Hooreejo dowla haalii … Luulndo jaabiima

0
1458

 

Ñalnde 5 ut, hooreejo leydi ndi hono Muhammed wul Abdel Asiis, waɗii yeewtere mawnde to Galle Mooɓondire (Palais des Congrès) ngam mawninde toɗɗegol mum e gardagol leydi ndi. E nder ɗuum o heɓii jaabtaade naamne huunde e jaayndiyankooɓe. O fuɗɗorii ko wiyde “nii rawane, ñalnde 5 ut 2009 ƴettu-mi golle hooreyaagal leydi ndi, caggal woote juɓɓinanooɗe ñalnde 18 sulyee 2009”.

Fooyre Ɓamtaare ina tonngana on huunde e jaabawuuli naamne jaayndiyankooɓe ɓe.

Ko fayti e iiñcuru politik ngonndu e leydi ndi kam e pooɗondire hakkunde gollooɓe politik leydi ndi, o wiyi wonde, « wonande heedɓe e laamu ɓe, leydi ndi yaltii ɗeen caɗeele politik, ngonka leydi ndi ina moƴƴi sanne. » E wiyde makko, ɓesngu Muritani ina muuyanoo mbayliigu mbaɗnoongu e 2005 ngu. Kono tan, caggal ɗuum, caɗeele goɗɗe njolii gaddanɗe ɓe waɗde ko ɓe mbaɗi ko (kuudetaa), ngam reftinde geɗe ɗe e laawol… Ɗuum yuumti e juɓɓingol woote gardagol leydi laaɓtuɗe, nuunɗuɗe, ɗe yimɓe leydi e caggal mayri kala keptini. Kala nde woote mbaɗaa, maa wood dariiɓe ina njedda. Kono so yahii haa ɓooyii, ɓeen yeddatnooɓe mbattinta ko heptinde ɗeen woote ɗe njaɓaano ». Ɗum ko haala hooreejo leydi ndi.

Wonande ngonka faggudu leydi ndi (nguurndam yimɓe ɓe) o wiyi wonde « ngonka faggudu leydi ndi ina moƴƴi tee juɓɓule laamu ina ngolloroo no potnoo golloraade, yanti heen wellitaare ina woodi. Yimɓe fof ina nganndi ko woodi, yeddotaako : ngonka ka samorii no moƴƴi. Kisal na woodi, tee yimɓe fof ceediima ko golletee hannde ko».

Ngam jaabtaade naamnal biyeteeɗo Muttaar wul Je, to Kayhayɗi, o wiyi « Laamu ina waɗa ko waawi kala nde caɗeele – jaahiyaaji – keɓtii ɓesngu ngu. Laamu ngu ina jogii tuugnorgal jaajngal wonande diiwanuuji ɗii kala, so mahde laabi jokkondirooji denndaangal nokkuuji leydi ndi, haa arti noon e diiwanuuji Gidimaka e Tiris Semmuur  …».

Ko fayti noon e dartingol golle taƴre Mbuut-Sehilbaabi, Muhammed Abdel Asiis wiyi jeyi sabaabu o ko sisiyatee Portigaalnaajo toppinooɗo ngoon mahngo.

Wonande naamne ummoriiɗi to Nuwaadibu jowitiiɗe e golle Horirde Huftodinnde Dowla (Inspection Générale de l’Etat – IGE-) to opitaal wuro ngo e ko fayti kadi e jogagol nasiyonaaliteeji ɗiɗi, ko ɗumɗoo woni ko hooreejo leydi ndi jaabtii : « IGE ina waɗa misiyoŋaaji keewɗi tee ina jokki golle mum ngam haɓde e bonnugol jawdi laamu ngol nganndu-ɗaa kam woni yumma caɗeele leydi ndi wondi hannde ɗee kala. » O holli mettere makko e ko won e jagge gardiiɗe njeyetee e waɗooɓe ɗeen golle. O feññinii wonde wonnoo ɗoon ko eɓɓaande mahngo opitaal mawɗo potnooɗo soodaneede kaɓirɗe kese, moƴƴe. Kono ko waɗaa heen ko ina woɗɗi ko eɓɓanoo ko, fotde miliyoŋaaji nay dolaar (hedde miliyar ugiyya) fecci ɗum ko Muritaninaajo toppitinooɗo ɗum o kam e kalfinanooɗo golle ɗe, mo jeyaaka e leydi he. O wiyi « ko wayi nii ina heewi», kono tan o hollii ko o pellitɗo haɓaade ɗum.

