Hare Diên Biên Phu dañii duuɓi 70

0
18
Plaque 70 ans de Dien Ben Fuh
Plaque 70 ans de Dien Ben Fuh

Hare Diên Biên Phu (Jen Biyen Fu) ko nanngondiral wolde hakkunde konu Farayse e konu Viêt Minh. Ngal waɗi ko hakkunde 13 seeɗto (mars) e 7 duujal (mee) 1954. Ko konuuji Viêt Minh e gardagol seneraal Giáp (Jiyap) pooli konu Farayse e gardagol kolonel de Castries (de Kastiri), takkanaaɗo galaŋ Seneraal he nder jaggondiral hee. Ko nguu poolgu yaawni kaaldigal Genève (Jeneef) ngam dartinde luure nder Asi (Koore e Inndosiin).

Maande gacce to Farayse, faaro wonande konu ngenndi Wiyetnaam.

Ko ndee maanditaare firti ? He hare 7 mee (duujal) 1954, ko koloñaal Farayse foolaa he wolde Inndosiin (Indochine), wolde njiimaandi leydi njananndi, leydi Wiyetnaam (Vietnaam). Waɗde 7 duujal 2024, waɗi duuɓi 70 ko ndeen wolde waɗi, ɗo wuro ine wiyee Diên Biên Phu (Jen Biyen Fu), nde innde mum lallata haa hannde he ɓalli tuubakooɓe Farayse. Nguun poolgu dow ndoolndoolaagu waɗii oolel mawɗo he winndere ndee, sibu ine jeyaa e geɗe lonnginɗe dille ndimaagu kaɓotooɗe koloñaan goɗɗe, haa teeŋti noon nder Afrik.

Kono, dille ndimaagu ƴoogi ko to ɓuri ɗoon woɗɗude… Ñalnde 2 silto (settaambar) 1945, caggal nde Japon jebbilii foolaama he wolde huɓtodinnde ɗimmere (1939-1945), konuuji mum ine tuddini tawo nder njiimaandi Farayse ɓooyndi to Inndosiin, ko ñalnde oon 2 silto mbiy-ɗen, Hô-Chi-Minh wiyi kam en ne ndimɗinii Wiyetnaam. Reftii heen ko Farayse neldi toon konuuji mum e hitaande 1946 ngam heɓtude njiimaandi mum ɓooyndi ndii. Ko ɗoo wolde juutnde fuɗɗii, ñifaani so wonaa e hitaande 1954, joofiri jebbilagol konu Farayse, caggal nde fiyaa baral he wolde Jen Ben Fu, e ciifgol nanondiral Genève (Jeneef). Wiyetnaam mawninii ñalngu nguu hikka oon ñalawma, ñalnde talaata 7 mee 2024.

Hare Jen Ben Fu

Hare Diên Biên Phu (Jen Biyen Fu) ko nanngondiral wolde hakkunde konu Farayse e konu Viêt Minh. Ngal waɗi ko hakkunde 13 seeɗto (mars) e 7 duujal (mee) 1954. Ko konuuji Viêt Minh e gardagol seneraal Giáp (Jiyap) pooli konu Farayse e gardagol kolonel de Castries (de Kastiri), takkanaaɗo galaŋ Seneraal he nder jaggondiral hee. Ko nguu poolgu yaawni kaaldigal Genève (Jeneef) ngam dartinde luure nder Asi (Koore e Inndosiin).

Hakkunde Jen Ben Fu e Hanoi (Hanoy), laamorgo Wiyetnaam, ko 250 km, sara keerol leydi Laos (Lawos). Nokku oo ko leslesol ngol 16 km njuuteendi e 9 km njaajeendi, tule ine taarii ɗum baŋ-yoo-baŋ.

Hare Jen Biyen Fu dartii ko ñalnde 7 duujal 1957 sabu dartingol piyanɗe, tuugnaade e yamiroore ardorde konu Farayse to Hanoy (Hanoi) heɓi. Kayre woni hare mawnde sakkitiinde he wolde Wiyetnaam. Farayse yalti rewo Wiyetnaam caggal nanondiral Jeneef ciifangal he lewru sulyee 1954, leydi ndii feccii pecce ɗiɗi. To Farayse guwarnama Joseph Laniel yiƴƴi heen.

