Daartol Annabi Huudu

0
2656

Alla toowɗo oo wiyi : “feewde e aadi en etee ɓiyi yummum en ko Huudu, o wiyi “ eehey mon leñol am, ndewee geno, hol ko heɓi on haa ko oɗon ndewa ko wonaa oon ? On ngonaani so wonaa ko on faddaaɓe… Eehey mon leñol am, mi naamndaaki on e ko mbaɗat-mi koo njoɓdi; njoɓdi am ummortoo ko to oon puɗɗuɗo-mi. Mate on ƴoƴaani ?” simoore Huudu, kaawise : 51

  Hono biyateeɗo Kaaba El-Ahbaari wiyi : “Annabi Huudu ko Annabi ɗimmo caggal Annabi Nuuhu, ko o Annabi, ko o nelaaɗo. O wiyatee ko Huudu ɓiy Abdallahi ɓiy Awsi, ummiiɓe e ɓiɓɓe Saam ; ɓe njeyaa ko e suudu Aadi en, (ɗum ne ko lefol), ɓe koɗnoo ko e nokku toowɗo no haayre nii, ina wiyee Ahkaafi, nokku oo noon ko ceenal tan renti ɗoon haa wonti no waande nii. Caggal ɗuum, ɗum waɗti toɓeede waɗti fuɗde lekɗe, oon nokku kadi woni ko to leydi Yemen, hakkunde mum e Ammaan leydi Sordaani bannge hadere mawti. Laatiima e nder ɗiin ɗoon cuuɗi eɓe njoginoo laamɗo gooto ina wiyee Eljeylijaani, oon ɗoon laamɗo njuuteendi mum ko meetereeje teemedere, ko ɗum tagi ɓe mbiyi so o daariima mbeelu makko ina wirna yimɓe e naange. Haayre ko nde toowi koo fof, so o welaama, o fawat junngo makko e dow mum.”

 Hono ɓiy Man mbahi wiyi : oon ɗoon laamɗo leñol maɓɓe fof ko njoolɗuɓe, kala ko jokkii e Aadi en ko yimɓe juutɓe darɗe sanne, ɓurɗo e maɓɓe raɓɓiɗde ko capanɗe jeegom diraa jogii e diraaji yimɓe ndeen, etee gooto e maɓɓe nde waɗtata hoyɗitaade ko heɓa teemedere hitaande, fawii heen kadi e nder yonta maɓɓe, eɓe njooɗoo ko ina tolnnoo e duuɓi temeedde nay, tawa ɓe njiyaani neɗɗo ina maayi, ɓe njiyaani gooski ina roondaa. So tawii a yiyii hoore gooto e maɓɓe, wayi ko no suudu turdu nii. Ko ɓe yimɓe sanndolinɓe jom doole en, etee ɓe dewatnoo ko sanamuuji gaa Geno. O wiyi kadi kanko ɓiy Man mbahi : o saaktanaama ko ina tolnoo e capanɗe njeegomo gorko e yimɓe leñol Annabi Muusaa ɓee ngariino e joowre wootere kaaƴe, tawi waɗi ɗum ko gorko e yimɓe (Amaaliiknaaɓe), ɓeen ko Misranaaɓe, ɓe kocci ɗoon ñiire neɗɗo maaynooɗo gila e yonta jeleyjaani, walla mbiyen yonta Annabi Huudu, ɓe peesi ñiire ndee, ɓe tawi ko nde kilooji sappo.