Ko fayti e jogagol nasiyonaaliteeji ɗiɗi, o wiyi wonde sariya Muritani ina laaɓti, hay gooto haɗaaka jogaade nasiyonaalitee goɗɗo, kono, so a rewii haa a heɓii goɗɗo o, ɗoon mbaasataa mo Muritani o, tee a wontaa ɗum heɓtu so wonaa njeddito-ɗaa (ngoppaa) goɗɗo o, mbaɗaa ɗaɓɓaande keɓtugol nasiyonaalitee ma, tawa kuccin-ɗaa ɗum ko e hoorejo leydi ndi…  Caggal ɗuum o hollitii heɓaare makko yeewtideede ko fayti e baylugol doosɗe leydi ndi.

Ngam jaabaade naamnal paytungal e Jaŋde leydi ndi, o hollitii wonde ngonka ooɗoo nokku moƴƴaani, yanti heen jaŋde nde yahdaani e soklaaji leydi ndi. Ɗum noon alaa e sago nde yuurnitee no moƴƴi. E nder ɗuum, o wiyi o halfinii gardiiɗo hilifaaɓe o heblude Ñalɗi diisnondiral paytuɗi heen. Caggal ɗum o naamnaama ko fayti e ownooɓe, o haalii heen ko heewi. O wiyi wonde en mbaɗdaani e Al Kaydaa Geer. O heɓii hollitde kadi wonde ɓe ɗuhii ko e leydi ngoɗndi, ndi keerondiro-ɗen, ɓe ngalaa e leydi men.

Ko fayti e naamnal joopingal haala ɗemɗe, hooreejo leydi o, hono Muhammed wul Abdel Asiis wiyi “Doosɗe leydi ina laaɓti ko fayti e ɗuum : ɗemngal Ndenndaandi Lislaamiyankeeri Muritani ko Arab, tee alaa ko waylii e ɗuum haa hannde. Wonande ɗemɗe keddiiɗe ɗe, hono Farayse walla Engele, eɗen mbismii ɗe e leydi men he, en ngañaani ɗe. Nduwi-ɗen ko jokkondirde e yimɓe fof. So tawii eɗen cokli janngude ɗe, walla janngude ɗemɗe goɗɗe ngam waawde nanondirde, ma en njanngu ɗe. Ma en ndokku heen jaabtawol laaɓngol e jonte garooje ɗe, sibu ma en njuɓɓin jeewte kuftodinɗe nehdi e jaŋde. En kersirtaa haalde Farayse walla jannginde ɗum sukaaɓe men. Miɗo sikki caɗeele ɗemɗe ina poti diwteede e Muritani hono no ɗe ndiwtiraa e nokkuuji goɗɗi ɗii nii.”

Ko fayti e kaaldigal hakkunde gollooɓe politik leydi ndi, o hollitii wonde kala kaaldigal « foti tuugaade ko e doosɗe leydi » tee omo heblanii ɗum. E miijo makko «hay gooto ruttantooko ko ɓenni, haa arti noon e ngonka hade woote sulyee 2009”. E wiyde makko “Nanondire Ndakaaru ngonaa Ɓuraana, ngonaa sariya Doosgal, ko nanondiral ɓolal hakkunde luurdunooɓe ngam heblude woote, ɗum woni ko waɗaa ñalnde 18 sulyee 2009. Ɗum ɗoon noon hay gooto yiyataa yimɓe ina nduttoo caggal.”

