Meduun Loh, « Oo koɗo kaawniiɗo »

0
679
Medun Loh e Abdullaay Siree Bah
Medun Loh e Abdullaay Siree Bah

Wonde afo miñiraaɓe heewɓe (maa shaa’Allah) weeɓanaano mi. Mi juutdii he guuma-gaamaalde won mawniraaɗo ŋaakiraa mi. Haa ndee dabbunde 1966, nde miin e Siidi wul Sheek min naati Farayse, min payi jipporde “la Muette” ɗo Studio-Ecolemo Maisons-Laffitte wonnoo, nder diiwaan Yvelines.

Gorko gooto ina fadi min. Denndaaɗo leydi, suka mo duuɓi noogaas e joy. O wiyi min o wiyatee ko Meduun Loh. Mi heɓtinii yeeso makko. To Nuwasoot o hoɗnoo ko Bolok 3ɓo (3e Bloc), sara galle amen. Ndeen ko mi suka, njaggirno-moo-mi ko mawɗo am, fedde amen dow mo min ndentii, mo min kuli.

Gila oon subako mo o innitii, Meduun tammbii kam, dewñi-mi. Nder jonte e lebbi, o laatanii mi gaynaako, diisneteeɗo, dewnoowo he laawol. Kanko huurtani mi ko huurii he geɗe nguurndam. Kanko yerƴatnoo mi yo mi yah to pemmboowo; kanko darantonoo mi to ardorde duɗal ngal hee tuma nde fiddere am aannii jannginooɓe; kanko dukratnoo mi so mi waɗii ko haɗaa, ɗoon ɗo turat-mi hoore he yeeso makko. Ko kanko weltotonoo so mi woodi nawde raay, ko heewaani koo (nganndoytu-mi ɗuum ko duuɓi yeeso nde haralde makko haalani mi ɗum).

Weeyatnoo hakkunde amen ko uuranteeri cuuɗiindi, henndu ndu ngoow-mi, kono ndu korii-mi siftorde innde mum. Ko duuɓi-duuɓi yeeso ɗum ciftor-mi uuranteeri suudu/mbaara njulliiji, jotondiral am he Meduun ko no hakkunde “selbe” e “njulli” mum. Kono mi meeɗaa suusde haalande mo ɗum. So mi miijtiima heen jooni, ɗii duuɓi ɗiɗi ɗi mbaɗ-mi to “Studio-Ecole”, yanti he duuɓi deftuɗi heen, nde min ngarti, nanndata-mi ko he laawol cukaagu feewde cagataagal e mawngu, rewa daawe mum keeriiɗe he ndeenka makko. Buuna Kan e Falastiin fuɗni he am aawdi pinal dawrugol, Meduun walliti fuɗɗude he am mawngu sara cukaagu am hade min fottude. Kanko lomtanii kam mawniraaɗo mo ŋakkiranoo-mi, mo mi alaano, o woni haa ɗo mi meɗaa sikkude saka hoyɗude.

So mi haalaani tataɓo ballitɗo tigi-rigi luggeendi jotondiral amen, mi waasa yoɓde diminna. Lebbi seeɗa caggal nde ngar-mi Farayse, Meduun soodi otoyel piddungel jooɗngel, Triumph. Wonaa Triumph “okkaasion”, ko keso pul, ɗoon yalti mbayla. Ko kanko gooto woni janngoowo « Studio-Ecole » gardoowo oto.

Miin goownooɗo « taksiiji » kantaaji Nuwaasoot kam e otoyeeji T45 duysillitonooɗi hakkunde Kayhayɗi e Bahbahɓe, ngel otoyel moƴƴel ŋari arii ngal dow faarnaare. Kikiiɗe fof, caggal jaŋde, maa he guurti, so tawii kay musiɗɓe makko keɓaaki, Meduun nodda mi yo min njaltitde he Triump hee ;min naata he mbeddaji mawɗi, min njahkinoo walla ndeegikinoo nder laabi Île-de-France  ; jeewte kimmuɗe maa beltinooje, jaleeɗe dow. Nguurndam ngel cuɗayel otoyel Engelewel juutii balɗe haa nder Muritani, ngel rokki min fartaŋŋe ɗannodaade ko yejjittaake hakkunde Nuwaasoot e Rooso, min ngostondira kelmeendi luggiri hakkunde Wolof e Pulaar.

