Ko ɗum tan heddinoo : “wuurtinde maayɓe !”

0
4436

Gollirdu (antampiriis) wooturu ine wiyee Bioquark rokkaama yamiroore waɗde ƴeewndooji safaara to Amerik latineejo ngam ɗiftinde coftal ngaandi yimɓe maaynooɓe. Ɗiin ƴeewndooji mbaɗetee ko e dow yimɓe ɓe ngaanndi mum en teskaa nattii wuurde, kono tawi terɗe mum en guurwuure goɗɗe ɗee ine lutti tawo wuurneede. E haala ndaɓɓa, ɗuum woni wuurtinde maayɗo ! Gollirdu nduu wiyi ɓooyataa ɓe njettoo ndeen faandaare.

E wiyde annduɓe, sifaaji ɗiɗi maayɗeele ina ngoodi : maayde kilinikeere e maayde ngaandiire. Maayde kilinikeere (mort clinique) ko maayde e mudda, woni ko mbiyaten faɗɗaade koo, sibu neɗɗo oo ina waawi ɗiftinireede peeje ɗiftingol. Ndee maayde ina jogii maaɗe tati : nattugol kette ɓalndu hattande dillinde koye mum en, dartagol foofaandu e nattugol terɗe ɓalndu nootaade (woni hay so joom mum sumaama, walla yuwaama huunde ekn, terɗe mum noototaako, ndillataa).  Maayde ngaanndiire firti ko ngaanndi joom mum nattii gollaade hay huunde. Huunde e terɗe ina mbaawi jokkude gollineede kono ko nattooje gollaade so ceŋtaama e ko gollintunoo ɗum en koo. Maayde ngaanndiire ina teskee so safrooɓe ɗiɗo koolkisiima wonde joom mum nattii tinde muuseeki, so gite mum kaggii, e so terɗe joom mum nattii nootaade. Natal dille ngaanndi joom mum kadi ko bertal timmungal.

BAB

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.