Daartol annabeeɓe nayo : Yuusaa, Iliyaas, Ilyas’aa e Sam’uun

0
3145

Daartol annabi Yuusaa

Hono ooɗoo Yuusaa ƴettiti lefol Annabaagu ko caggal Annabi Muusaa, (JKM), o daranii jihaadi, Geno udditani mo damal, haa o heɓi ko ina tolnoo e capanɗe tati wuro laamorgo e gure Saam. Caggal ɗuum, o renndini ɓesngu Israayiilnaaɓe o wiyi ɗum en : liggoɗee liggey moƴƴo, Geno yurmoo on. Caggal ɗuum kadi, won wuro wooto ina wiyee Arihaay e gure Saam, ngoon ko Annabi Muusaa udditnoo ɗum, won laamɗo canndollinɗo wonnoo ɗoon, ɓe eggi ɓe payi toon, o wiyi yimɓe ɓee hoto kulee, miin ko e mon ngonndu-mi, mbaɗtee hakkille e koye mon mbele Geno hokka on poolgu e dow maɓɓe. Yuusaa (JKM), yahi wondude e musiɓɓe mum, ɓe njippoyii to boowal hakkunde wuro Ariihaayi too, ɓe kuccondiri e laamɓe sanndollinɓe ɓee, caggal ɗuum ɓe kaɓi, o wari pelle ɗiɗi e nder maɓɓe tagoore heewnde, ɗum woni sanndolinɓe ɓee poolaa hedde takkusaan ñalnde Aljumaa. Laatiima e nder yonta Muusaa (JKM) hono ñalawma aset ko ñalngu dewe Geno toowɗo oo. Yuusaa (JKM) , wiyi : so tawii en mbelsindiima e nder ooɗoo waktu hawrata ko e ñalnde aset ko ñalngu gollal, maa añɓe men paw semmbe mum en e dow men e nder oon ɗoon ñalawma. Annabi Yuusaa ñaagii Geno toowɗo o, o wiyi : “eehey ma Geno ! Amin ñaagi maa moƴƴere ko heddii e ooɗoo ñalawma, waɗi noon ko huunde fof aɗa hattani. Aan geno, aɗa anndi lohre Israayiilnaaɓe, hokku min poolngu e dow añɓe amen, ngam ko aan woni ballo foolooɓe.”

E dow ndeeɗoo ñaagunde, Geno neli Maleyka gooto feewde e Annabi Yuusaa (JKM), yo wiy ɗum : “mi nannganii on naange, min ndokkii on poolgu.” Kanko Annabi Yuusaa o seeraani e jokkude jihaadi makko, Geno joom baawɗe oo ina reenani mo tampere nguleeki naange, ɓe njiyataa nguleeki mum. Ko e ngool ɗoon laawol Annabi Yuusaa rewi haa yettii nder wuro Ariihaayi e dow kattanɗe Alla toowɗo oo, nde o fooli ɓe o heɓti jawɗeele maɓɓe, o harlitii o fayi to leydi Kin-aan, ɗum noon ko nder leydi Iraak hannde ndii, o wari toon ko ina wona capanɗe tati laamɗo sabu keeferaagal mum en, o itti hurum mum en. 

Daartol Annabi Elyas’aa

Ooɗoo Annabi Elyas’aa ko Annabi lomtiiɗo annabi. Hono winndiyanke Wahaab bun Man Mbahi wiyi: ooɗoo Elyas‘aa ko ɓii Khaɗuub. Geno neli mo feewde e Israyiilnaaɓe caggal yimɓe. Hono winndiyanke Sadii wiyi: kanko ko o ɓiy baaba mum Annabi Ilyaas tokooso. Nde joomiraaɗo Annabi ilyaas nawi ɗum dow, geno lomtini ɗoon ko kanko. Hono ganndo biyeteeɗo Elwaaqid, e nder yonta Annabi Elyasaa ko ndeen wuro wiyateengo Ɗursuus ngoo mahaa, kañum e Malɗyatu. Ndeen o gaynii ɗum mahde, o lutti ɗoon ñaawoowo goonga e fenaande haa o sankii, o ubboyaa to Palestiin. Ndeen o maayii kadi Israyiilnaaɓe jooɗii ko ina tolnoo e duuɓi sappo, ɓe ngalaa annabi. Ko caggal ɗuum ɓe ndañi ganndo mawɗo ina wiyee Aali ɓiyi Asbaaɗi bun Haaruuna (JKM). Oon noon ko gorko moƴƴo sanne, o jogtii fiyakuuji Israyiilnaaɓe nguurndam moƴƴam. O wonndi e maɓɓe e dow ɗuum ko ina tolnoo duuɓi capanɗe nay. E nder nguurndam makko o jibini ɓiɗɗo gorko ina wiyee Sam-uun, oon ne Alla waɗi ɗum Annabi, o jibini kadi Daawuuda, oon woni Baaba mum Sileymaani, (JKM). Laatiima maayde makko kanko Aali ɓii Asbaaɗi oo, maayde makko e maayde Annabi Muusaa (JKM), ko duuɓi teemedde nay e capanɗe jeetati. Ɗum gasii ɗoo, ko geno noon anndi goonga, yo o suur en.

