Daarti : Nguurndam annabi Ayuuba Sabri

0
2513
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

Hono biyateeɗo Asiis wiyi :  “Ayyuba nde woni annabi ndee, ko e jamaanu Annabi Yaaguuba (JKM), geno neli mo e ɓesngu hawraan e hoɗnooɓe e saraaji Dimaska.”

E fuɗɗoraade no geno wiyiri, “siftor maccuɗo amen Ayyuba” simoore Saad, kaawise : 4, hono biyateeɗo Kaaba el- Ahbaari wiyi : “ laatiima Annabi Ayyuuba ummii ko e Romee en, ngam ko o ɓii Aysi, ɓii Ishaaq, ɓii annnabi Ibraahiima (JKM), alaa ko ummii e ngeñgu Aysi so wonaa Ayyuuba (JKM)”. Kanko Annabi Ayyuuba noon, jom suudu makko wiyatee ko Raamata, oon ko ɓii afraasiim ɓii annabi Yuusuf (JKM).

Hono biyateeɗo Asiis wiyi :  Ayyuba nde woni annabi ndee, ko e jamaanu Annabi Yaaguuba (JKM), geno neli mo e ɓesngu hawraan e hoɗnooɓe e saraaji Dimaska. Hono Sadi wiyi : ina latii annabi Ayyuba ko gorko jom kattanɗe to bannge ngalu, koo ballo to bannge tumaraŋkooɓe, koo gorko ƴellitinooɗo e njeeyguuji fawii heen kadi o mo heewnoo ɓiɓɓe sanne. Caggal ɗuum, hono wahaab bun man mbahi wiyi : ko goonga ina laatinoo annabi Ayyuuba ko jiyaaɗo geno tedduɗo dewoowo geno gootoɗinɗo ɗum no feewi, ko ɗum tagi haa Ibliis kuɗaaɗo oo, ƴetti feere no yuwiri mo ngam haa o woofa geno jom baawɗe oo, Ibliis ƴetti feere ngañamtumaagu mawngu feewde e annabi Ayyuuba, waɗde feere haa woofa geno e kala mbaadi. Nde tawnoo annabi Ayyuuba ko keewɗo jawdi, keewɗo rewɓe e ɓiɓɓe, omo ɓesni sanne, ko ɗeeɗoo geɗe ngaddani Ibliis kuɗaaɗo oo, haasidaade mo. Hono Wahab bun man mbahi, wiyi : alaa ko addani Ibliis salaade annabi Ayyuba wonaa ngam heewde jawdi e ɓesngu, alaa, ko ngam heewde mo ko o rewata geno tedduɗo oo, e nder oon ɗoon dumunna fof Ibliis ŋabbaani to dow asamaan, waɗi sahaa gooto Ibliis ina yeewtida e Maleykaaji haa o nani Maleykaaji ɗi ina manta Annabi Ayyuuba ina njetta ɗum. Ibliis naati fitina, Ibliis woni e miijaade haa juuti, Ibliis wiyi, jooni mi anndii ko mbaɗan-mi, ɗeeɗoo dewe geno ɗe Annabi Ayyuuba waɗi ɗuum tan, ko o mo jogii jawdi keewndi mbiɗo anndi so tawii o waasnaama tan, o weddoto geno ladde, alaa e sago o waasnee jooni. Alaa e sago kadi mi ñaagoo geno yo lammin am, so tawii geno lamminii kam e dow makko, maa mi waasnu mo ! Caggal ɗuum, kanko Ibliis o ummii o ŋabbi dow asamaan, o ñaagii geno jom baawɗe oo doole  mbaawka, caggal ɗumɗoon geno lonngini Ibliis wiyi ɗum : jooni mi hokkii ma mbaawka e dow jawdi makko. Nde Ibliis nani ɗuum tan, yahi renndini denndaangal konuuli mum ɓe njaaɓani bonnude denndaangal ko Annabi Ayyuuba fagginoo, ɓe ngoni e bonnude ɗuum e fuɗɗoraade gawri, haa heɓi jawdi ndariindi alaa ko Ibliis e konu mum ngoppani annabi Ayyuuba. Ɓe mbonnii fof haa ɓe mbaasni Annabi Ayyuuba hankadi hay huunde alaa ko heddoraa. Refti heen ko Ibliis e hoore mum ummii fayi to galle annabi Ayyuuba, o tawi ina juula e nder mihraab mum, hono cuurel ɗo imaam darotoo so ina juulna yimɓe. Nde Ibliis yettii tawi Ayyuba ina juula, nde o yettinoo tan, o ƴoori bojji o hiiwtii, o wiyi annabi Ayyuba : mi anndaa ko njuulataa hankadi haadi mo ndewataa oo nanngii jawdi maa fof, bonnii ɗum haa laaɓi, mi anndaa ko mbaɗdataa e oo geno baaɗo nii bonde e maa. Annabi Ayyuuba wiyi ɗum : jettooɗe ngoodanii ko geno jom baawɗe mo nganndu-ɗaa dokkunooɗo mi ɗumɗoon rutti heɓti ko rokkunoo mi. Ibliis ruttii ina hersi, o ŋabbi o fayi dow asamaan Maleykaaji ɗii mbiyi mo : aan kam, hol no njiyir-ɗaa muñal Ayyuba ngal ? O wiyi haa jooni omo heddii e geɗe joom makko hay hunnde alaa ko waylii heen. Kono geno makko oo, so hokkii kam doole mbaawka boomde ɓesngu makko nguu fof haa laaɓa, ma o haaltu ngoɗka.

