Seŋaade he internet tawa rewri ko he leer (limiyeer) walla mbiyen annoore (yeru lampa suudu mum), ine aaɓnoo ? Ine aaɓnoo kay ! Ndewrataa ko he ko ñoggiraa ɗoo “Li-Fi” (Light Fidelity) he engeleere. Ndee feere heewnde nafoore ine woodi jooni ko ine ɓura duuɓi sappo hikka.
Hol no Li-Fi gollortoo ?
Ko ɓuri wooweede koo, ko so neɗɗo yiɗii seŋaade he internet ko maa huutoroo ɓoggol walla Wi-Fi, hono no anndiraa nii. Kono kadi (ko ndee feere njiɗ-ɗen haalde) ine waawi seŋoraade leer lampa suudu mum. Ɗoo ko leer oo lomtotoo onndooji biyeteeɗi bempeƴƴe rajo (goowaaɗe ɗee), kanko nawata kabaruuji (kabri) ummoraade e mbakanon internet ngaadorakon kon, rewrude he ampulon LED, ceŋakon he laylaytol, njaltinoowon leer (annoore). LED huutortoo ko ampulaaji kuɓɓooji ine ñifa laabi miliyoŋaaji keewɗi nder leƴƴannde wootere. Ɗum noon yitere waawaa yiyde ɗum. Ko ɗuum huutortee ngam rimndude kabri, yeru ɗemngal limniwal, hono no waɗirtee he informatik nii. So lampa huɓɓii, tonngiree 1, so ka ñifii tonngiree 0. Ko deggondiral gootel “1” e ɓolum “0” ngal woni « ɗemngal masiŋ », walla mbiyen ɗemngal limniwal (language numérique).
LED ko tonngol konngol “Light-Emitting Diode”, woni “Jod jaltinoowo leer”. So aɗa yiɗi faamde ko woni Jod, ƴeew telekomaande tele maa, ɗo hoore ɗoo, ina waɗi ko wayi no lampayel boɗewel nii. So a ñoƴƴii telekomaande ɗee, ko kanngel yaltinta leer (nde en njiyataa) faade e tele hee, loownde yamiroore. No leer oo nawrata yamiroore maa (kabrol) faade e tele oo nii, ko noon o nawrata kabri goɗɗi (keɓe) faade e ordinateer walla telefoŋ maa haa keɓaa internet. Ɗum noon, so ordinateer sakkiima les ampul LED, ine waawi seŋoraade noon he internet. Tooweeki (doole) waamo ngol ceŋol ngol rewraani he ɓoggol, ine fota walla ɓura waamo Wi-Fi yaawde, fawaade he ko soklaa.
Hol ɓure Li-Fi ?
Keɓe (données) dewruɗe he Li-Fi ɓuri hisde e keɓe dewruɗe he Wi-Fi. Nde tawnoo annoore taccataa ɓale mahdi, so kuutoro dowrowo oo wondaani e neɗɗo nder suudu wooturu, oon neɗɗo waawaa honde keɓe makko. Won ɗeen gollorɗe, ko wayi no bankeeji, ine ndeerɗi he ngal karallaagal.
Kadi, nde tawnoo Li-Fi tuugnaaki he bempeƴƴe (onndooji) rajo, omo waawi huutoreede nder diwooje e cafrirɗe mawɗe (Opitaal) tawa en kulaani ɗe pawondira e caafe goɗɗe. Li-Fi ine newii tee ine moƴƴi e taariindi, sibu ko geɗe gonnooɗe he suudu ɗee, hono ampulaaji (tawa noon ko ampulaaji LED) tan kuutortee. Kadi so neɗɗo seŋoriima ɗi, ɗi ñaamataa kuuraa ko ɓuri ko ampul kuɓɓuɗo ñaamata heen koo.
Kono tan, so neɗɗo ine seŋoo alaa e sago lampaaji ɗii kuɓɓee tawa ñifetaake, hay sinno ko ñalawma. Saɗeende woɗnde ndee ko hay huunde fotaani ɓilaade hakkunde saaktirde ndee (ampul oo) e heɓɓorde ndee (bakanel internet ngel) so wonaa ɗum tan keɓe ɗee ine mbaawi taƴde. Ɗoo noon, ngam jokkondirde e gonɗo e suudu woɗndu, alaa e sago ɓoggol tawee, sibu annoore taccataa ɓale.
Li-Fi e Wi-Fi ko karalle timmotirooje tan, kesal ngal araani lomtaade gadanal ngal, kadi Li-Fi yahdaani e won ɗiin ngonkaaji.
Hol ko tagi Li-Fi saraaki no feewi tawo ?
Li-Fi fof e heewde ɓure, saraaki tawo. Ine gasa tawa ko sabu añde waɗde heen ngalu keewngu kadi, tawi noon karallaagal gadanal ngal, caringal ngal (Wi-Fi) ine golloo no moƴƴi tawo.
Ine ɗaminaa Li-Fi maa gollore nder nokkuuji safaara walla e diwooje walla e geɗe ɗaɓɓuɗe kisal mawngal. Ine waawi boom ngal waɗtoya naatde he peewnugol telefonaaji mon, sibu annduɓe ine miijoo huutoroyaade leer ngam jokkondirde ngeɗon ngollinoowon telenaaji.
Bookara Aamadu Bah