So Afrik wontatno leydi ngootiri !

0
1642

Afrik ko 6% wertallo winndere e 20% wertallo leydi njoorndi. Wertallo mayri ko 30 miliyoŋ km2, eɗun sowoo laabi tati wertallo Orop. Yimɓe Afrik ko milyaar e teemedde ɗiɗi miliyoŋ, woni 16% yimɓe winndere ndee. E tuugnaade e ɓetooji FNGD, keeweendi yimɓe Afrik maa ɓurtoyo keeweendi yimɓe Siin e Inndo fof so ndenndinaama ɗoo e hitaande 2 100. E oon sahaa yimɓe mayri maa tolnoyo e miliyaaruuji 4 fittaandu, wonoya 39% yimɓe winndere ndee. Afrik fof ɓuri heewde sukaaɓe sibu hakindo duuɓi ko 19,7 (e winndere ndee hakindo duuɓi ko 30,4 hitaande).

Ine jeyaa e ko teppata Afrik ɗee geɗe ɗiɗi : Ko 64% tan ɓoorii heen humambinnaagu, e ko 11% wuurɓe worgo Saharaa ina ngondi e fiɗo SIDA. Afrik fof ɓuri heewde leƴƴi e ɗemɗe : hedde 3 000 ɗemngal. Ko ɗoo kadi haalooɓe ɗemɗe keewɗe ɓuri heewde. Afriknaajo kala ina haala ko famɗi fof ɗemɗe 2 afriknaajo ko jiidaa e ɗemngal gootal oropeewal. Yeru to leydi Afrik worgo, ɗemɗe 11 ina laawɗinaa. To Afrik rewo ko Arab ɓuri waawde haaleede (70% haalooɓe), hedde 20% na kaala berbeer, 10% keddiiɗi ɗii ko hakkunde Engele, Farayse e Purtugeec.

Ina millee wonde 47% yimɓe Afrik ko juulɓe, 47% ko kerecee en, 10% dewe gaadanteeje, 2% ɓe ngalaa diine.

Gure Afrik ɓurɗe heewde yimɓe ko ɗee :
Keer :    23 miliyoŋ
Lagos : 22,9 miliyoŋ
Gauteŋ (Afrik worgo) :                 13 miliyoŋ
Kinsaasa (Konngo RDC) :              12miliyoŋ
Nayrobi (Kenya) :            Miliyoŋaaji 8
Luwannda (Anngolaa) :                7,9 miliyoŋ
Alsee (Alaseri) :               7,8 miliyoŋ
Kartum (Sudaan) :          7,3 miliyoŋ
Ibadan (Niiseriyaa) :       5,7 miliyoŋ
Daar es Salaam ():           5,6 miliyoŋ

So leyɗe Afrik fof ndentii, konu leydi ndii ina wona miliyoŋaaji 5 soldaat dariiɗo e miliyoŋaaji 7 soldaat panndiiɗo. Ɗum noon leydi ndi hay gooto suusataa yande hay so tawii to bannge kaɓirɗe ndi doolnaani (ko ɓuri heewde e kaɓirɗe mayri ngonata ko kaɓirɗe Riisi).

Oon sahaa maa ndi niilnu nanondiral mayri e Farayse e Angalteer. Oɗon nganndunoo kam haa hannde yoga e leyɗe Afrik ina njoɓa leydi Farayse lempoo koloñaal kañje fof e jeyde koye majje ? E tuugnaade e ngaal nanondiral, aɗe poti resndude Banke Farayse 85% ngowaaje majje. Ɗeen leyɗe ngoni : Beneŋ, Burkinaa, Gine, Gine Bisaawo, Koddiwaar, Mali, Niiseer, Senegaal, Togo, Kamaruun, Santarafrik, Caad, Konngo, Gine ekaatoriyaal e Gabon. Ɓe mbaawi huutoraade tan ko 15% e oon kaalis mo ɓe ndesndi Banke Farayse, so ɓe njiɗii ko ɓuri ɗuum, ko maa ɓe ñamloo wondude e pawnaari…

To bannge ngaluuji tago, Dental Dowlaaji Afrik ina jogii ko ina hebbina jeybaaji denndaangal yimɓe mum, sibu, 90% keɓe palatiniyum winndere ndee, e 50% kaŋŋe mum, e 50% Jamaa mum, e 33% Iraaniyoom mum, ko e kayri jogii. So ndi jeytiima kadi sosiyateeji tumarankooji gollotooɗi e ndiin leydi mawndi, maa PIB mayri tolnoya e 3 000 miliyaar oroo (1 200 000 miliyaar ugiyya). Nii woni kayri wonata doolal joyaɓal winndere ndee to bannge faggudu, ndi heedta yeeso Angalteer e Farayse, ndi sukka e Almaañ.

PIB : E sifaa kuuɓtodinɗo, PIB ko denndaangal kaalis pirlitaaɗo nder leydi e nder hitaande.

Ƴoogirde : enternet

Leyɗe 54 Dental Dowlaaji Afrik : Afrik Worgo, Alaseri, Anngolaa, Beneŋ, Botswana, Burkinaa, Burunndi, Kamaruun, Kap Weer, Santarafirik, Komoor, Denndaandi Konngo Demokarasiiri, Koddiwaar, Jibuti, Misra, Eriteree, Ecoppi, Gabon, Gammbi, Ganaa, Gine Bisaawo, Gine, Gine Ekaatoriyaal, Kenyaa, Lesoto, Liberiyaa, Libi, Madagaskaar, Malawi, Mali, Maruk, Moris, Muritani, Mosammbik, Namibi, Niiseer, Niiseriyaa, Ugannda, Ruwannda, Saawo-Tome-e-Perensipe, Senegaal, Seyseel, Siraaleyon, Somaali, Sudaan, Sudaan Worgo, Suwaasilannde, Tansaani, Caad, Togo, Tuunus, Sammbi, Simmbaabuwee.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.