Jaabawol makko won e naamne gabbiiiɗe e golle e mahaaɗe gorwore, hooreejo leydi o, hono Muhammed wul Abdel Asiis hollitii wonde “caggal nde teskaa ɓe njeyaaka e leydi he ina ngolloo e won e nokkuuji laamu, laamu ngu ƴettii won ɗeen kuule kaɗooje gollinde tumaaŋkooɓe e nokkuuji ɗi Muritaninaaɓe poti gollaade.”

Ngam jaabaade naamnal jowitiingal e jojjungol mahngo laabi, hooreejo leydi o wiyi wonde “laabi gudroŋ ina teeŋti e moƴƴitingol nguurndam miskineeɓe sibu eɗi mballita e ustugol coodguuli geɗe nguura ɓurɗe hatojineede”.

Ko fayti e ndema, o wiyi wonde laamu ngu alaa ko waɗi heen hitaande ɓennunde nde sibu caɗeele jotondirnooɗe e bonnugol jawdi e nokku he. Kono ɗum haɗaani ngonka ndema seɓorde hitaale ɓennuɗe ɗe sibu ka ƴellitiima fotde 80%. Hikka noon laamu waɗii heen junngo mum, tee golle ɗe ɓuri laaɓtude…

To bannge cellal o jaabtiima ñiŋooje laamu ngu ñiŋetee sabu coodgol won ɗeen kaɓirɗe. E wiyde makko ɗeen kaɓirɗe kese maa mballit moƴƴinde safaruuji ɗi. E ngoon yeeso maa laamu ƴettu kuule ngam dartinde comagol safaara ngol yuɓɓaani gonangol hannde ngol ….

Ko fayti e naamnal jowitiingal e Al Kaydaa, hooreejo leydi o hollitii wonde won wiɗto waɗaango hollitngo wonde sukaaɓe tawtoyooɓe ɓe ɓee, yoga e mum en ko yimɓe wonduɓe e caɗeele rafiiji, ɓe ownooɓe puuntata ina kuutoroo ɗum en e nafooje mum en keeriiɗe. O haali kadi ko fayti e njanngu ɓe njani e  maɓɓe nder leydi Mali, o holliti wonde fayndaare majjum wonnoo ko fusde tuddunde waɗooɓe “contrebande”  (njulaagu ngu rewaani laawol), jogitiiɓe kaɓirɗe bonɗe. Tuduunde nde woni ko 240 fuɗnaange Waalata. Waɗi konu Muritani yande e maɓɓe ko iditaade ɓe, sibu ko ɓe heblotonooɓe yande e mum. Ko heewi haalaama heen, kono golle ɗe ko nanondiraaɗe e leyɗe keediiɗe. O yeddii ko wiyetee wonde militeeruuji Farayse ina e leydi men ko.

Ko fayti e Saharaa o wiyi woni darnde Muritani ko wallitde kala ko ina semmbina ngootaagu Dental Magreb Arab.

Ko fayti e ndema, o wiyi wonde ngonka ooɗoo nokku ina boni. Bonannde kadi ina heewi e makko.

So artii e kaaldigal e luulndo politik e toɗɗagol Guwarnama ngootaagu ngenndi, wul Abdel Asiis wiyi «leydi ndi wonaani e kiriis, tee endi hatojini e goodaangal luulndo. E miijo makko nafoore luulndo ko waasde naatde e guwarnama, tee o anniyaaki naatnude ɓe e laamu makko.

Ammaa ko fayti e mooliiɓe artuɓe, Abdel Asiis wiyi “ɗum ko huunde ɗaɓɓunde mudda juutɗo”  tee omo heɓii waɗande ɗum jeewte keeriiɗe.

