Lomlomtondiral e laamu, deftere Senegaal yo janngire banndum

0
152
Jomay e Sonko
Jomay e Sonko

Hay sinno wonii ɓe teskaaki ɗum, kewkewe badtindiiɗe nder Ndenndaandi Senegaal ngaddii mbayliigu nder laawol demokarasi, ɓesngu Senegaal toownii raay jeytaare e ɗaminaare moƴƴere. Ko heewi ina janngee he nguu mbayliigu. Jangtaama kulhuli pelɓondire, mbuuñaari, caɗtugol laamu, wujjude suɓngooji, fof haalaama heen haa teeŋti he suɓngooji 24 mbooy (marsa) 2024. Dawriyankooɓe leydi Senegaal mballitii, mo woni fof bannge mum, ɗii sifaaji kulɓiniiɗi. Njeñtudi mum ko en tawaama lomlomtondiral he jappeere laamu tawa ko he deeƴre e jam e kisal, hay sinno ɓesngu Senegaal ɗeɓii yande he woyndu lugguru. Yimɓe heewɓe ina njalatnoo Senegaal waawaa waɗde ko yiɗi waɗde koo, kono teeŋtii hannde ɓe keɓaani ɓesngu Senegaal hay teppere, alaa ko haali holɓundu, to waawde siynude suɓngo laaɓngo, huuɓngo, sellungu.

Ko laaɓi, Jomaay-Sonko e wondiiɓe mum njiɗnoo ko laamu, ɓe keɓii. Senegaalnaaɓe koddiri ko siynude laawol goɗngol ceertungol he ndonu koloñaal. Mbele maa ɓe ndañ ɗuum ? Maa janngo haalan en. Ko ɗum noon woni demokarasi : so tawii Sonko en ƴakkii aawdi, Senegalnaaɓe kam ina nganndi no mbaɗata.

Heerto maɓɓe ko PASTEF fusaango (Ngenndiyaŋkooɓe Afiriknaaɓe Senegaal ngam golle e nuunɗal e ɓinngu-yumma). Basiiru Jomaay Fay yaltii hoore boowal gila he daawal gadanal, o renndini ko ina ɓuri daaɗe 54% nder fotde miliyoŋaaji jeeɗiɗi fotɓe suɓaade. Tawtoraaɓe sungo ɓee ɓurii 60%, ɓurii suɓngooji keewɗi nder Afirik, teeŋti he leyɗe gonnooɗe he njiimaandi koloñaal Farayse. Yanti heen kadi, hawaaɓe ɓee fof noddi kawɗo oo, hay Aamadu Bah dikkaninooɗo laamu Makki Sal fadaani haa lime ɗee fof ngasa, o noddi Basiiru Fay ngam yettude ɗum e duwanaade ɗum jogogal jam e cellal. Ɗum ko huunde mawnde nde heewaani waɗde he leyɗe men.

Oo mo anndanooka nder dinngiral dawrugol Senegaal, jaltuɗo dummbirdu naati laamirdu, oo lomtinooɗo tan Usmaan Sonko, wiyatee ko Basiiru Jomaay Jakar Fay, jeyaa ko gurel tokosel nder tunndu Mbuur ina wiyee Ñagañaay. Gurel Seereraaɓe. Ko o ɓiy-demoowo, ko foti addande dawriyaŋkooɓe miijtaade, ɓe nganndaa mo-woni fof ina waawi joŋŋinaade lommet laamu tawa wonaa laawol « kudetaa » rewri, wonaa rewrude jibinannde mum.

Laawol demokarasi alaa caɗeele so tawii yimɓe ina heen mahii. Wonaa noon ko leyɗe Hirannge pawata e dow koye men e balabe men. Sikkude ɓoorniiɗo comci konuyankeejo fof ina waawi faabaade, ko majjere nde ɓesngu ɗaminii, hay sinno joomi mum ina ɓoorta ɗiin comici wonta dawriyaŋke, wiya yo suɓe tawa ko he ndoolndoolaagu. Muritani waɗii noon, Caad inan waɗa hono ɗuum. Garal Basiiru Fay waɗii caɗeele hono ɗe Abdu Juuf e Abdullaay Waddu kawrunoo nde ɓe kuutorii luure doosɗe leydi. Abdullaay Waddu ɗaɓɓii edda tataɓo, Makki Sal ne enndii hono ɗuum kono o yahrii caggal. To bannge Afirik, Alfaa Konnde e Alasan Watara mbaɗii noon. Nokkuuji goɗɗi ko koninkooɓe mbaɗi “kudetaa” mbiyi njaltaani hono Mali e Gine e Burkina e Nijeer e Cad, ekn.