  Hono Wahab bun Man mbahi wiyi : ɗiin ɗoon leƴƴi nde bewre maɓɓe ndee yahi haa juuti, Geno jom baawɗe oo neli Annabi Huudu feewde e maɓɓe, oon tuma tawi omo yahra e duuɓi capanɗe nay, Geno jom baawɗe oo jippini feewde e makko Jibril (JKM), wiyi ɗum : Geno tedduɗo neliima feewde e leñol Aadi en, ngam yo a jeertin ɓe, nganndinaa ɓe mi woppii ɓe tan, eɓe nduuda e nder nguurndam njuutɗam e wondude e semmbe mawɗo mo hay gooto meeɗaani hokkeede ko adii ɓe, mi waɗii ɓe ko ɓe ɓesngu ngalɗungu kaŋŋe e kaalis e juutde balɗe. Jooni noon mi neliima aan Huudu yo a wiy ɓe  yo ɓe ndew geno gooto jom winndere, mo alaa denndidiiɗo etee ɓe ngoppa ɗii sanamuuji ɗi ɓe ndewata. Ko ndeen noon Annabi Huudu ƴetti pellital ngam yahde to maɓɓe ina waajoo ɓe. E oon tuma eɓe ngoni e heblude pummungal welnere maɓɓe, kanko Annabi Huudu o ari, o tawi e ɓe ngoni e nder wuuku waaka, jaggu ɗoo, ɗal ɗoo, e ɓe ñaama tewbuuli maɓɓe. Ñalnde heen denndaangal laamɓe maɓɓe ngarii ɗoon ina njooɗii, nokku oo ina ñaantiraa kaŋŋe e kaalis, ɗo njiy-ɗaa fof ina ñilka, laamɗo maɓɓe jeylijaani, ina jooɗii e dow leeso mum kanŋe ina fiili lefol laamu mum, ina tippaa heen kaŋŋe e kaalis. Ɓe tinaani tan, ndeke Annabi Huudu ina soomii e nder maɓɓe, o ummii, o darii, o wiyi ɓe : “eehey mon banndiraaɓe yimɓe leñol am ! Ɓe mbiyi keɗto-ɗee ko o haalata koo, kamɓe fof ɓe keɗtii. Ndewee geno gooto ko kañum woni joom am, woni joom mon, etee on ngalaa deweteeɗo goɗɗo ko wonaa kanko, ngoppon ɗii sanamuuji ɗi ndewaton, kulee geno hoto mbaɗee !

  Ɗiiɗoo sananmuuji ɗi ndewaton gaa Alla gooto, ko hono ɗii sanamuuji njoolnoo yimɓe Annabi Nuuhu (JKM), ko adii on. Ndeen laamɗo Jeylijaan yiyii ɗum, nanii ko o haali koo, o wiyi “ eehey maa Huudu, kooni ko aan ɗaayi, aɗa sikki haala maa puuyka kaa ina waawi waylude ngonka amen, mate a yiyaani dental amen ngal e doole amen ɗee ? Mate a anndaa e nder jamma e ñalawma kala e nder waktuuji 24, amin njibinanee ujunere ɓiɗɗo. Ndeen Annabi nanii haala laamɗo oo tan, o seki o woni e ɓeydaade noddude ngootaagu Geno ngam rewde ɗum e ɗooftaade ɗum, kono ɓe njaɓaani faamde ko haalata koo, caggal ɗuum Annabi Huudu ñaagii Geno yo haɓɓu jibinirgol rewɓe maɓɓe natta nafde. Alla jaabii duwaawu makko. Ko ɗum waɗi ndeen hitaande huurnde hay gooto e rewɓe maɓɓe wonaani reedu saka jibina. Yimɓe leydi ndii ngiƴƴii, ɓe njahi to laamɗo jeylijaan wullitaade, ɓe kaalani ɗum wonde hay gooto jibinaaka e nder hitaande ndee, ɗum ko golle Annabi Huudu.

