Ɗemɗe 20 paayaaɗe nder winndere ndee

0
6

Nder winndere ndee, ujune ɗemngal ine kulanaa majjude menndeŋ. Julyultondiral aduna oo, kam e teerunkaagu e dawruɗi ɗemɗe, ine jeyaa e ko yaawni ndee huundeere, jogornde yooɓaade keewal pine e gannde gaadanteeje dente keewɗe. E wiyde UNESCO, hedde 40% ɗemɗe hannde ɗee, ine kulanaa, won heen boom ko tamanngel neɗɗo haalata ɗum en jooni. Hol leyɗe ɓurɗe tinde ɗum ? Hol ko saabii ngol majjugol ɗemɗe ? Hol golle baawɗe ummaneede ngam hisnude ɗe?

Ɗemɗe ngonaa kuutorɗe jokkondiral tan : aɗe ndoondii aadaaji, e miijooji e gannde keeriiɗe. Kono haɗaani, hitaande kala, keewɗe heen ine majja tawa ɗalaani hay batte. Indonoosi e Papouasie-nouvelle-Guinée, e Dental Dowlaaji Amerik e Ostoraali ine njeyaa e leyɗe ɓurɗe tinde ɗum, sibu feccere (50%) ɗemɗe mum en ine kulanaa. Ɗum addani yimɓe naamnaade : hol sabaabu winndere ndee ine yeeboo  ngalu ɗemɗe potngu nii ?

Hol leyɗe ɓurɗe tinde maaygol ɗemɗe ?

Ɗemɗe kulanaaɗe ine keewi he won ɗeen leyɗe. So en tuugniima e limooje Statista, ko ɗee leyɗe ɓuri tinde ndee saɗeende :

  • Leydi       Ɗemɗe kaaleteeɗe     ɗemɗe kulanaaɗe
  • Indonoosi         506       70%
  • Papouasie-Nouvelle-Guinée               314       37%
  • Dental Dowlaaji Amerik          193       53%
  • Ostarali              190       59%
  • Niijeriyaa          163       30%
  • Siin       153       50%
  • Inndo   132       29%
  • Meksik                131       43%
  • Beresil                127       53%

Ɗee limooje ine kolla wonde ɗemɗe pamare ine parwi no feewi nder leyɗe keewɗe ɗemɗe. Yeru, Inndonoosi jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe alɗude ɗemɗe e winndere ndee, kono 70% majje ko paayaaɗe, haa teeŋti noon sabu batte bahasa indonesia, ɗemngal ngenndiwal ngal.

Hol ko addanta ɗemngal faayeede ?

Geɗe keewɗe ine ngaddana ɗemngal faayeede. Ko adii fof njiimaandi ɗemɗe laawɗinaaɗe. Nder yoga e leyɗe, ko ɗemngal ngenndiwal gootal waawnetee nder duɗe laamu e njuɓɓudi laamu, ɗemɗe keddiiɗe ɗee njeebee. Ko hono ɗuum woni Siin, ɗo Mandarineewal woni e lomtaade ɗemɗe nokkuuji ɗii, e ɗemɗe leƴƴi keddiiɗe ɗii, ko wayi no ɗemngal Tibet e ɗemngal Uyguur. Ine jeyaa heen kadi jaajtugol teeru e julyultondiral aduna. Uujo faade teeru ine adda taƴondiral yontaaji : sukaaɓe ɓee natta haalde ɗemɗe taaniraaɓe mum en, sibu cuɓotoo ko ɗemɗe ɓurɗe mawnude ɗee, ko wayi no Engeleere walla Españoleere. Yeru to Meksik, españoleere lomtiima ɗemɗe waali wuro en, ko wayi no nahuatl e maya yucatèque.

Geɗe goɗɗe kadi ine poti teskeede

Dawruɗi ɗemɗe e kiiɗal to bannge pinal ine njeyaa e ko warata ɗemɗe. Hol noon ? Laamuuji won leyɗe ngaadorii haɗde walla ustude kuutoragol ɗemɗe nokkuuji. To Ostarali e to Dental Dowlaaji Amerik (DDA), leƴƴi tawaaɗi ɗii ɓooyii waawneede Engeleere e woppineede ɗemɗe mum en ; ko ɗuum tagi 53% ɗemɗe kaaleteeɗe DDA ko paayaaɗe.

Sabaabu cakkitiiɗo oo ko taƴondiral yontaaji : sabaabu ɓurɗo teeŋtude majjugol ɗemɗe, sibu so jinnaaɓe nattii rontinde sukaaɓe mum en, tan ɗemngal mum en majjat. Ko hono ɗuum woni Beresil, ɗo huunde e leƴƴi Amazonie alaa ko keddorii so wonaa nayeeɓe seeɗa haalooɓe ɗemɗe mum en. Ɗemngal ngal alaa ronooɓe noon, ko ɗemngal majjowal.

Hol batte maaygol ɗemɗe ?

So ɗemngal majjii, ko heewi ine waasee. Ko adii fof ko baasal gannde gaadanteeje. Ɗemɗe keewɗe ine njogii kelme keeriiɗe ɗe inniri puɗi cafrooji walla geɗe tago. To Papouasie-Nouvelle-Guinée ɗemɗe keewɗe ine njoganii teemedde eddaaji puɗi ɗi tawetaake so wonaa toon, inɗe keeriiɗe. Nii woni pinal wonta gootal, sibu ko keewal ɗemɗe addata keewal jiyanɗe. So ɗemɗe maayii, yimɓe mbaasa miijooji kesi.

Hol no ɗemɗe paayaaɗe kisnirtee ?

Won dariiɓe ngam leeltinde ndee feeñfeeñre:

. Jaŋde ɗemɗe ɗiɗi e naattingol ɗemɗe nder duɗe laamu. To Nuwel Selannde, ɗemngal maori wuurtii caggal nde waɗti janngeede. Ko noon kadi ekkolaaji njanngirta sukaaɓe ɗemɗe ɗiɗi to Amerik latineejo .

. Kuutoragol karalle limne : Ciynirɗe baaɗe no Duolingo e Rosetta Stone ine ndokka binndanɗe he ɗemɗe paayaaɗe. Caggitorɗe e Paabi keɓe hito ine moofta ɗemɗe paayaaɗe.

. Dawruɗi laawɗingol : Won leyɗe lelni laabi sariya ngam daɗndude ɗemɗe ɗe njaajaani. To Siin ɗemngal Tibet ine rokkaa ngonka keeriika, hay so tawii ine ustoo rontineede.

. Darnde dente nokku : To Amazonie won leƴƴi binndittoo mawɓe mum en waawɓe daarde e yimde jimɗi gaadanteeji ngam hisnude ɗemɗe mum en. Darnde muuynuɓe ɗemɗe ɗee ine himmi ngam haɗde ɗe yejjiteede.

Haɓde e majjugol ɗemɗe ko darnde heñoraande to pinal, kono peeje ine ngoodi ngam hisnude nguu ngalu ngu alaa ɗo haaɗi. Ɗemngal daɗndangal kala ko taƴre ndonaandi aadee hisnaa wonande yontaaji garooji.

Cewle : Ndee heɓraa ko e ballal ƴowre tafaande, jaaynooɓe janngitii, cahtii, timmitini ɗum.

Fulo Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.