Ummitaade Studio-Ecole haa yettoo « Radio Muritani » saɗtanaani min, miin e Meduun e Siidi. Min ndañi fartaŋŋe hawrude he ɗowoowo mo hono mum alaa caggal mum, nder dingiral Rajo e Telewisoŋ Muritani : Muhameden Baaba lollirɗo Baaba Faal, dimo udditiiɗo, denndinɗo kattanɗe, neɗɗo belɗo ƴiiƴam sanne.

Duuɓi sappo haa njahdi he naange ko Meduun woni ngooroondi, woni masiŋ Rajo Muritani, so wonaa nde o ruttii Farayse janngoyde aasiñoraagal. Nde o waɗaa Juɓɓinoowo golle, caggal ɗuum Ɗowoowo Karallaagal, o laatii jannginoowo gollal ngal, o holliti mbaawka makko nder dingire gararte toowɗe e lesɗuɗe, haa yettii yuɓɓinde gollotooɓe. O rewii he laabi mettuɗi, ɗi yimɓe yiɗɓe wonde ɗo foti e ɗo fotaani, kono ɗum fof dey Meduun ko he yimɓe ɓe caɗeele nguurndam ɓeydata tiiɗde.

Hedde maayirɗe kitaale 70, Meduun nawaa to ardorde karallaagal Dental Rajooji e Teleeji Ngenndiiji Afirik (URTNA : Union des radiodiffusions télévisions nationales d’Afrique) to Bamako. O faami ɗoon waylude leydi ittataa kiram e ngañamtumaagu he koye yimɓe. Gila adan, o tinii salaare haralleeɓe waali-wuro en, won heen nih ko he haralde makko jaŋde njeyaa. Kono ngol jimol wonaa kesol he makko, ko ngol o huñii.

Ko ndeen “dille 1989” njoli, warngooji ƴiiƴiiji, taccingol ɓiɓɓe leydi, diiwgol ɓiɓɓe leydi, warngooji ɗi ndewaani ñaawooje, diiwgol añamleñeewol he golle, warngooji koninkooɓe. Keneeli ngañgu e añamleñamaagu e ceeral ngutii haa njettii Bamako. Laamu Muritani etii waawnude yo goɗɗo lomtine he ardorde senngo karallaagal URTNA. Kono ngu dañaani ɗuum.

Meduun felliti kañum he hoore mum tottitde kayitaaji mum. Nde o firani-mi ɗum, taw-mi ina yahdi he moƴƴere makko e mawnude mo hoore. « Sinno dille ɗee tawnoo-mi ko Muritani, mbayat-mi ko no ujune-ujune Muritaninaaɓe ɓee nii, kaake am teettee, muritaninaagal am yedditee. Tottitde kaayitaaji am woni hollitde mettere am, woni wondude miijo e heddiiɓe bonnanaaɓe ɓee ».

Nde mudda o taƴananoo to Nehaande Karallaagal URTNA timmi, Kanko he galle makko ɓe njooɗii Senegaal. Mi haalanii on Meduun Loh jibinaa ko Senegaal ? Ina gasa ko mi jejjitɗo. Maa ɗuum heewaani nafoore. Ndakaaru noon welaani, golle ngalaa, hirondirooɓe ina keewi. Baafe fof ko uddiiɗe, alaa fof beeɗoowo junngo, keɓɓotooɗo. Nde taw-moo-mi toon, he 1993, o wiyi mi : « So wonaa koreeji am ɓadtiiɓe, hay gooto mi anndaa ɗoo. Wonaa giƴiraaɓe, wonaa ɓe njanngid-mi, hay mo pijdu-mi he cukaagu. Hay gooto. Dara. Ko ina wona duuɓi ɗiɗi, ko gootol ndañ-mi halfineede golle…, to Gambiya ».

Damal noon udditiima, to Mali. Julaaɓe alɗuɓe malinaaɓe, koreeji Kumaandaŋ Ismayla Sih, baaba makko nehɗo mo, cosii fedde heeroriinde ɓoggi kumpitooji. Aɓe nganndunoo Meduun gila nde o ardii Nehaande Karallaagal URTNA. Aɓe keɓtinnoo juɓɓinoowo oo e golle gorko oo, ɓe ɗaɓɓiri mo yo o ardono ɓe fedde maɓɓe ndee. Ɓe nganndaano noon, ɓe ndokki kam fartaŋŋe waawde sawndaade kadi Meduun Loh, ɓe ndokki min waawde wultinde hakkunde amen ko ɓenni, jaleeɗe e njanoraaji, teeŋti noon e sahaaji ɗi o ɓawlinta yeeso, o waya no nayeejo ñaaɗɗo nii. Duuɓi ngarii, jotondiral amen wayliima, nattii rummbude. Mi nattii wonde suka gorko mo alaa humpito mo o anndunoo to « Studio-Ecole », kono miɗo anndunoo, etee mbeɗe anndi haa hannde, hay sinno duuɓi capanɗe jeeɗiɗi ɓennaama, he yeeso makko ko mi suka gorko tan, no ndeen nii.