Hare Jen Ben Fu waɗii fotde 1 700 maayɗo wonande konu Farayse e 1 600 majjuɓe. Fotde 4 400 koninke Farayse ngaañii heen ; 10 300 nanngaa, cokaa. Wiyetnaam waasii heen 8 000 kaɓeteeɗo, ko ɓuri 15 000 gaañiiɗo.

Ujune ujune Afriknaaɓe (Magreb, worgo Saharaa) ummoriiɓe e koloniiji Farayse, kaɓaama heen sabu Farayse to Inndosiin. Hakkunde 1947 e 1954, fotde 120 000 pawɗe magrebnaajo (ko ɓuri heewde heen ummoriiɓe Maruk) ngaddaama toon e innde konu Farayse.

Seneraal Giap

(FILES) – This undated handout file picture provided by the Vietnam News Agency (VNA, aka AVI in French) shows General Vo Nguyen Giap, Nord Vietnamese Defense Minister in Hanoi. Vietnam’s independence hero General Vo Nguyen Giap, whose guerrilla tactics defeated both the French and American armies, died on October 4, 2013, at the age of 102, a government source said. AFP PHOTO / HO / VNA == RESTRICTED TO EDITORIAL USE – MANDATORY CREDIT “AFP PHOTO / HO / VNA” – NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS – DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS

Nguyên Giáp, ko seneraal, ko neɗɗo politik jeyaaɗo to Wiyetnaam. O jibinaa ko ñalnde 25 ut 1911 to Viêt Nam, oon sahaa ine wiyee Annam (Inndosiin les njiimaandi Farayse). O sankii ko 4 oktoobar 2013 to Hanoï, omo yahra e duuɓi 102. Kanko ardinoo wolde Jen Ben Fu. Kanko ardinoo konu Wiyetnaam he wolde Inndosiin. O wonii kadi jaagorgal Ndeenka leydi makko e sahaa wolnde ndee. Ko kanko woni soldaat gooto, meeɗɗo foolde konu Farayse e Konu konu Amerik he nguurndam mum. Kono innde makko ɓuri takkude ko he hare Jen Ben Fu, haro gacce wonande konu Farayse, yaltinnde Farayse Inndosiin. Yiɗɓe makko e añɓe makko fof ine njeeɓatnoo mo. Ko o « Seneraal jannginɗo hoore mum ñeeñal wolde » : e wiyde makko kanko e hoore makko, o meeɗaa naatde Duɗal hare.

Hô Chi Minh

Hô Chi Minh, hooreejo Wiyetnaam, jibinaa ko ñalnde 19 mee 1890 to Hoàng Trù, o sankii ko ñalnde 2 settaambar 1969 to Hanoï. O jeyaa ko he hoohooɓe haɓtotonooɓe njiimaandi (koloñaal) e hoohooɓe marucaagu (communisme) winndere.

Omo anndiraa ɗee baccooje Nguyên Tôt Thành ( Nguyên Ƴellitaare Yenenaande ) he kitaale 1900 e 1910, walla Nguyên Ái Quôc (Nguyên Ngenndiyanke) he duuɓi dewɗi heen ɗii.

He cukaagu makko o yilliima no feewi aduna, huunde wallitnde mo jotondirde e miijooji marucaagu. To Farayse, o dariima e haɓaade koloñaal, o yillii Riisi ɗo o timmini heblo makko politik, hade makko ruttaade Asi. Kanko sosi, e hitaande 1930, heerto maruceewo Wiyetnaam, o darii darnde mawnde he nder dimɗingol leydi makko tuggi 1941, hade makko wonde Hooreejo gadano ndenndaandi demokaraasi Wiyetnaam, ndi aduna oo fof keɓtini e hitaande 1954.

Hô Chi Minh ƴellitii miijanteeri keeriindi, ceertundi e marucaagu Riisi e Siin, ɗo o heewi boom luurdude e maɓɓe. Haa hannde yimɓe politik e heeriiɓe Wiyetnaam ine ƴooga he miijanteeri makko. Omo hormaa no feewi he Leydi hee. Wuro wiyetenoongo Saigon, ɓurngo heewde yimɓe to Wiyetnaam, innitiraama Hô Chi Minh-Ville (Wuro Hoo Si Min) e hitaande 1975.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.