Senegaalnaaɓe kollirii raay mum en. Ɗoo, yimɓe mbaawaa yaltinde ko suɓngo haalaani. Ɗoo, yuɓɓo laamu e ñaawooje ndariima darnde mum en, haala mum en wattini hay so ina luulndoo yiɗde hooreejo leydi : dirtinde tuma suɓngo haa maayirɗe hitaande. Ɗoo, koninkooɓe ndeeƴtii he tuddule mum en toppitii kisal leydi e ɓesngu. Ɗoo, laataade hooreejo leydi firtaani ko haala mum tan e baɗe mum tan ndagii, ko kam tan haalata goonga. Ɗoo, yimɓe ina mbaawi haɓde e laamu haa koonoo. Wonaa hikka tan ɗum fuɗɗii he ndii leydi, wonaa sabu ko yontaaji kesi ngaddi ɗuum, wonaa geece renndo tan caabii nguu mbayliigu.

Ko ɗuum Abdu Juuf e Abdullaay Wad calinoo faamde. Nde Senegaalnaaɓe ngañtunoo ɓe, alaa ko waawnoo falaade jaltugol Makki Sal e cuɓaaɗo mum : wonaa mbaawka to ngalu, wonaa darnde e jinngol njuɓɓudi-laamu, wonaa « meeruuji » e « depiteeji », wonaa seernaaɓe e ardiiɓe aada… so ngañgu ɓesngu yettiima laamɗo alaa ko heddoraa so wonaa yaltirde damal teddungal maa werliree henorde.

Suɓngooji Senegal ina njanngini ko heewi, haa arti he ɗomka jeytaare nde ɓesngu jogii. Ko goonga noon, Makki Sal liggiima leydi mum. Hay luulndiiɓe mo keɓtinii o mahii leydi makko he nder ɗii duuɓi 12 jawtuɗi, sara Senngoor e Abdu Juuf e Abdullaay Waddu jooɗiima duuɓi capanɗe joy e ɗiɗi, mbaɗaani hono ko Makki Sal waɗi koo. O tolninii Senegaal nokku mo ngalu mum e keewal yimɓe mum yettaaki. Kono ɗum addanaani Senegaalnaaɓe suɓaade jokkere laamu makko. Kono mbele sinno ko kanko ƴamatnoo lefol ngol, maa ɗuum waylu njeñtudi ndii ? En mbaawataa ɗum anndude, kono ina laaɓtani en o waɗii juume kaɗɗe Aamadu Bah mo o yiɗnoo lomtinde he laamu oo, hawde he ngoo suɓngo :

  • – Ina heen dummbo e jaltingol Usmaan Sonko e Basiiru Fay no jaraano ;
  • – Jaɓde miijo Kariim Waddu dirtingol suɓngo ngoo, nduu doomburu ŋata wutta ;
  • – ronkude renndinde yimɓe APR (heerto makko) caggal Aamadu Bah ngati mo-woni fof yiɗde wonde haa Amnata Tuure, Muhmad Bun Abdaalaahi Joon, Aali Nguy Njaay, Abdullaay Daawuda Jallo, ekn.).
  • – aada ɓesngu Senegal añtude kala ɓooyɗo he jappeere laamu (Abdu Juuf e Abdullaay Waddu ko noon njahri).

Ko Makki Sal yiɗnoo waɗde koo ina saɗtunoo, ngati o leelii toɗɗaade lomto makko, haa addani koyhowi APR salaade gardagol Aamadu Bah, mo jeyaaka he adiiɓe sompuɓe APR. Sikke alaa, hay gooto he maalde Bennoo Bokk Yaakaar (Ndenten ndennden yaakaare) waawataano dañde ko Aamadu Bah dañi he ɗii suɓngooji koo, ko ina ɓura 35%. Ndokken noon Makki Sal fotde mum, hono lomto makko he hoore-leydiyaagal wiyri nii “o wallii suɓngo nder wellitaare, nder demokarasi”, huunde saztunde dañde nder leyɗe men he oo hannde jilɓuɗo.