Caggal laawol makko ɗiɗmol Mali, Meduun arti Senegaal. Ko o rokkanoo he nguurndam gasii he ɗee balɗe, to Ndakaaru.

Ko heɓtii mo koo ɓuri seɓorde he ujune-ujune yimɓe woɗɓe maayɓe heen maa ɓe nguurndam mum en bonnaa heen, haa boni.Ɓuri teeŋtude he njuuteendi nguurndam Meduun Loh, ko ayaawo semmbe dogngo he nder makko. O meeɗaa yejjitde ko o daɗnoo e nder tanaa bonɗo baawnooɗo warde mo, no heewɓe maayiri heen nii. O meeɗaa yejjitde hay sahaa gooto ɓeen ɓe o renndi mette. O meeɗaa hay sahaa gooto jaɓde dokke gaddanooje mo turde geenol, maa juloraade ngonka makko mbele omo heɓa hakkeeji makko baɗɗiiɗi.

O laatinooma gooto he ɓee sukaaɓe ɓe raay-yimre nde Prévert, hay sinno ko he ngonka e nguurndam ceertuɗam (mbele nii aɗe ceerti ?)

Nde nganndu-ɗen gororɗe ɓe ndewi, en mbaawaa waasde naamnaade: holi no ɓe mbaɗi haa nimsa e mettere mbaasi yoolde ɓe ? Mi meeɗaa miijaade hono ɗum so artii he Meduun : holi no ndaɗirten he tsunami ɓernde laawiiɗo nde leydi moolaari waylanii, wonti leydi tanaa ? No neɗɗo waɗata so leydi jaɓɓinoondi ɗum gila he cukaagu, wontii leydi paaytundi ɗum ; nde kaaɗi keɓtii ndi, nde ndi laatii wertaango ndoondi ?

Nde naamni-moo-mi ɗuum, o jaaborii mi ko jalkitde, o woni he fuuynude haa nde o miijtii, o woni he moosde. Ɓayri jooni kam o yahii, pawotoo-mi tan ko he jaabtaali am, ɗi timmaani, etee jowitiiɗi tan he makko. So tawii Meduun ina tiiɗi he am e ɓeen annduɓe mo sanne, ko sabaabu nde moƴƴe e neɗɗaagal makko tawo : deenɗo cehilaagal, udditaniiɗo aduna ; moƴƴere nde weeynaaka, kam e musidal e ɓiyngu-yummaagu jiyeteengal he makko banngeeji kala. Mbeɗe yenanaa so Meduun yaltii he ɗumɗoo tawi yooɓaaki mettere e yiɗde yoɓtaade, waɗi ɗum ko omo heddoraa nguu ngalu neɗɗaagal, kadi ina luggiɗi he wonki makko, alaa ko waawi arde he makko tawa wonaa ko Joomi makko fodi.

Hade am joofnude, mbeɗe ɓeyda, Meduun wonaa peccinooɗo hakkunde ngenndiiji ɗiɗi, ko o gorko dentinɗo leyɗe tati tawi hay heen ngootiri waawaa happaade mo, wiya kañum tan jeyi mo. Senegaal woni ɗo o jibinaa, Muritani ko ngenndi ndi ɓernde makko suɓii, Mali ko leydi ɗo o timmitini mbaawka e hattan makko. To bannge am, himmanaani-mi holi leydi o jeyaa, so o yiɗii o wona Muritaninaajo maa Senegaalnaajo maa Malinaajo, walla o wona tati fof laawol gootol. Maa o duumo he hoore am yettaade njooɗndam e goongantaagal no jeereende Mejabaat El Kubraa, o laysiloo o nannda he Jolibaa, o faarnoo o hera he golle, no rewɓe e worɓe Bawol makko ɗo o jibinaa ɗoo. Hay leydi ngootiri o jeyanooka, kono kanko tan gooto o ɓurii (Sahel Mawngo) yaajde. Alaa fof hettere leydi jeynde mo, kono, haa leydi taggee, o hoɗii nder ɓerɗe ɓeen dañɓe fartaŋŋe wondude he makko, annduɓe mo, horsinɓe mo. Kanko Meduun Loh, oo « Tumaraŋke kaawniiɗo, mawni am ».

Abdullaay Siree BAH
Nuwaasoot ñalnde 22 mee 2020
Fulo : Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.