Daartol Annabi Sam’uun

Geno toowɗo oo wiyi : “mbele a yiyataa ɓee hoohooɓe ummiiɓe e Israayiilnaaɓe caggal Muusaa ?” Simoore nagge, kaawise 246. Faanditaare ooɗoo kawise e konngol geno : caggal Annabi Muusaa kanko Sam-uun laatiima ko e iwdi Annabi Haaruuna (JKM) o ummii, ina laatii ko o Annabi Israayiilnaaɓe, golle makko noon ɓuri yahrude ko e ñaawoore, ina teskitaa ko o baawɗo ñaawde goonga e fenaade, nde Asbaaɗi maayi, Asbaaɗi noon ko to suudu renndo, kono e nder yonta Israyiilnaaɓe won laamɗo maɓɓe biyatenooɗo ndeenɗoon innde. Ariino e jamaanu Israayilnaaɓe ina ñaagotonoo yo Alla hokku ɗum en Annabi tawa ko ummiiɗo e Asbaaɗi. Nde yumma makko sowii mo ndee kanko Sam’uun, tawi yummiraaɗo oo naywii, kadi ko o dimaro o wonnoo e nder ngeñgu Asbaaɗi en, ɗum waɗani Israayiilnaaɓe ɓee kaawisaaji mawɗi ɗi hono mum alaa. Ko ɗum tagi ɓe mbiyi : oo debbo ɗo tolnii e nayewu ɗoo, wonii reedu ? Oo kam, kala nde jibini ɓiɗɗo, o wonata ko Annabi. Ɓe nanngi debbo oo, ɓe cokoyi ɗum haa jibina ko saawi e reedu mum koo. Kanko debbo oo, omo ñaagotonoo ñalnde kala geno yo waɗan mo ko o saawi koo ɓiɗɗo gorko. Alla jaɓi ñaagunde makko, o jibini ɓiɗɗo gorko. Nde o Jibini ndee o inniri ɓiɗɗo oo Sam’uun. Nde yahi haa kanko Sam’uun o mawnii, o janngi Tawreeta. Nehi mo e cukaagu noon ko gorko gooto ina wiyee Aali ganndo. Nde yahi, haa o mawni o heɓi duuɓi capanɗe nay (40), Jibiriil (KM) betti mo, ari e makko, wiyi mo daande dow : “eehey maa ganndo ƴellitiiɗo !” ndeke hoɗdiiɓe nani ɗum, woodi wiyɓe :  “ngolɗoo sawtawol dee wonaa mo men, ngam o wiyi e daande dow : “eehey maa Sam”uun” ummo callogino-ɗaa, ooɗoo ko Jibiriil ari e maa.” Sam’uun waɗi gir ! Haftii ummii jooɗii, o salliginii, Jibiril feeñani mo, wiyi mo : “yah to bani Israayiilnaaɓe yettin ɓe nelal joome.” Ko Alla toowɗo oo tigi nel maa feewde e maɓɓe yo a habru ɓe. O yahi to Israayiilnaaɓe, o woni e waajaade ɗum en, omo ñaawa hakkunde mum en ngam seerndude goonga e fenaande, won ɗo o anndiraa e nder Israayiilnaaɓe ɓiy nayeejo, woni heen yimɓe ko noon noddirta mo. Waɗii sahaa gooto Israayilnaaɓe mbiyi mo : “waɗ feere ñaagono-ɗaa min geno yo o jippinan min Maleyka keewɗo doole, ngam walla min haa mi ceerta e Amaaliiknaaɓe haa min mbaawa yaltude ɗeeɗoo koɗanɗe barakuuji. Annabi Sam-uun duwanii ɓe ko ɓe njiɗi koo, Alla neldi Bani Israayiil en neɗɗo ina wiyee Ɗaaluuta e no Alla haaliri ɗum e nder Ɓuraana tedduɗo oo, o wiyii wonande ɓe “Annabi maɓɓe ko goonga nelaama wonande on, Ɗaaluuta ko Maleyka” Simoore nagge, kaawise 247. 

Haa tonngoonde 171 njaaɓanen daartol annabi Ilyaas

Joop Jibiril Muusaa

Telefoŋ: (222)46 56 51 10/ ( 22 23 13 19)

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.