Ko woni yaawuur
Yaawuur ko kosam penndaɗam, woni Fedannde. Fenndata ɗam ko bajje (bakteriiji) kocce. Ɗi mbaylata ko suukara gonoowo he kosam hee, ganndiraaɗo “lactose”, ɗi mbaɗta ɗum ndijjam (acide) kosam. Ɗeen bajje noon ko he yaawuur hee nguuri, firti ko yaawuur wonaa kosam cammitaɗam (stérilisé).
Ine wiyee wonde yaawuur ummorii ko Turki. Kono hannde alaa ɗo o yaretaake (no feewi ne kay) he winndere hee. Fulɓe kam ine ngoowi kosam kaaɗ-ɗam, tee so wonaa kañjam woni yaawuur ne, ɗam woɗɗaani ɗam.
Geɗe nguura katojinaɗe no feewi
Yaawuraaji, e sifaa ɓurɗo yaajde pedane kosam ine katojinaa he ɓalndu neɗɗo, nguurndam mum no diidorinoo. Ɗum ɓuri teeŋtude ko e sukaaɓe, ɓalli maɓɓe ine katojini heen ngam mawnude, e jom duuɓi en. Ko kañjam rokkata ɓalndu kalsiyom (calcium), woni geɗel mahowel ƴiye, tiiɗna ɗum en, faddanoo ɗum en kadi won ɗiin ñawbuuli. Kalsiyom ine moƴƴi kadi e kette ɓalndu, e fenndo ƴiiƴam. Kalsiyoom noon rewrata ko e witaamin D ngam naatde he ɓalndu.
Ko ɗii faayidaaji ngaddani ɓe keɓaani duuɓi 55 wasiyeede ñaamde kocce ɗiɗi ñalnde kala. Caggal duuɓi 55, ine wasiyaa kocce 3 haa 4 ñalnde kala. (mbiyaten ɗoo kocce ko kosam walla ko feewniraa kosam, so wonaa formaas). Oɗon ndeentinee boom formaas (fromage) sibi ine neeni, ine heewi lamɗam, ɗum noon ine waawi bonde e cellal. Oɗon ndeentinee kadi ɓeydude sukara he kocce hee. Keremaaji ɓuuɓɗi (crèmes fraiches) e nehe (beurres) kam en fof ummaade e kosam, kiisetaake he kocce, sibu ine keewi nebam, njeyaa waɗde ko e geɗe neenɗe (matières grasses).
Ine woodi yimɓe ɓe ñaamataa so wonaa ko ummii e puɗi, ɓe ñaamataa ko ummii e “jawdi”. Hol no ɓe mbaɗata haa ɓalli maɓɓe keɓa kalsiyom katojini oo ? Kalsiyoom ine tawee he ɓiɓɓe leɗɗe kecce, gaweeje e sewo-sewooji. Kono tan ko tewetee heen koo ine heewi famɗirde ɓalndu. Waɗde wuurɓe he puɗi ine poti sahaa sahaa fof ƴeewtaade so ŋakkiraaka kalsiyom.
Ɓure yaawuur wonande cellal
Idoro-ɗen ɓalli ɗi njaɓataa suukara kosam (lactose), mbiyen ɓe ngalaa caɗeele sibu yaawuur ina waɗi huunde “saaynoore” walla “lalotoonde” (enzyme) ɗum.
Bakteriiji penndooji kosam ine mbaɗi sewterɗiiɗe (microorganismes) guurɗe ballooje ɓalndu so joomum ñaamii heen ko yoni. Sewterɗiiɗe gonɗe he yaawuur ɗee, ine moƴƴi he tekteki, aɗi mballa kuuse seertude e wajjere (bakteri) bonnde e mum, wiyeteende “Helicobacter pylori”, caabotooɗo ñawanɗe he fuɗde tektekol tokosol (duodénum) e kuuse kam e nguɗu kuuse.
Yaawuur ine moƴƴi e tulo ɓalndu, haa arti e maɓɓo nayeeɓe, ine usta ɓalndu, haɗa nguɗu tektekol mawngol, so joomum ine yara heen hedde 90g ñalnde kala.
Ɓure kaalaaɗe e yaawuur ɗee fof noon njahdata ko e hakindaare, neɗɗo waasa ɓurtinde, waɗta hakkille e ko ñaamata koo fof. Ɓure cifaaɗe ɗee ine toɗɗii denndaangal pedane kosam, kono tawa alaa ko ɓeydaa e mum en : wonaa suukara, wonaa geɗe neenɗe. Ɓure ɗee ɓuri toɗɗaaɗe ko yaawuur mo ittaaka, waɗtaaka (yaourt nature).
Tesko : winndannde ndee ko tonngol hoolkiso ganndal saaktaango ñalnde 28/2/2025 he jaaynde ine wiyee “Sciences et Vie”
Fuli ɗum ko Bookara Aamadu Bah
Winndannde ma ndee woodi ko annditina janngittooɓe jaayɗe ɗemngal pulaar ɓee ne.
Eɗen naamnoo, kosam e ngoodaagu
mum tageewu ngu, waawaa jooɗaade hedde balɗe 5 tawa bonaani.
Kono en niyii mbaylaandi ina moƴƴina kosam haa hitaande ! so ɗam ɓiraaɗam
so ɗam kaaɗam.
Hoko waɗee e kosam ɗam haa ɓooyira moƴƴirde noon ?
Kadi mbele ko ɓooyata moƴƴugol kosam ɗam koo ina moƴƴi e cellal neɗɗo ?