Kawral Ngalluure Saŋe woni ko e jihaadi jaŋde

0
1650

Fedde Kawral gure Ngalluure Saŋe (Commune de Sanghé) gonɗe e Nuwaasot njuɓɓinii yeewtere fattamlamre e nder Nuwaasot to dingiral pine biyetengal Galaksi (Galaxy) ñalnde 6 mee (duujal) 2018. Tiitoonde yeewtere ndee ko Nafoore jaŋde e nder renndo. Yeewtiyanke oo ko Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu. Yeewtere ndee waɗi ko e tawtoreede ɓesngu diiwaan Saŋe ko wayi Abdarahmaani Siisee, jaayndeyanke Tele Muritani, Alasan Jallo, hooreejo Kawtal, catal Nuwaasot, Mammadu Tengella Bah, cukko hooreejo Kawtal, catal Nuwaasot e ballondiral Goomu Muñal e gardagol Isaa Joop.

Yeewtiyanke oo adii tawo joofaade ko firo jaŋde, firo renndo hade makko mutde e dummbugol nafoore jaŋde e nder renndo e uddirde yeewtere ndee wasiyaaji. E wiyde makko : « jaŋde ko mosol ɗo jannginoowo rewdata e janngoowo ngam keɓgol ganndal tawi faandaare ndee ko mbele janngoowo oo ina daña huɓindaade kattanɗe walla faayidaaji to bannge pinal walla peertugol hakkille ummoraade e ƴeewnugol, deftingol walla ekkingol, ekn.

Jaŋde rokkata ko ganndal. Ganndal ko fitirla njalbuka, ndiiwtowa niɓɓere humambinnaagal, kaɓoowa e dunndariyankaagal ngam waɗtude neɗɗo jannguɗo oo jamyamo, juumtanɗo renndo. Ende taga mo marde gannde kaqqilinorteeɗe, ɗe hakkille meho tan hattantaa jaggude walla huɓindaade(savoir), ende addana mo waawde siynude walla tabitinde ganndal makko e sato makko e naftoraade ngo (savoir-faire), ende rokka mo waawde wonde e woodde e nder yonta makko e senaade e nguurndam makko (savoir-être).

Ko ɗuum waɗi nde Nelaaɗo Alla (JKM) faami sirlu e ɓure gonɗe e jaŋde, waɗi eeraango nde yimɓe njanngata, nde ɗaɓɓoyta gannde hay so tawii ko haa Siin ɗe ngoni ».

Haa hannde, e wiyde makko, ko sabu yiɗde feeñninde ɓure jaŋde e ganndal, haaliyankooɓe mbiyi: « So neɗɗo janngii, anndii, ittii, humambinnaagal ko ɓittere walla haa hannde ganndal ko famɗa suura, heewa lammina ».

Jaŋde kadi ne naamndii ko ceerno e almuudo, fannu janngeteeɗo e ɗemngal kuutortengal ngam yettinde ganndal.

To bannge renndo, ko ɗum woni ko o haali heen: « renndo ko leñol. Haade ko renndo aadiyankeewo kaaleten, mbiyen ko yimɓe rentuɓe, ɗooftiiɓe kuule njuɓɓudi ngootiri, laaɓtundi, tawa ɓerɗe ɗee e terɗe ɗee ko goote, ngalaa sereendu fawaade e kisal mumen walla faggudu mumen. Gooto fof ina anndi donngal mum, fotde mum e jeyi mum, ina taarii ko jeyaa, ina nuunɗi e ko renndaa. E teskaade wonde renndo waɗi ko fittaandu, ina fooƴa, ina faya, ina sewa, ina ɓuttiɗa, ina ñawa, ina sella, ina wuura, ina maaya, fawaade e jamanuuji yontaaɓe maggo ».

