Woote hooreleydaagu paaɗe : Hol to luulndo heedi ?

0
1613
Natal hoohooɓe luulndo Muritani
Natal hoohooɓe luulndo Muritani

E lebbi ɓennuɗi ɗii, ko wiyetee luulndo koo nanondiriino e nder piɓondiral politigi, wonde ina foti ndaartude kanndidaa gooto tawa ko nanondiraaɗo, tawa ko laaɓtuɗo mo ummaaki e njuɓɓudi politigi laamiindi hannde ndii, walla kam tawa anndiraaka geɗe kaantoriɗɗe e nder laamuuji ɓennuɗi ɗi.

So tawii ko goonga haaletee, ɗuum roŋkii laataade sabu ko fuɗɗii feeñde e ƴamooɓe lefol laamu nguu ko yimɓe ummiiɓe e maggu, ko wayi no seneraal Gaswaani walla Siidi Muhammed wul Bubakar (SMB) gondunooɗo e laamu ko adii nde heɓata alateret mum, walla noon jeyanooɗo e ceŋɗe tiiɗɗe e nder laamu Mawiya e sahaaji mettuɗi e nder leydi hee. Ko teskini e ɗiiɗoo kanndidaaji, ɗi keɓii feccude luulndo ngoo, sabu ceŋɗe tiiɗɗe e maggo tawtoyii ɓe, ɗum woni Tawasuul e Hatem tawtoyii Siidi Muhammed wul Buubakar, Aadil, Mustagbel e won ɓeen hoohooɓe maantinɓe tawtoyii Gaswaani.

Luulndo aadoraango hono FNDU, oo mudda kala, e gardagol hooreejo UFP, hono Muhammed Mawluud, dariima laŋ ngam yiɗde mbele kanndidaa gooto ina dañee, maa wonii ko jaltuɗo partiiji ɗii tawa noon ko jaɓaaɗo e nder majji, walla noon, so ɗuum roŋkaama, ƴeewee e nder majji. Kono noon ɗum fof ronkaama, sabu ko fuɗɗii feeñde koo deeƴnaaɗi ɓerɗe (SMB e Gaswaani). Kono hoto njejjiten wonde Biram Dah Abeidi holliriino gila e fuɗɗoode  ko ƴamoowo lefol ngol, kañum fof e jeyanoode e AEOD (Piɓondiral Luundo Demokaratiyaŋkeewo ngam Woote), o fadaani ko ndeen fedde felliti, yimɓe paamiri ɗum tan ko so o suɓaaka e ndeen fedde ne, kanko kam ko o kanndidaa. Ko naññi e ɗuum kay ko fiɓondirde mo e parti Sawab en (lollirɓe leñam-leñamaagu e nder leñol aarabeeɓe, hono baasist en).

To bannge leƴƴi ɓaleeɓe, partiiji keeroriiɗi ɗum ɗii, walla innitortooɗi ɗum ɗii (AJD/MR, MPR, PLEJ e FPC) pooɗanii ko nanondirde e kanndidaa gooto ɓaleejo, potɗo dikkanaade ɓe lefol laamu. Kono ɓeen ne ɗum ƴaggirii ɗum en, tawde haa e ñallunge hannde ngee alaa mo ɓe nanondiri tawo, ko heɓtii FNDU koo yettima ɓe, tawde wiyaa wonde PLEJ tawtoyii Siidi Muhammed wul Buubakar.

So en nduttiima to won e partiiji jeyanooɗi e FNDU, ko feeñi toon ko UFP fellitii dadde hooreejo parti mum, hono Muhammed Wul Mawluud yo dikko lefol laamu nguu. Daliilu maɓɓe ko tawde luulndo woni ko e saraade, faandaare maɓɓe ko waɗde feere mbele miijo saaɓiingo goodal luulndo ngoo ina heddoo, tawde wonii alaa ko waylii e leydi hee, etee fuɗɗiiɓe feeñde e birgugol laamu nguu ko yimɓe ummiiɓe e tippudi ngoodnoondi ndii tan, « samfaandu e demfaandu en fof ko ɓiɓɓe layanteeri tan », ɗum noon UFP yiɗi hollirde ko won muuyaaɗe goɗɗe ngoodi ko wonaa ko ɓe njiɗi artide koo. Ko goonga UFP ina heɓtini wonde ina famɗi dañal etee ina wondi e oo sahaa caɗeele nanondiral kono keewal e maɓɓe holliti tan ko aɓe poti sortude daaɗe maaɓe, « sippireede haa foolee, reena teddungal mum ɓuri jebbilaade ». Ko woni ko yimɓe fof kawri (hay e jeyaaɓe e ndeya tuddunde politigi) ko wonde kanndidaa UFP ko yimɓe mbaawi yawirde ɗum fof, wonaa kam waasde wonde neɗɗo mo taarik mum fof to bannge politigi laaɓti, feeñiri nuunɗal, yiɗde Moritani, jaambaraagal e ngootaagu Moritani e dow potal leƴƴi.

Ko waawi heen wonde fof, weeyo politigi e nder leydi hee ko ko waylii, ina jooɗtoraa ko baasgol Abdul Ajiiju fooɗanaade manndaa tataɓo walla e ko ɓuri sellude « haɗeede mo » ɗuum. Ɗuum addii caru e nder luulndo, kono kadi tuddunde laamu nguu kam e hoore mum fecciima, waɗde ko neeɓaani tuddule politigi ɗee mahtoo : « ko woni yeeso daɗaani gite ».

Gelaajo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.