Tonngol BAB

Ƴoogirde : AMI

Luulndo jaabiima …

Bayyinaango Jokkorde luulndo demokaraasiyeewo

Caggal iiñcuru juutndu waɗnoondu baawo kuudetaa o, e sahnga nde leydi ndi no diidorinoo ɗaminii maa weeyo politik ngo hankati wellito haa yimɓe mbaawa tiiɗtinde maalde nderndernde ngam waawde huccande kulhuli e sakkaaji gummoriiɗi caggal leydi, ko ndeen mawɗo dowla hono Muhammed Wul Abdul Asiis ƴettiti miijo mum kañum e haalaluuji mum doondiiɗi fitina hono no waɗirnoo e batu makko mbattindiingu ngu o waɗnoo Arafaat, so hollitde yimɓe ko o jaltuɗo e nanondiral NDakaaru ; o yaltini ngo miijo noon ko e nder yeewtere bayyinaade e tele e rajo e sahaa nde o mawninta hitaande adannde caggal woote sulyee 2009. Ko e oon sahaa kadi o teeŋtini wonde iiñcuru politik wiyeteendu ina woodi ndu woni tan ko e hakkillaaji won ɓeen yimɓe, o fenñini heen kadi e ko aldaa e kellifuya wonde so doosgal dowrowal leydi ndi memtaama seeɗa tan ma caɗeele leydi ndi kala ñawnde.

Yeewtere mawɗo dowla o waɗi e tele e rajo ina addana min waɗde ɗiiɗoo teskuyaaji:

1- Mawɗo dowla o, hono Muhammed Wul Abdul Asiis fenñinii haa laaɓti kutuya mo joganii ɓesngu leydi Muritani kañum e renndo winndere nde kala : kanko e hoyre makko o jeyaa ko e siifɓe nanondiral NDakaaru, etee ko ngaal nanondiral tan woni ndaɗɗudi ɗo leydi ndi fawii haa waawa yaltude e iiñcuru ndu kuudetaa hitaande 2008 jibinnoo ndu, e rewrude e woote sulyee 2009 ɗe o fooɗantoo wiyde laawɗinanii mo laamu makko, o ruttoo noon o wiya kanko o nattii tonngaade e ngaal nanondiral, tawi noon ko kanngal rokki mo hakke ardaade hannde leydi ndi.

2- Kanko, wonaa tan omo famɗi ko o tiiɗaa Doosgal dowrowal leydi ndi ngal o jaggiri no ɗerewol baawngol wayleede nde yimɓe njiɗi kala, kono omo wasoo nii e yeeso aduna kala wonde o yaɓɓii ngal, ngaal ɗoon doosgal ngal o yamiri hoyre makko e weñcitirde ɗum no o weliraa fof, gila ñande 6 uut 2008. En njiyii o heptinii e yeeso yimɓe kala wonde o firlitii fotde 14 miliyaar ouguiya tawi o winndaani ɗum e bidsee, o seedtiima kati wonde o bayyinaani ngalu ngu o jeyi , e dow ɗuum noon o yaɓɓii sariyaaji ɗiɗi laawol gootol : heen gooto ko sariya jowitiiɗo e ngaluuji leydi ndi, goɗɗo o ko sariya laabal ngalu, ɗum noon o ñaamtii woondoore o woondnoo, so ɗooftaade kam e reende sariyaaji leydi ndi. Ɗum so tawii waɗi ɗum ko biyoowo ko hoyreejo leydi, ko bonande nde hono mum meeɗaani yiyeede

3- O ñiŋata e hakiika ko nguyka jawdi laamu tokoosa (ko wayi no teefee leydi, njeenaari foksineeryon tokoson), tawi omo wammbi, omo semmbina nguyka mawka haa waya no o yiɗi ko hollude ɓesngu ngu ko nii laamortee : Jagge mawɗe laamu ngalɗira nguyka (salaade bayyinde ngalu mum), firlitde ngalu laamu e sifaa mo rewaani laawol (50 miliyon dollars pirlitaama ndewaani e bidsee), ɗum jiidaani e dokkugol e niɓɓere ko wiyetee marseeji laamu yantude jiilgol bidsee laamu no jeyi neɗɗo nii.

