Nguleeki ina ɓeyda fitinaaji

0
1922

 

Ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik.

Yeru, won wiyɓe wonde, ina jeyaa e sababuuji ko anndiraa « demminaare aarabeeɓe » koo, ɓeydagol coodguuli geɗe garwaniije ngol nganndu-ɗaa saabii ɗum ko mbayliigaaji weeyo. Kono, ko hesɗi e ngalɗoo jotondiral gonngal hakkunde mbayliigaaji ɗiɗi ɗii, mbayliigaaji renndo e mbayliigu ngonka weeyo, ko jooni, jotondiral ngal ina joopii kewuuji ɓurɗi famɗude, ko wayi no warngooji, walla njangu laamuuji, walla kareeli hakkunde leƴƴi ekn… Ngoo wiɗto noon waɗaa ko to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Berkeley e Princeton (to Amerik).

Tawaama, yeru, ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda fitinaaji yimɓe kam e fitinaaji hakkunde goomuuji. Ɗum noon, ko caggal nde ɓeydagol nguleeki weeyo saabii majjugol ciiri kullon, caggal nde ngol ɓeydi feto geecuuji, e caaygol galaas gulli leydi… Wayi tan ko no wiyde wonde ɓeydagol nguleeki weeyo ina wulna koye…

Ɗum noon yo yimɓe kaɓɓu koye, sibu wiɗtooɓe heewɓe ina kawri wonde nguleeki weeyo men maa ɓeydo fotde degereeji ɗiɗi ko famɗi fof e nder duuɓi capanɗe joy garooji ɗii. Hay so tawii noon eɗen nganndi wonde geɗe goɗɗe ina caaboo kareeli e fitinaaji, tawi alaa ko nguleeki woni heen, ko wayi no tolno jaŋde e pinal, ustagol ngeña, sababuuji politik e faggudu e renndo e leƴƴi e diineeji.

BAB