Yo Alla reen Amerika

0
2662

Ñalnde 3 lewru Abiril, to saare Memphis, Martin Luther King wiyii : « Mbeɗe ni ŋabbi e dow haayre, njonngii-mi oya bannge mayre, cooynii-mi leydi podaandi. Kono mbeɗe sikki mi waawataa yahdude e mon toon… ». Jaŋgo mum tan, neɗɗo añamleñamo felli mo kural e goddol, o wari oo ceernaajo ɓaleejo daraninooɗo wellitaare Ɓaleeɓe Dowlaaji Dentuɗi Amerik USA). Nguurndam caggal maayde, tiimgal Luther King yiynoo e koyɗol wonti goonga nder leydi makko : leydi Amerik nayeeri.  Duuɓi capanɗe-nay-e-joy (45) caggal ɗuum, Barack Obama, jahroowo hannde e duuɓi 47, udditii poofaali Baleeɓe, wayi ko no toɓo ubbiti kuɗooli, leppini leydi eeɓindoondi caggal duuɓi e kitaale yooro bongo.

Ndeke, piindi ina waawi saltude e dow camotine. Gaagaa hoohooɓe Baleeɓe wayi ɓe no Jesse Jakson e Colin Powell [Marcus Garvey], Barack Obama ina waawi hannde yooɓaade ndonu Martin Luther King. Ñawanɗe gorɗinɗe ɗe macungaagu accunoo e kitaale 70, omo waawi hannde aawde heen calsaltiri yaakaare ɓesngu Ɓaleeɓe.

OO ALET BOƊEEJO NO ƳIIƳAM

Holi Ameriknaajo jejjitɗo Bloody Sunday  ? Oo ñalawma boɗeejo 7 Marsa 1965, teemedde-jeegom (600) neɗɗo daraniiɓe wellitaare, ummii wuro Selma fayde saare Montgomery nder seppo mawngo. Ɓe njaɓɓoraa conndi e kure, ƴiiƴam deelii no waame ngatamaare. Ko ɗam ƴiiƴam woni daarorgal hare Ɓaleeɓe Amerik ngam wellitaare mum en.

Ndonu Martin Luther King nanndi ko e ndonu Mandela gaa e Afirik. Hoto njogo-ɗen heen kerse, Afirik rokkii laawol. Raay mo Barack Obama dañi o, nanndi ko e hare nde Ɓaleeɓe Afirik ummaninoo feewde e Apartheid, rokki Nelson Mandela laawol fartaŋŋe haa yettini muuyaande mum: wonde Hooreejo Afirik-Worgo. Daartol jaɓataa fartaŋŋe molo, maa wonda e pellital e muñal e peeral hakkille. Martin Luther King, e Mandela, e Obama, ko funeeɓe, ko jokkaa-jokki to bannge miijooji.

Oo Hooreejo keso to Dowlaaji-Dentuɗi (USA), fertiima ŋabbirɗe daartol, daartol juutngol, puɗɗingol gila yumma makko e baaba makko nganndondiraani.

Hannde o, USA ɓuri leyɗeele winndere fof doolnude, to faggudu e to kaɓirɗe e to ƴellito e ɓamtaare. Oo suka gorko keborɗo ardaade leydi ɓurndi doolnude e winndere hee, ellee ko o dokkuɗo Leopold Sedar Senghor goonga, ko o tonngol jillere ɓaleejo e boɗeejo, doondiiɗo pine keewɗe (pinal Afirik, pinal Amerik, pinal Asia). Oo raay tan hollitii miijooji añaleñameeɓe ngonaa goonga, miijooji fanniyaŋkooɓe “falsafaa” wayɓe no Hegel, Le Comte Gobineau, ekn…

MIIJOOJI AÑAMLEÑAMEEJI NGADDII E AM FAAYRE

Baaba makko ko Barack Obama Mawɗo. O jeyaa ko leydi Keña, ko o ɓiy bileejo ceedtinɗo. Neene makko ko Stanley Ann Dunham, mawnuɗo nder sato diine Annebi Iisaa, caltiiɗo diine fof. Barack Obama jaŋngii Quraana nde famɗi ndee, to leydi Indonesia, to o wondunoo e neene makko taw restaama toon caggal nde o seeri e baaba makko. Oon saanga o yahratnoo ko e duuɓi sappo tan.

