴe. Won wiyanooɓe nomaama ñalnde alkamiisa 21 marse 2013, kono inɗe dokkanooɗe ɗee, ɗiɗo heen laataaki. Kono, won fuɗɗinooɓe wullude wonde hay seneraal hardaane woodaani, e ngolɗoo doggol cakkitiingol noon, eɗen teskoo heen hardaane gooto, so Ghulaam wul Hamuud. Hade ɗuum, e hitaande 2009, o nomiino Njaga Jeŋ e Wul Meget e wul Bekriin e Wul Haadi e wul Sanaagi, senerooji. E hitaande 2011 o ɓeydi heen Miskaaru, o reftini heen e hitaande 2012 ndee, Jah Aadama e Dah wul Maamy (gardiiɗo duwaan) e Muhammed wul Reggaani wul Siidi Ahmed. Hannde konu Muritani ina yahra e senerooji 17. Won haalooɓe sappo e jeetaɓo, hono bappinooɗo comci ngam waawde wonde hooreejo leydi oo… Ina wiyee kadi Wul Gaswaani, ko maresaal. Won wiyooɓe kadi, “ɗiiɗoo senerooji kala, ina famɗi heen meeɗɗo yahde wolde…”

 

  • Ndiwoowa konu yanii kadi

Kadi ! Ndiwoowa konu Muritani yanii saraaji  Awjeft ñalnde altine 18 marse 2013. Karallo biyeteeɗo Bubakar Mbooc sankiima heen. Huunde ndee arii e hulɓinaade no feewi, sibu, so en njuumaani, kaaɗoo laana woni tataɓa, ka konu Muritani waasi e nder duuɓi ɗiɗi fat. Mate ko diwnooɓe ɓee ngoni ɓe ɗigginaani golle mum en walla ? Heewɓe ceedtiima wonde wonaa toon bone ɗee ngoni, ndiwnooɓe ɓee ko heblaaɓe heblo moƴƴo, jannguɓe golle ɗee, kumpitiiɓe ɗum. Heewɓe mbiyi ella oo woni ko e laaɗe hee e koye mum en. Tee ko laaɗe coodaaɗe ko tiiɗi sanne. Ma a taw ko laalaaɗe tan purga-ɗen e coodgu tiiɗngu !

En cuwaano tawo yejjitde njangu laanel jahnongel « ruso kaŋŋe » e nder kanndaa Nuwaasoot, e lewru sulyee 2012, ɗo yimɓe njeeɗiɗo mbaasnoo pittaali mum en.  E lewru ut 2011, ko laanel ekkol diwooje Attaar yannoo saraaji Shingiti, wari kapiteen El Bukhaari wul Muhammed.  Won tooñooɓe mbiyi « nde tawnoo ardii en ko yimɓe ceb-ceb » ko kooce tan njeeyete-ɗen e coodgu tiiɗngu : ɗum woni diwooje ɗee, ɗum woni « biisuuji Asiis » ekn… Hay gudroŋaaji Asiis, ɓe mbiyata ɗum ko «suukara», nde tawnoo so ndiyam memii ɗi tan ɗi caayat ! Won ɗo tooñannge yooɗaani noon, pittaali yimɓe potaani fijireede. Laamu nguu ina foti ƴeewtaade ko waɗata koo. Ko adii fof wiɗto ina foti waɗeede haa andee ko yandinta ɗee laaɗe, hade majje gaynude sukaaɓe men.