Hoohooɓe dawrugol Senegaal hono Kaliifa Ababakar Sal e Idiriisa Sek (3ɓo he suɓngooji 2019), hikka ndañaani hay 2%. Raay Basiiru Fay weeyni oo ɓuri wonde ko juggere Bennoo, teeŋti e Makki Sal, hooreejo leydi, hooreejo APR. Hay añɓe Makki Sal potaani weltaade he ɓelsugol makko he ngoo suɓngo. Ngati ko ɗum juggere kala koyhoyi dawrugol Senegaal, gila e luulndo haa e maaldiiɓe. Hay Abdullaay Waddu e dono mum Kariim Waddu, cuuɗiiɗo nder ngalu e fooftere Dohaa he ballal Amiiru Kataar. Mimi Tuure en cikkatnoo ko ina mbaawi wallude PASTEF (heerto firtaango Sonko en), ɓe nganndaa noon PASTEF soklaani ballal maɓɓe. Hay sinno hay gooto wallaani ɓe ko ɓe hawatnooɓe he ɗii suɓngooji. Gaagaa Aamadu Bah, sappo e njeeɗiɗo (17) heddiiɓe ɓee fof pecci ko hedde 11%, milletee ko dara. Kaliifa Sal wontii kuumee dawrugol, Idiriisa Sek faamii ko wonnoo hanki wontii daartol.

Nguurndam dingiral dawrugol Senegaal kesal addanii mbiruuji dawrugol faamde hankadi sikkatnooɓe ko « liɓa-daroo en », ko joŋŋeeɓe dowluɓe, maa haangaaɓe laamu, laatii tan ko wonde kuutorɗe ƴiiƴam kesam nder ɓalli yontaaji kesi, jibinaaɓe jaggal jeytaare 1960. Ko sagataaɓe ngenndiyankooɓe ɓe nganndaa koloñaal, saliiɓe tigi koloñaal keso e keddam mum. Kono holi ko puneraagal “Basiiru Fay – Usmaan Sonko” jogori jibinde ? Ɓayri kay eɗen cikkitii ɗo cehilaagal maɓɓe yumtata, so yiɗde hooram-hooram yilliima ɓe, kalhali ɗiɗi mbaawaa wuurdude he jofnde wootere. Mbele ngenndiyankaagal maa duumo haa ɓe mbaasa wonde ko hulaa koo : yiɗɓe tineede, seɓɓitiiɓe no heewɓe mbiyata ɓe. Mbele ɓe ndarantoo ko jam e beldital maa ɓe cuɓotoo ko njoftiigu ? He ndaɓɓa, mbele maa ɓe mbaaw huuɓnude ko Senegaalnaaɓe ɗaminii he maɓɓe koo ? Ɓuri mettude fof ko lomtaade laamɗo golliiɗo haa gite pawoo heen.

Ko fuɗɗaa waɗeede ko feeñi ko he compugol jaagorɗe laamu. Ɓe mbiyi ɓe pawii tan ko he baawal toɗɗaaɓe ɓee, wonaa iwdi mum en wonaa leñol mum en, wonaa jibinannde mum en. Kamɓe fof ko ɓe hesɓe, ɗaminaaɓe aɓe mbaawani ko ɓe kalfinaa koo. Ina woytaa noon waasde rewɓe heewde heen, ko ɓe nayo nder 35 jaagorgal. Njeetato fof ko gooto woni heen debbo. Jomaay addii koninkooɓe, hono seneraal Biram Joob to jaagordu Doole Koninkooje, e seneral Jean-Baptiste Tine halfinaa geɗe nderndere e kisal ɓesngu. Yo o reeno noon ngati koninke so meeɗii laamu wontaa woppu. Etee eɗen cifotora oo Seneral Tiin ko padaaɗo to CPI sabu juuɗe mum moddude ƴiiƴam he warngooji 2021 he « kalmiso » kujjitantooɗo Jomaay e Sonko, woni Juan Brancoau.

Ko laaɓi, Jomaay-Sonko e wondiiɓe mum njiɗnoo ko laamu, ɓe keɓii. Senegaalnaaɓe koddiri ko siynude laawol goɗngol ceertungol he ndonu koloñaal. Mbele maa ɓe ndañ ɗuum ? Maa janngo haalan en. Ko ɗum noon woni demokarasi : so tawii Sonko en ƴakkii aawdi, Senegalnaaɓe kam ina nganndi no mbaɗata.

Amadu Malal Guèye

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.