  Caggal ɗuum Geno lonngini Annabi Huudu yo jokku waajaade leñol mum yo ɓe ndew ɗum kañum gooto, so ronkii  maa o neldu e maɓɓe henndu nuskooru. Nde Annabi Huudu yettini ɓe ko Geno lonngini koo tan, ɓe ngoni e fiyde ɗum kaaƴe eɓe ngulla ɗum, kono haɗaani Annabi Huudu jokkude waaju mum ummoraade e Geno jom baawɗe oo. Nde yahi haa o ɗamtindii e maɓɓe, o ñaagii Geno, o wiyi ɗum : “ eehey maa joom am, ko aan ɓuri anndude mi yettinii nelal maa feewdee e leñol Adii en, kono haa jooni eɓe njokki keeferaagal maɓɓe peeñngal.” Alla jaɓani Annabi Huudu ñaagunde mum, Geno haɗi toɓo jippaade ko ina tolnoo e duuɓi jeeɗiɗi, haa leydi ndii yoori kos, Geno waɗi e maɓɓe heege e ɗomka, wari jawɗeele maɓɓe fof hay huunde alaa ko heddii. Ngam Geno teeŋtinii caɗeele e dow maɓɓe haa ɗum halki feccere e maɓɓe. E oon ɗoon yonta, so tawii yooro saɗtungo waɗii e maɓɓe, ɓe keewi yahde ko to Makka baytillaahi Elharaam, ɓe ngona e ñaagaade toɓo, caggal ɗuum, yimɓe Aadi en ɓee pelliti, ɓe neli yimɓe capanɗe njeeɗiɗo e maɓɓe yo njah to Makka, ɓe koltina suudu nduu, ɓe ñaagoo Geno yurmeende. Nde ɓe njettinoo suudu kaaba, ɓe ñaanti ɗum tan, Alla wutti e maɓɓe henndu mobbooru, ɗum ñoorti koltu Kaaba fof, seeki ɗum haa boni. Caggal ɗumɗoon ɓe ñaagii Alla toɓo haa ɓe nani huunde ina wiya : “ kooni Alla dee hoynii nelaaɓe Aadi en ! Ɓeeɗoo yimɓe Aadi ko kamɓe ɓurata wonde yimɓe jeyngol ! Oɗon nnganndi ko mbaɗɗon, oɗon njaha, oɗon ñaagoo Geno faabu, ko haɗnoo on waade no moƴƴi ?”

  Ndeen kanko Huudu o ñaagi ma Geno toowɗo oo, Geno neli feewde e maɓɓe duule tati, heen wootere ko raneere, ɗiɗmere ndee ko woɗeere, tataɓiire ndee ko ɓaleere ; wiyi ɓe “ cuɓoɗee heen wootere ”. Ɓe cuɓii ruulde ɓaleere ndee eɓe cikki ko kañum ɓuri waɗde ndiyam. Alla yarni galleeji maɓɓe, nde ɓe njiyi ɗuum, ɓe mbeltii heen sanne.

  Hono Wahab bun Man mbahi wiyi : “ ko caggal ɗeeɗoo geɗe jangtaaɗe Geno lonngini Maleyka henndu yo uddit bifirɗe mum henndu baasnooje ɗee ummoraade e nder leydi. “ Ndeen yimɓe Aadi en ɓe tintinaama ɗuum, ɓe ndogi ɓe njalti gure, ɓe naati e nder jeereende. Nde yahi haa henndu nduu dulɓitii, ndu woni e ɗuggitde ɗaɗi lekkuule ɓurɗe mawnude e ndu fukka e leydi, ndu tokkiti kala ko darinoo e leydi, endu haaca, fotde balɗe jeetati deggondirɗe jamma e ñalawma. Nde koreeji ɗii njiyi ɗum tan, ɓe ndiirani nder cuuɗi, ndu orɓii nder cuuɗi, ndu ɗuggiti cuuɗi, ndu werloyii ɗum en ɗo hay gooto waawa yiytude. Ndeen bone ɓeydiima e maɓɓe, ɓe ndogi, ɓe njalti galleeji, ɓe njaaɓani nder Alla e jeereende eɓe nawori njogitaaje maɓɓe. Caggal ɗuum, henndu nduu tawi ɓe toon to ladde too, ɓe mbiyi “ jooni kam, so henndu tawii en gaa, maa ndañ no ndartori-ɗen. Ɓe tinaani tan haa henndu sokkii e maɓɓe to ɓe ngonnoo too, ndu roondii njeeɗiɗo ɓurɓe teddude e maɓɓe, ndu fukki ɗum en e leydi, ndu wari ɗum en. Nde yahi haa juuti, ndu waɗti ko roondaade yimɓe haa dow hakke meetereeje noogas tooweendi, ndu fukka ɗum en e leydi, ɓeen maaya. Ko noon ɓe ngoniri ko ɓuri lewru. Ko heddinoo e maɓɓe koo, heen huunde ko heege wari ɗum en. Caggal ɗuum geno waɗi toɓo waango no ceenal nii ɗum naatata ko e hakkunde comci e ɓanndu, ndu seeka comci ɗii. Ɗuum duumiima balɗe capanɗe nay. Kono ko woni heen kaawisaaji e nder leydi ndiinɗoon, kala e yimɓe ɓe goongɗinɗo Alla ko gooto, Huudu ko nelaaɗo mum, ɓeen hay huunde alaa ko heɓtii ɗum en e halkaare bonnde nde Aadinaaɓe keɓi ndee, kamɓe boomiiɓe ɓee, kamɓe fof ɓe naati ko e nder leydi.  Annabi Huudu nde halkaare ndee waɗi ndee yaltaani leydi ndii, omo ndaara kala no ɓe kalkorii. Annabaaɓe heddiiɓe ɓee noon so tawii caɗeele ngarii e nder leydi njaltat ndiinɗoon leydi, kono kanko o yaltaani, yimɓe makko kadi hay huunde alaa ko heɓi ɗum en e nder baawɗe Geno jom yurmeende.