Caggal ɗuum geno lonngini Ibliis laawol ngoɗngol wiyi ɗum : yah mi hokkiima mbaawka feewde e sukaaɓe makko. Ibliis heɓɓitii wiyi : jooni ɗum laaɓa. Ibliis ummii yehi fusoyi galle annabi Ayyuuba, o liɓi ɗum e dow ɓesngu mum, kamɓe fof ɓe kalkii haa ɓe laaɓi. Refti heen o ruttii to annabi Ayyuuba. Nde o yettii kadi, o tawi ɗum ina juula e nder Mihraab mum, o woni e huunde, omo hiiwtoo bojji. Caggal ɗuum, annabi Ayyuuba  wiyi mo : hol kabaaru mo ngaddu-ɗaa ? Ibliis wiyi mo : so wonaa geno mo ndewataa oo halkii ɓesngu maa kala, kamɓe fof ɓe maayii alaa keddiiɗo. Koye maɓɓe pusii, deedi maɓɓe ceekiima, tekteki deedi maɓɓe njaltii, e ɗum boni sanne.

Nde Ibliis wiyata noon ndee, gite mum ina ciimta gonɗi, kine mum ina njori, yeeso mum ina hujjiti warñeende no naafige wayata heen sahaaji nih, ɗum fof annabi Ayyuuba ina heɗtii mo.

Caggal ɗuum, annabi Ayyuuba yetti geno yaafnii ɗum, heddii e muñal mum. Refti heen kadi Ibliis ŋabbi to dow asamaan, nde o yettii Maleykaaji ɗii, ɗi mbiyi mo : haa jooni hol no njiyru-ɗaa Ayyuuba e muñal mum ?

Ibliis wiyi ɗi : omo heddii tawo e geɗe joom makko. Caggal ɗuum kadi, Ibliis wiyi : jooni heddanii kam ko cellal ɓalndu makko nduu, so tawii geno hokkii kam laawol ngoɗngol ma mi naattu e ɓalndu makko nduu, mi bonna cellal makko. So tawii ko o muñɗo, maa yimɓe nganndu ɗum. E nder ngoon ɗoon miijo, Ibliis miijii haa geno lonngini Ibliis wiyi ɗum : mi wellitiima e ɓalndu makko no mbaawru-ɗaa fof waɗ. Ibliis yehi ina moosa, ina wiya ngol laawol so min ceertii, maa yimɓe fof nan daande makko dow omo woya.

Ibliis ruttii to Annabi Ayyuuba o tawi ɗum ina juula, o ɓadtii ɗum o wutti e nder kine mum, kaal ɗoon kenal huɓɓi e nder ngaandi annabi Ayyuuba tuggi dow haa yetti koyɗe mum, ɓalndu nduu fof wonti tooke, ɗum wayi no (asip) e nder ɓalndu makko. Ɓalndu nduu fof ñoli haa cegeneeji juuɗe e koyɗe fof ɗuggitii caami e leydi, ɓalndu nduu waɗti yaltinde gilɗi, yimɓe mbaɗti nefde Annabi Ayyuuba, ɓe mbaɗti dogde mo, rewɓe ɓee fof ndogi mo haa heddii jom suudu makko Raamata. Won e hoɗdiiɓe ngari e jom suudu makko Rahmata mbiyi ɗum : yaltin jom galle maa wuro ngoo warii min luuɓeeki, waɗ feere ko yaaccii ngoɗɗitinaa mo hoto o raaɓde min. Rahmata ƴetti mo wakkii mo e balabe mum, nawi mo to galle takkitiiɗo too, wertani mo limsere mum, o lelni mo ɗoon; ko kañum ñamminta, yarnata mo, hankadi annabi Ayyuuba hay huunde alaa ko waawani hoore mum.

Hono winndiyanke Wahaab bun man mbahi wiyi : annabi Ayyuba (JKM), e jom suudu mum mbaɗti waalde ko e dow leydi ɓoldi, kanko annabi Ayyuuba o wonnoo ko boɗeejo, caggal ɗuum o ɓawliti, o oolɗi, caggal ɗuum hay nokku ɗo ɓe coodanatnoo mo mburu, Ibliis ari ɗoon bonniti mo, o wiyi ɓe so on ndeenaaki Rahmata jom suudu Ayyuuba oo, maa o addan ɓe ñawu gorko makko nguu, kamɓe fof ɓe ndaaɓee. Ibliis ari e Rahmata jom suudu annabi Ayyuuba, o wiyi ɗum : yimɓe wuro ngoo mbi’i : waɗ feere nawaa jom galle maa oo to nder ladde too, so ronkii ɗum min mbarda on kaaƴe, aan e jom galle ma, waɗ ɗum ko yaaccii, ummo-ɗaa ɗoo.

Ina jokki e tonngoode faande (181)

Joob Jibril muusaa

Tel: 00222 46 56 51 10

Whats app: 00 222 34 46 64 47                                                                

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.