Wasiyaaji e Siftino faade e dawriyankooɓe luulndo

0
69
Natal pottital politik Muritani
Natal pottital politik Muritani

Kala ko  neɗɗo ene golloo, ene jojji joganoo ɗum ganndal e humpito. Hannde, dawrugol ene jeyaa e geɗe guuraaɗe he aduna oo kala. Sabu  ko kanngol fewjirtee ɗowngo nguurndm ɓesnguuji leyɗeele. Waɗde ngool dawrugol ne, won ko naamnii. Gila e ngalu, softeende, haa teeŋti peeje e waawde ɓulnaade. Ko goonga nii, alaa tawo duɗal goodngal e aduna hee tawa ko dawrugol janngetee he mum, kono dawriyankooɓe humpitiiɓe ene ngoodi. Waɗi ɓe humpitaade ko ɓooyde ɓe heen. Naamnal cawndinteengal ɗoon ko, mbel wayɓe no am, ɓe ngalanaa ɗum ganndal ɓee potaani takkaade ɓeen mbele ngannda laabi potɗi reweede, hoto naatoyde he kooce, walla hoto mbuɓɓoyaade he ɓale ? Sikke alaa, dawriyanke heewi ko sosde fedde wiyeteende «lannda».  Ko he ndeen fedde jeyaaɓe he mum fof ɓulnotoo, toɓɓa fayndaare, pera laawol, ngeɓɓa golle potɗe tabitinireede hakkillaaji mbele ndee faandaare heɓee. Kono alaa e sago dee, kaan lannda wona ngenndiiwa, waasa wonde tan diiwaaniiwa walla nii falndiiwa. Sikka alaa, woni he Muritani ko diiwanuuji sappo e joyi. Heen tati ngoni ko he Nuwaasoot. Ko ɗiin diiwanuuji nginniraa

  • • Nuwaasoot Worgo : diiwaan denndinɗo Arafat, Riyad e El Mina
  • •Nuwaasoot Hirnaange : diiwaan denndinɗo Liksaar, Tafrak Seyna e Sabka (leegal ganndiraangal joyaɓal)
  • •Nuwaasoot Rewo : kañum renndi Tusuniin, Daar Nayiim e Teyaaret (leegal ɓurngal lollirde puramyee.

Diiwanuuji sappo e ɗiɗi goɗɗi ɗii ngoni ko boowal Nuwaasooɗ. Haa jooni, ngam siftinde anndunooɓe e anndinde ɓe nganndaano, ko ɗii diiwanuuji nginniraa hono nii :

  • •Trarza (tararsa), diiwaan lo wuro Rooso woni laamorgo mum
  • •Brakna (Barakna), diiwaan mo Eeleega woni laamorgo mum
  • •Gorgol, ko Kayhayɗi woni laamorgo mum,
  • •Gidimaka, diiwaan mo Selibaabi woni laamorgo mum
  • •Asaba, mo Kiifa woni laamorgo mum
  • •Hodh El Gharbi (Hood keeɗɗo hirnaange) mo Ayyuun woni laamorgo mum
  • •Hoodh El Charghi (Hood keeɗɗo funnaange), diiwaan mo wuro Neema woni laamorgo Mum
  • •Tagant; ko diiwaan mo wuro wiyateengo Tiijikja woni laamorgo mum
  • •Adrar (Adaraar) mo Attaar woni laamorgo mum
  • •Inchiri (Insiirii), diiwaan mo Akjoujt (Aksuus) woni laamorgo mum
  • •Tiris Zemour (tirisemuur), diiwaan mo Zouérat (Suwoyraat) woni laamorgo mum
  • •Dakhlet Nouadhibou (to wuyatee Daaklat Nuwaadibu) mo Nuwaadibu woni laamorgo mum

Palɗe ɗee ko cappanɗe jeegom e goo (61),  tawi heen jeenay ngoni ko nder Nuwaasoot, cappanɗe joy e ɗiɗi ngoni to dowri too. So tawii mi tafii lannda, mboɗo fooɗanoo won e leppi (so ardaade Meeri, so naatoyde suudu sarɗiyeeji, so ardaade leydi), alaa e sago mi yiiloo yimɓe e diiwanuuji ɗii fof. Mi waawaa waɗde dawrugol so tawii njaakorii-mi dañde yimɓe wootanooɓe mi tan ko e won e diiwanuuji. Lannda, yo jogo cate e nder diiwanuuji leydi fof. Jogoo kadi tummbuli e palɗe ɗee fof. So ɗum laatiima, kala nde suɓngooji (woote) ene mbaɗee, maa kaan lannda jogo hattan jooɗaneede e nokku gootirɗo fof. Waɗde ko lanndaaji Afrik keewi dukde koo woodataa. Eɗen nganndi, kala nde suɓngooji mbaɗi e Afrik, luulndo ene heewi woytaade, tuuma laamu nguyka. Sikke alaa, ko wayi noon seeraani e waɗde, kono dee, heen sahaaji wontata tan ko « haalotaako deƴƴotaako ». Ko waawi wonde fof, yo Alla waɗan en, waɗna en ko jibinanta en ɓural koo.

Malal Sammba GISE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.