Jokkondiral e porfeseer Baydi Buubu Loh

0
3764

Porfesser Baydi Buubuu Lo heɓii e lewru mee 2017 ɓennundu ɗoo nduu, njeenaari Fedde Emiraaji daraniinde Cellal (Fondation des Emirats pour la santé), ndi Fedde andunaare cellal (OMS) rokkunoo ɗum ñalnde 1 feebariyee 2017 e joɗnde mum 140ɓiire jooɗinoonde to Geneef. Ɗumɗoon ko ngam teddinde « golle ɗe o gollii e nder ɗii duuɓi noogaas cakkitiiɗi ngam ƴellitde tippudi cellal (loowtugol ƴiiƴam, hare sooynaɓooji wiriseeji, VIH/SIDA e IST (Piɗe Daaɓrooje Njogoram) kam e golle njiylawu jahdooje heen ». Njeenaari ndii ko 20 000 dolaar Amerik (hedde miliyoŋaaji 7 ugiyya).

Fooyre Ɓamtaare waawaano luuteende ngalɗoo teddungal mawngal wonande leydi ndii e leñol ngol. Ko ɗuum tagi en njokkondirde e makko mbele omo faccira en geɗe ɗee, mbele kadi banndiraaɓe ɓee ngannda holi kanko, ngannda golle paayodinɗe ɗe o gollii ɗee.

Fooyre Ɓamtaare (FƁ) : Porfesoor, jam weeti. Ɓooyaani ko ngummiti-ɗaa Geneef to njahno-ɗaa heɓoyde teddungal OMS rokku maa. Hade men naatde e ɗuum, aɗa waawi hollitde banndiraaɓe holi aan tawo ?

Porfesoor Baydi Buubu Loh (P. BBL) : Mbiyetee-mi ko Baydi Buubu Loh. Miɗo yahra hikka e duuɓi 61. ko mi Doktoor ko faati e cellal. Puɗɗorii-mi janngude cellal ko to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Selliyaagal t°1 Shanngaay (gontungal jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fudan) to leydi Siin. Caggal nde ummii-mi toon njokkoy-mi jaŋde fanniyaagal e Ganndal nguurndam cellal (biologie médicale) to CHU IBN SINA mo Rabaa (Maruk). Nde njoofnu-mi jaŋde fanniyaagal ngal e hitaande 1991, nomaa-mi, sabu am wonde doktoor gadano e leydi ndii ko faati e ganndal nguurndam, mawɗo Sarwiis laboratuwaaruuji e Booñ ƴiiƴam (banque de sang) to Opitaal Nuwaasoot mawɗo oo. E lewru oktoobar 2000 nomaa-mi Gardo Nokku Ngenndiijo Senaare (ko anndiranoo CNH), caggal ɗuum, e hitaande 2005 mbaɗaa-mi Gardo Duɗal Ngenndiwal Njiylaawuuji paatuɗi e Cellal Renndo (Institut National de Recherches en Santé Publique).

To bannge jaŋde toownde kadi, mi ɓennii e kawgel ageregaasiyoŋ ko faati e selliyaagal (aggregation en medecine), e nder fannu ganndal cuuki (microbiologie) to Catal Selliyaagal e farmasi duɗal jaaɓi-haaɗtirde Muhammed V to Rabaa e lewru feebariyee 2000. Jooni ko mi porfeseer opitaal jaaɓi-haaɗtireejo (hospitalo-universitaire) timmuɗo, mawɗo departemaa Gannde Gorwore to Catal Selliyaagal (Sciences fondamentale à la faculté de medecine) Nuwasoot.

FƁ : A yahiino Geneef e maayirɗe lewru mee, heɓoyde njeenaari. Aɗa waawi haalande banndiraaɓe ko ndii njeenaari woni ?

P.BBL : Hitaande kala, Fedde Adunaare Cellal (OMS) ina weltina e winndere hee hoohooɓe e juɓɓule ballitɗe ƴellitaare cellal rewrude e njiylawuuji e wiɗtooji e darnde faatunde e cellal renndo. Tammbotoo njeenaaje ɗee ko pelle nafoore huuɓtodinnde (fonndaasiyoŋ) winndereeje. Ko Goomu winndereewu cuɓagol sunnotoo doosiyeeji ɗii, sakkita Goomu Ciynoowu OMS inɗe yimɓe fotɓe heɓde njeenaaje ɗee. Njeenaaje ɗee ndokketee joom mum en ko e Batu Kuɓtodinngu OMS njooɗotoongu hitaande kala, ndenndinoowu jaagorɗe cellal ko ina ɓura 170 Dowla e Leydi winndere ndee.