Caggal ɗiiɗoo firooji ɗiɗi, o arti ko e tiitoonde ndee walla e mbunndi-mbunndi yeewtere ndee so jumpude e nafoore jaŋde e nder renndo, ko nii o wiyri : «  Jaŋde e nder renndo ina heewi nafoore. Renndooji ndaɗondirta ko e jaŋde. So jannguɓe keewii e Renndo, ngoon wonata ko ɓamtiingo, yahrungo yeeso, nde tawnoo ngo seertat e humambinnaagal, ngo seerta e majjere, ngo laamoo walla ngo hoonoo, hono no Ceerno Maamuudu Jah heewi wiyrude nii. So renndo janngaani nuskat, wona renndo huutorteengo, nde tawnoo ngo yooltotoo ko dummbuli humambinnaagal e majjere ɓurtunde. Ɗo humambinnaagal e majjere ngoni heege wonat ɗoon, ñawu wonat ɗoon, baasal ne wonat ɗoon. So renndo janngaani, ko jannguɓe woɗɓe ngarata laamoo ngo, keedta e faayidaaji maggo. Ko ɗoon Bookar Wahaabu Wele to Jowol wiyata : « so aɗa ɗacca jatti, yo taw aɗa ɗacca jattiniiɗo. So a ɗaccii jatti, a ɗaccaani jattiniiɗo, jatti maa fandataa ».

Ko ɗoon kadi o waɗi eeraango feewde e wiyeteeɓe ko yontaaɓe leñol : « Mbiy-ɗen, renndo waɗi ko fittaandu, ina fooƴa, ina faya, ina sewa, ina ɓuttiɗa, ina ñawa, ina sella, ina wuura, ina maaya, fawaade e jamanuuji yontaaɓe maggo. Haade faamaama wonde ko jaŋde woni fof, ɗo jaŋde alaa, ɓural wonataa ɗoon, ɗo jaŋde alaa, ɓamtaare e kisal ngonataa ɗoon, yo yontaaɓe e hatanteeɓe nokkuuji men, haalooɓe keɗee, fewjanooɓe en, ndarano moƴƴingol jaŋde e nder gure men, hono no Kawral Commune saŋe woni e waɗde nii. Eɗen kuutoroo ɗoo oo fartaŋŋe ngam yettude e jaarde adduɓe miijo ngoo e jaɓɓe rewde ngo tawi ngantinaani, calaaki ngo.

So neɗɗo waɗii ko tiiɗi to bannge moƴƴere, ina haani yetteede ko tiiɗi haa tiiɗɓe tinaaɓe tinda wonde won tiiɗɗo goɗɗo woni e les ndowgu hee.

Ko sukaaɓe ngontoya mawɓe, lomtoytooɓe mawɓe janngo. « Cukalel ko loocol, ɓuƴtatee ko gila ko ngol keccol, so yoorii helat » hono no jimoowo walla haaliyanke gooto wiyrunoo nii.  Ina haani ɓe njannginee, ɓe nehee nehdi moƴƴiri, ɓe ndokkee kaɓɓirɗe ceniiɗe ngam waawde jiiɓtoyde gaggaaji walla pergitte e tiifaaɗe ɗe ɓe kawroyta janngo e nguurndam maɓɓe.

Laamu sarii duɗe, mahii korirɗe waɗii heen haralleeɓe jaŋde gonɗe e les njiimaandi jaagorde jaŋde kono ɗuum ina woɗɗi huuɓtidinde soklaaji renndo ngoo. Alaa e sago ɗanniyankooɓe ɓee e heddiiɓe e gure ɗee ndokkondira juuɗe ngam faabaade ɓesnguuji ɗii woto ɗi kawkude walla laataade dunuuje.

Hanki mo janngaani ina waawnoo ɗannaade, ina waawnoo waɗde geɗe keewɗe kono hannde oo walla e ko fayi arde, ɗuum hittat saɗne. Ñalawma fof garɗo ina nanee walla ina yiyee ko teeŋtinta ndeen saɗteende ».

Wasiyaaji

To bannge wasiyaaji, mbiyen Ɓesngu Commune Saŋe Loobaali, yo jokku tiiɗnaare. Yo ɓe ɓeydu tiiɗnaare e rewindaade e huufde sukaaɓe janngooɓe ɓee. Yo ɓe miijano kadi duɗe momtugol humambinnaagu to bannge mawɓe sabu jaŋde woni ko hakkunde mbootu e kasanka. Kadi eɗum aamnoo nde tawnoo jaribaama e nokkuuji keewɗi, yimɓe njiyri gite mumen.