  Kaawise ɗimmo oo : hono laamɗo Aadi en biyateeɗo Jeylijaan oo maayaani e nder halkaare ndee. O heddiima ɗoon balɗe seeɗa haa Alla holli mo ko joli ɗoon koo. Caggal ɗuum, o tinaani omo jooɗii kanko jeylijaan haa Alla wutti kenal e nder kine makko, yaltiroyi les makko, kanko fof o ɓuuti, ɗum woppaani mo haa o maayi heen. Ina wayi no ko nii yimɓe ɓe Annabi Huudu nelanoo ɓee kalkori haa laaɓi haa heddi Annabi Huudu e goongɗinnooɓe ɗum. Caggal ɗuum Geno neldi ndiwri ɓaleeri ngoni ne e hoccude yimɓe maayɓe ɓee fof mbeddoyii ɗum en nder maayo. E nder nan-nanti hono gorko gooto ariino e imaam Aliw ɓiy Abaa Ɗaalib (yo mbellemma Geno won e makko), o wiyi : “ aan kam to ngummi-ɗaa ? O wiyi : “ ngummii-mi ko to wiyetee hader mowti e nder leydi Yemen ”“. Imaam wiyi mo : “ a meeɗaani heɓde fiyaaku ummiiɗo e yenaande Annabi Huudu ɗo woni ? ” gorko o wiyi mo “ aahaa kay, mi meeɗii yaltude e nder cagataagal am mbiɗo wondi e sehilaaɓe am, min njahi haa min ngari e haayre ina wiyee haayre Aadi, ina heen wimmbo wuddere ina heen, min naati e nder heen, min ngoni e yahde heen jahgol ɓiɗtungol haa min ngari e nokku tan, min njiyi leeso kaŋŋe, neɗɗo maayɗo ina lelnaa e dow mum ina waɗaa kasanka, miin e hooram memmoo-mi, taw-mi hay huunde waylaaki e makko, etee ko o gorko timmoɗo, ina ɗo hoore makko ɗoo Alluwal maarbere ina winndaa heen ooɗoo ko Annabi Huudu mo Alla neli e yimɓe Aadi en, ɓe njeddi mo, Alla neldi ɓe henndu nuskooru kamɓe fof ɓe maayi hay gooto e maɓɓe heddaani.” Ko ɗoo daartol Annabi Huudu mo jam e kisal ngoni e mum haaɗi.

  Joob Jibriil Muusaa ,
Tel : 46 56 51 10/ 22 23 13 19

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.