Nii woni, wonande 2017, ndokkaa-mi Njeenaari Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal. Ko ɗuum nawnoo-mi Jeneef to Siwis ngam tawtoreede kewu dokkitgol njeenaari ndii. Ɗum noon difii njeenaari ndii ko Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal, kono rokki ndi ko Fedde Adunaare Cellal, hono OMS.

FƁ : Ko mbaaw-ɗaa haalande en seeɗa e Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal.

P.BBL : Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal ko miijo laamu Emiraaji Arab Dentuɗi jogii ngam rokkude kaalis ngam difanaade Fedde Adunaare Cellal ngootiri e njeenaaje rokkata ɗee.

Faandaare Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal ko difaade njeenaari ndi OMS rokkata neɗɗo walla njuɓɓudi maa yimɓe heewɓe walla juɓɓule keewɗe golliiɓe golle ceedtinɗe ƴellitooje cellal.

FƁ : Hol saabaabu aɗa rokkee ɗum ? Aɗa waawi yaajnaade seeɗa e golle dokkuɗe ma njeenaari ɗee…

P.BBL : Waɗi-mi rokkeede njeenaari ndii ko ballal maantinngal ngal ngaddu-mi ngam cosgol e gollingol Nokku Ngenndiijo Loowtugol Ƴiiƴam kam e Booñuuji ƴiiƴam e sarwisaaji laboratuwaar, kam e kaɓgol e sooynaɓo wiriseejo, e VIH/SIDA e piɗe goɗɗe daaɓrooje njogoram caggal nde luggiɗinii-mi e fannu ganndal nguurndam toɗɗingal cellal, nomaa-mi Mawɗo Sarwiis laboratuwaaruuji e booñ ƴiiƴam to Opitaal Ngenndiijo e hitaande 1991. Oon sahaa ko oon nokku gooto e leydi hee no diidorinoo, waawi yiytude e teeŋtinde fiɗo VIH/SIDA e sooynaɓo wiriseejo.

Ko kanko kadi woni nokku bajjo loowtugol ƴiiƴam leydi ndii. Ñalnde kala miɗo toppitoo ngonkaaji keñoraaɗi kaaɗtudi no feewi ngam huuɓnude soklaaji keewɗi no feewi to bannge ƴiiƴam, tee ko seeɗa joganoo e ƴiiƴam. E oon sahaa ƴiiƴam rokkirtenoo ko fawaade e enɗam, ɗum firti ko neɗɗo arata rokkude ƴiiƴam tan ko banndum. Rokkooɓe yarlitiiɓe keewaano, ine limoo. Nii woni ina saɗannoo min huuɓnude soklaaji ɗii, tawi kadi ko soklaaji joofiiɗi nguurndam yimɓe. Ko ɗuum addannoo kam fiɓde e fellitde dañande kaa ngonka feere. Ɗuum noon ina naamninoo lelnugol feere e juɓɓule kuuɓnugol e loowtugol ƴiiƴam wonande leydi ndii fof. Ɗuum ɗoon noon ina ɗaɓɓunoo dallinaango ŋeerngo feewde e jaagorɗe cellal bayletonooɗe ñalnde fof.

Nii woni, caggal duuɓi 10 darnde, e pellital e ŋatgol e fiɓnde ndee, e hitaande 2002, politik ngenndiijo loowtugol ƴiiƴam lelnaa, Nokku Ngenndiijo loowtugol ƴiiƴam kam e booñuuji ƴiiƴam cosaa e nder wilaayaaji leydi ndii fof. Ngam wallitde wilaayaaji nder leydi ɗii, haralleeɓe keblaa, peeje cakkaa no booñuuji ƴiiƴam e opitaaluuji diiwaniiji ɗii ngollorii.

Ɗuum jeyaa ko e geɗe ɗe ɓur-mi weltanaade e nguurndam am, so yiyde hankadi sarwisaaji ɗii mbaɗtii waawde huuɓnude soklaaji to bannge ƴiiƴam e loowtugol, hay so tawii noon eɗum waawi ɓeydaade moƴƴineede.

