Diiño ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije

0
529
Diiño ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije
Diiño ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije

OLAN, ko fedde (maa kaɓɓondiral) ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Moritani kala (Organisation pour l’officialisation des langues nationales). Ñalnde 15 seeɗto ( abiriil ) 2022, fedde ndee waɗii diiño yeeso Jaagordu Jaŋde ngenndiire kam e mbayliigu Tippudi Jaŋde ɗoo he Moritani. Fedde OLAN ndee sosaa ko he maayirɗe lewru marsa, jonte tati tan ɓaawo jaltugol eɓɓaande sariya kuccam jaŋde ngenndiire, ko 08 marsa wonnoo. Ndee ɗoo eɓɓaande, he yiyannde fedde ndee, ari ko ɓeydaade joñde ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof, e ɓeydaade fawde e majje ɗemngal  arab ngal. He no ɓe  mbiyiri kadi, hay batte eɓɓaande ndee teskaaki he njaltudi ñalɗi diisnondire jowitiiɗi he tippudi jaŋde, tonngunooɗi miijooji ŋarɗuɗi yimɓe teelɗuɓe haa e dallinannde pelle pine ɗee. Ko ɗuum waɗi noon, aɓe tini heen no jamfa nii, maa yidde jaagordu nduu ɓenninde miijo ɓenndinanoongo gila ko ɓooyi sanne. Wadde noon, kamɓe ne ɓe pelliti ko haɓtoraade jaltugol he boowe, diiñde e seppudi, hollitde weñaare nde ɓe njoganii ndee ɗoo moojobere.

Ko ɗuum waɗi, he nder diiño yawtungo ngoo, fedde OLAN ndee duƴƴiri ko ɗii ɗoo konnguɗi :

1. Min njahdaani e ndee ɗoo eɓɓaande kuulal he no siforii hannde nii.

2. Amin ɗaɓɓiti laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee kala

He wiyde maɓɓe, ko laawɗingol ɗemɗe ɗee kala tan, woni hannde damal mbele tabitinde potal e deeƴal hakkunde jibinannde leydi ndii, nder hurum leyyi e ceerungal pine. Ndeke noon, he no ɓe uddiri diiño maɓɓe ñande heen, « ko ɓe fedde udditaniinde kala moritaninaajo he kala leñol e ɗemngal, fellitɓe jokkude ndee ɗoo darnde ngenndiyankoore nder jamyamaagal, haa nde oo ɗoo hujja humtii kala, ɗuum woni : Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala ».

Boobo-Loonde

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.