Humpito kadi ina rokki en, haa hannde, wonde cukalel puɗɗoringel ɗemngal mum neeniwal so faytii e ɗemɗe goɗɗe ɓurata yuumtude hakkille e puɗɗoringel ɗemɗe koɗe. Ɗuum yiɗi wiyde ko e tuugnorgal men jaŋde sukaaɓe yo en nawdu heen momtugol hamambinnaagal e nammbuuji sukaaɓe. Katantaangal ina woodi, haralleeɓe ina ngoodi, yo Geno won ballo !

Ɓeydi Abdarahmaani Siisee e Aamadu Luuti Bah, gardiiɗo Duɗal Professeur Umaar Bah ngalɗinii yeewtere ndee, njaltinii faandaare ngalluure ndee.

Faandaare diiwaan Saŋe ko daranaade ƴellitde jaŋde e nder komin mum, mbele nafoore ndee ina yettodoo denndaangal gure sappo e ɗiɗi ɗee (12), gila e ɓurɗo famɗude haa e mawnude, ɗo hay wooto yawetaake, ɗawetaake. Ngam yettaade e yettinde faandaare ndee, ɓe noddondiri gila e wonɓe e diiwaan hee haa e yahɓe caggal leydi, ɓe kaaldi, ɓe mbaɗi njuɓɓudi, ɓe ndarni cate ngam tammbaade golle ɗee.

To bannge ngalluure, gure mayre 12 ɗee ko ɗeeɗoo : Ɓittel, Boɓore, Ɓokki Hammee Sammba, Gurel Sileymaani Dumo, Gurel Siranaaɓe, Kummbu, Lobbudu, Loongel, Luggere Pooli Boɗeeji, Mbeelon, Ñaaruwal Jaawɓe e Saŋe Loobaali. Cate njuɓɓudi ndii ko ɗeeɗoo : Farayse, Espaañ, Almaañ, Belsik, Geres, Gaboŋ, Ndakaaru, Nuwaadibu, Nuwaasot e  Saŋe Loobaali.

Ɓe mbaɗii golle ngenndiyankooɓe, ɗe daartol jogori teskaade e nder jamanuuji sabu faamde konngol Ibraahiima Saar biyngol : « aduna ko jamanuuji e sahaaji, jamaanu ko maa feewnee, sahaa ko reenee. Ko ko waɗi hanki daartetee hannde, kono kadi ko ko gollaa hannde, jaŋtoytee janngo ».

Ɓe mbaɗii golle ngenndiyankooɓe, ɗe daartol jogori teskaade e nder jamanuuji sabu faamde konngol Martin Luther King biyngol: « woto naamndo ko leñol maa, wuro maa walla leydi maa waɗantu maa kono nde fin-ɗaa fof  ƴeew ko pot-ɗaa waɗande leñol maa, wuro maa walla leydi maa ».

Ɓe mbaɗii dente, ɓe ndenndinii ngaluuji ngam rewindaade njanngu e nder Commune Saŋe Loobaali. Ɓe peewnii fotde 80 taabal ko jiidaa e kuɗi e defte janngirɗe, ɓe cari e diiwaan hee. Eɓe nganniyii mahde jannginirɗi e noddude haralleeɓe jaŋde humpitiiɓe ngam ndewindanoo ɓe golle ɗee. Ko ɗum ɗoo foti wonde darnde e dadungal mo woni kala.

Ko ɗoon calminten baaɗiraaɗo, ɓiɗɗo, almuudo hono Alasan Jallo, mo darnde mum seedtini e fannuuji keewɗi to bannge ɓamtaare. En njettii mo njettoor keeriiɗo.

Mbiyen ɓesngu Kawral Commune Saŋe Loobaali, gure mum 12 e cate mum 10 ɗee paamii, ndentii, ndadiima, ndariima, ndaraniima ko heewɓe e adinooɓe mbaɗaano, ko sakkitiiɓe njogori ñemmbude so ummanaade Ɓamtaare nokku mumen.

Ardorde Kawtal ina yetta Abdul Bari, teddiniraaɗo ñalawma oo, njettoor keeriiɗo sabu darnde mum e tiiɗnaare mum e golwole keewɗe. Ko noon nde yettirta Sammba Idiriisa Ɓan, mo Alla waɗi hannde to Farayse e jinnaaɗo maɓɓe Jaanga Jeynaba.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.