To bannge golle, min teskiima keewɓe e rokkooɓe ƴiiƴam ɓee ina ngondi e fiɗo maantinngo wirus sooynaɓo B. E nder poosuuji ƴiiƴam nay fof, heen gooto ko beddeteeɗo sabu mum soomde antiseen (antigène) HBs. Nii woni, kuccan-mi waɗde e ɗowde wiɗtooji katojinaaɗi, kollitɗi caragol e jaajgol saɗeende ndee e ummanaade kadi waɗande ɗum hujjinaango ngam haɓde e sooynaɓooji wiriseeji rewrude e naatnugol feso mum e nder tuugnorgal fesooji gaadoraaɗi ɗii, kam e lelnugol feere ngenndiire kaɓgol e sooynaɓooji wiriseeji e cosgol Duɗal Ngenndiwal Heeño-wiriwal (Institut National d’Hépato-virologie).

Wonande fiɗo VIH/SIDA e ñawbuuli goɗɗi daaɓrooji njogoram, tuggi 1991 haa 2014, mi ɗowii denndanngal wiɗtooji gaddanɗi Muritani waawde lelnude peeje ngeendiije e politikaaji kaɓgol e fiɗo VIH/SIDA e Piɗe daaɓrooje njogoram (IST). Mi wallitii lelnugol feere yiytirde wirisaaji ngam toppitagol e dewindagol ñawɓe VIH wonɓe e safraade, kam e compugol nokkuuji baajagol e ƴeewndagol bellitangol VIH. Ko ɗumɗoo woni ballal am seeɗa e kaɓgol e fiɗo VIH/SIDA.

Nde ngon-mi gardo nokku ngenndiijo senaare ndee (centre national d’hygiène) mi waawii gollaade ngam waɗtude Nokku Ngenndiijo Senaare oo Duɗal Wiɗtooji paatuɗi e Cellal Renndo kam e ƴellitde laboratuwaaruuji cellal renndo tammbinooɗi ko ɓuri heewde e tuugnorɗe cellal. Mi lelnii peeje gollondiral to bannge ganndal e kippuuji winndereeji keewɗi, mi wallitii kadi heblo faatungo e njiylawu.

FƁ : Ko aan gooto tan heɓi toon njeenaari hikka ?

P.BBL : Wonande hitaande 2017 ndee, OMS rokkii njeenaaje tati : njeenaari Fonndasiyoŋ Emiraaji Arab Dentuɗi wonande Cellal ndi ndokkaa-mi ndii, yantude e njeenaari Fonndaasiyoŋ Sasakawa wonande cellal ndokkaandi doktoor monngolinaajo gooto, e njeenaari Doktoor LEE Jong wook wonande cellal renndo ndokkaandi njuɓɓudi ina wiyee Brigade médicale internationale Henry Reeve to Kubaa.

FƁ : Geɗe ɗee laaɓtii no feewi, tee min mbeltanimaa-ma, min mbeltaniima Muritaninaaɓe fof e ko keɓ-ɗaa koo. Yo a jorogo jam. Konngol maa cakkitol ngol njiɗ-ɗaa werlaade banndiraaɓe ɓee :

P.BBL : Pellital e weltaare wallitde weytaare yimɓe ko huunde nde neɗɗo suɓotoo e ɓernde mum, gollira ɗum ɓernde laaɓnde, joomum waasa ɗaminaade heen hay manoore wootere ummoraade e nokku ɗo ɗum gollaa ɗoo. Kono so Alla haajii ndeen manoore ummoriima e winndere, dakamme majjum alaa ɗo haaɗi, tee a yenante a gollii ko potno-ɗaa gollude, a weltoto kadi no feewi e mbelemma e faaro yimɓe ɓadiiɓe ma paarnotoo heen, no sehilaaɓe maa e jiidaaɓe leydi fof mbeltortoo heen, paarnortoo ɗum. Ko ɗum golle duuɓi capanɗe tati, gollodaaɗe e ɓadiiɗe e sehilaaɓe e denndaangal darinooɓe e jokkuɓe e daraade ngam weytinde yimɓe.

Miɗo yetta on no feewi e darnde ndari-ɗon ngam humpitde yimɓe ndee.

Waɗi jokkondiral ngal ko Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.