Awo : Njeenaaje hitaande hesere

0
2364

So laamu Maawiyya ina anndiraa warde koye aadee en, yimɓe keewaani siftorde oo warhoore goɗɗe, warhoore faggudu, ɗawɗo muritaninaaɓe nguurnirdi mum en. Oo warhoore noon, haa hannde ina jokki, maa mbiyaa nii o ɓeydii ko bonde. Sibu, e nguuɗoo laamu, hay “yabooy” nattii yiyeede; ko liɗɗi berletenooɗi, ɗi hay ulluɗi njiɗaano, ngoni hannde jeeyeteeɗi e jehreeji leydi ndii, yimɓe ina njiirondira. Waɗi noon, ko almudɓe Maawiya ɗigginii : ɓe njokkii peeje mum sibu…      

Sibu, e balɗe ɓennuɗe ɗee, laamu Muritani jooni nguu, “buuñii huunde e foɓɓanooɓe ɗum, jamirooje awo, mbele ina poɓɓira juuɗe e koyɗe fof”. Doggol rokkaaɓe ɗum ɓee ina waɗi “inɗe yimɓe sappo e ɗiɗo ɓalliiɓe laamu, ɓe meeɗaa anndude ko firti awo, saka awde”. Aɓe njamiraa awde ko foti no ko winndaa e kaayitaaji ɓe ndokkaa ɗii. Kono ɓe ngalanaa ɗum karallaagal, ɓe ngalanaa ɗum kaɓirɗe, tee “dokkuɗo ɓe yamiroore awde oo, ɓuri en anndude ɗuum”.  Jooni noon, ko oon kayit nafata ɓe ? So goonga, “oon kayit naataani e golle awo, ko o njeenaari ndi laamu rokki yimɓe mum”. Ɓe njeeyat mo awooɓe goonga goonga ɓee. Ko ɓuri heewde heen e oo sahaa, ko sinuwaa en keewi yeeyeede ɗeen jamirooje. Ɓeen ne keewi ko “yoɓde joomum fotde 100 000 ugiyya ton kala. Yamiroore ɓurnde famɗude e jamirooje dokkaaɗe ɗee waɗi ko 330 ton, ɗum firti ko joomum maa dañ heen fotde 30 miliyoŋ ugiyya”, e jawdi ndi ndenndu-ɗen enen kala.

“Won depitee gooto, ganndaaɗo no feewi, mo meeɗaa woorde fartaŋŋe ɗaɓɓanɗe Abdel Asiis manndaa tataɓo, jeyaa e ɓeen heɓɓe ndii njeenaari. Ina heen kadi julaaɓe anndiraaɓe ɓallaade laamu kam e yimɓe jeyaaɓe e galle laamiiɗo leydi oo”, e wiyde rmibiladi. Ƴeewaa noon, e oon sahaa gooto, laamu ina yuɓɓini semineer mawɗo (gollordu) ɗo alaa ko haaletee so wonaa “haɓde e njeenaari !”.  Haalii hoore mum : e nder Muritani kesam-kesaagu “haala nattii jogaade hay faayiida gooto”, ko keneeli ɓuri heewde…

Kala miijiiɗo no liɗɗi mbaynoo heewde e Nuwaasoot e Nuwaadibu, tawi kadi ina anndi tufɗe Muritani njeyaa ko e tufɗe ɓurɗe fiiɗde e winndere ndee, maa maay haame ! Ko waɗi ɗuum ? Waɗi ɗuum, ko liɗɗi nattii yiyeede, hay to Nuwaadibu ! Mbele ɗum firti ko liɗɗi nattii woodde ? Alaa, haa hannde tufɗe men ko no mbaanoo heewde liɗɗi ndeen nii, ko noon mbayi haa jooni ! Heddii, ko ndeen, haa e kitaale 80, ko idii laamu Maawiyya, awatnooɓe ɓee ina njeeyatnoo e jehreeji men, laamu kadi ina yeeyatnoo liɗɗi rewrude e nanondire awo waɗdatnoo e leyɗeele goɗɗe. Geɗe ɗee puɗɗii tigi rigi waylaade ko e laamu wul Taaya, nde waɗti rokkude wallidiiɓe mum politik jamirooje ɗe njeeyatnoo awooɓe leyɗe goɗɗe, addatnooɓe laaɗe mawɗe ɗe saakitaaji cukki, aratnooɓe ɓofta hay burɓutti, ngawa ko mbelaa, njeytoya e leyɗe tuubakooɓe. Wallidiiɓe politik rokkanooɓe jamirooje ɓee, alaa ko wonani ɗum en heen, so wonaa so lewru maayii, njuppanee miliyoŋaaji miliyoŋaaji mbuuɗu e nder konte mum en banke, tawi ndillaani, ndaalaani…

Muttaar

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.