No sukaaɓe heewɓe yonta makko [to Amerik], Barack Obama fijii, yarii sanngara, jaawinii yammbaa. Ko ɗee geɗe ngadii hulɓinde taaniiko debbo (yumma mum yumma makko), mo giɗli mum e makko ina mawni, haa o « ɓurani mo neɗɗo fof ». Nde o siftori taaniiko fof, oo debbo nayeejo mo hono mum alaa e wiyde makko, Barack Obama ina heewi jaŋtaade : « Mi waawaa yejjitde baaba am [Ɓaleejo], no mi waawaa yettirde taani am Tuubaako boɗeejo, debbo nehɗo-mi haa mawnu-mi, debbo jarlitaniiɗo mi, debbo jiɗɗo mi haa ɓurani ɗum huunde fof e aduna, kono kadi ko debbo meeɗnooɗo wiyde mi ina hula so fottii e Ɓaleejo, debbo kaalanɗo mi miijooji añamleñameeji, miijooji gadduɗi e am faayre. Ɓee yimɓe fof ko miin, ko ɓee yimɓe fof ngoni Amerik, Amerik mo giɗli am e mum ngalaa keerol…».

Ngol koongol wallitii tigi jeeyngal makko dow laawol feewde Maison Blanche (Galle Daneejo: laamorɗo Amerik). No rewɓe nayeeɓe Afirik mbaɗata nii, oo debbo ɗoftii tigi taani mum, haa yettii hakke nguurndam makko, sabu ko balɗe ɗiɗi ko adii nde Barack Obama fiilatee, o hawri e Joom makko. Poofaali makko battindiiɗi ko ɓamtude taani makko, ngati o yahdaama haa o « werlii kartal makko » hade makko waynaade aduna.

Sikke alaa, Obama nanndata ko e cuɓaaɗo nder heewɓe, mo daartol fawi e hoore mum laawol mbaylaandi renndo Amerik. Ameriknaaɓe pennii heewɓe, ngati yimɓe cikkatnoo ko tuubakooɓe maa ummano wallude banndi mum en John McCain.

Ko e ngoon miijo yoga e jaayɗe Oropnaaje ngabbitinoo, ɓe njogii heen darnde naafigeere. Kanje fof ɗe mballita Obama e ɗaminaade o foolataa. Wayi kono so mbiriiji ɗiɗo ina cippira, yeeɓooɓe ngonana pamaro doole o, tawa noon aɓe njenanaa ko kaŋko liɓatee. Kono Oropnaaɓe ina ŋakkiraa anndude Amerik, ko leyɗe ɗe njiydaa baŋ-yoo-bbaŋ e leyɗe Orop. Oropnaaɓe poti hannde ko artirde koye mum e goonga, haa teeŋti noon e Sarkosy.

LAAWOL POOLGU

Ko feeñi e fiilngo Obama ko dille diiwtuɗe leñamleñamaagu puɗɗiima yumtude. Hannde ɗo gannde njahdata e njaaweeki “leer”, hannde ɗo winndere fof wonti “wuro wooto”, cuɓagol yimɓe ɓurata fawaade ko e mbaawka e ganndal. Wonaa kay ceerundal leñƴiyankeewal. Hay sinno Obama rufii lahal miijanteendi caggaliyankoori, miijanteendi mbiyoori mbaawka e ganndal pawii ko e leñol (ɓaleejo maa boɗeejo), hoto yejjite noon ma o naat “Maison Blanche” e sahaa iiñcuru faggudu nder winndere kala. Ɗum noon ina jeyaa e ko walliti Obama haa nawi raay, yahdi e miijannde makko e iiñcuru faggudu ndu, iiñcuru caabiingu haa kalbe “Oncle Sam” (ko waccoore Ameriknaaɓe) njulii banngeeji kala.

Obama dañii huccannde hesere mawnde : iiñcuru faggudu e renndo. Hay sinno ɓesnguuji aduna fof inan ngulla weltaare ngam raay Obama, hay sinno ƴiiƴam Ɓeleeɓe ina doga e ɓanndu makko, ittataa Ngenndi makko ko Dowlaaji Dentuɗi (USA), tiitoonde makko ko “Bannière Etoilée” .

Yo Alla mo Ameriknaaɓe ngooŋɗiɗi moƴƴu e maako, yaynanoo mo laawol poolgu.

Kuɗol : Mammadu Wan, Ɗowoowo Jaaynde

L’Observateur (l’Obs) , toŋ 1538

Alkamiisa 06 Noɓambar 2008

Firo : Aamadu Malal Gey