4- Famɗeende kellufuya ina addana mo majjinde ɓesngu ngu ngonka nguuraaka hannde ka : nguurndam ɓesngu ngu ina ɓeydoo ñalnde kala bonde, ngonka kisal paaynuka, tuubakooɓe Farayse e Amerik mbasiyiima yimɓe mum en nde ndeentotoo yahde Moritani sabu warhoyreeji ɓeydaade heewde, gargol soldateeɓe Farayse sahaa fof e leydi he, tawi alaa nanondiral ciifangal woni ɗoon, ɗum fof yantude e iiñcuru politik ndu o ɓeydata ñalnde kala bonnude sabu wonde mo laamɗo kiisɗo, hoyrameejo, mo ooñcotaako.

E fawaade e ɗii haalaluuji ɗi timmaani penñinooji yiɗde jiiɓde hakkillaaji e jokkude e weeyo fitina ardungo e kuudetaa o, Yuɓɓo Jokkondiral Luulndo Demokarasiyeewo :

1- Ina holla faayre mum e ɓeydagol iiñcuru to bannge politik, faggudu e renndo ndu laamu ngu naatni leydi ndi, ina wiya mawɗo dowla o hono Muhammed Wul Abdul Asiis yo hormo aadi mo siifno o, mo yamirnoo gardiiɗo hilifaaɓe makko yo hesɗitin e sahaa nde siifondirta e Dental leyɗe orop ñande 20 deesammburu 2009, ko yowitii e « tabitinde kaaldigal ngenndiwal kuɓtodinngal cifanongal e nanandiral NDakaaru e fawaade e geɗe gardinanooɗe joopaaɗe e kuulal 4, damal VII ngaal nanondiral». Yuɓɓo Jokkondiral Luulndo Demokarasiyeewo ina seedna renndo men kañum e renndo winndere nde kala ooɗo taaroo-yiriloo mo mawɗo dowla o woni e waɗde ngam tardinde kaaldigal ngal ;

2- Ina farlina nde wiɗto laaɓtungo waɗatee e kuutarogol ngol laaɓtaani wonande 50 miliyon dollars ballal leydi ɓiy yumma, sehil Moritani rokkunoo, ngaal ballal e tuugnaade e sariya tonngoode 78-11 fotnoo ko waɗeede e booñ keeriiɗo e bidsee tawa so ina firlitee ko yimɓe ɗiɗo ciifata. Ɓesngu Moritani ina jogii hakke e anndude hol no ko ina tolnoo e 14 miliyaar ouguiya firlitiraa tawa rewaani e bidsee, hol sariya ɗo ɗuum fawii, hol ko gaddii ɗoon laaɓal. Omo foti kati waawde humpitaade goodaangal kaɓirɗe ɗe mawɗo dowla o haali ɗe. Hade ndeen tawo Yuɓɓo Jokkondiral Luulndo Demokarasiyeewo ina farlina e gofornama o nde dartinta kuutoragol e mbaydi ndi rewaani laawol nguun ɗoon ngalu, reftina ɗum e bidsee leydi ndi hono no haannoo waɗireede gila adan nii.

3- Ina farlina toɗɗagol goomu dimɗuɗo yuurnitoo pirlitgol ngaluuji laamorgo leydi (teeŋti noon e reenooɓe laamorde nde hono BASEP) e ngaluuji ardorde hilifaaɓe nde.

4- Ina siftina ko mawɗo dowla o yaɓɓi sarayaaji ɗi fotnoo kañum e hoyre mum farlinde kormagol mum en, ina waawi yettinde ɗum Ñaawirde rowrowre leydi ndi.

5- Ina hesɗitina ɗaɓɓaande wiɗto ko yowitii e payndaale e ngonka njangu militeer mbaɗngu ñalnde 22 sulyee2010 kañum e warngooji bondi ɗi soldateeɓe men baranoo teenti e warngo Tuuriin e settammburu 2008.

Nuwaasoot, ñalnde 12 uut 2010

Jokkorde Luulndo