Kaawisaaji dooñoo

0
153
Dooñoo

Hay mo yiyaani dooñoo, nanii ɗum. Ine gasa tawa waɗi ɗum ko naatde ɗum he pinal fulɓe. “Ellee dooñoo”, “oo ko dooñoo” ko konnguɗi keewɗi huutoreede. Ɗiɗi ɗii fof ko ngam yiɗde wiyde neɗɗo alaa ɗo ñiiɓi, ko baylotooɗo ekn.

Alla ine soomi he dooñoo kaawisaaji mawɗi, so rokkeede waawde nannditde e kala nokku mo ari, huunde aannunoonde annduɓe ko juuti. Kono caggal ɗuum faamaama ko addi ɗum : fof woni he nguru ɓanndu hee. So dooñoo deeƴii o heewi nannditde ko e baka, so o laawiima, o wojjita walla o oolɗita ɗoon e ɗoon.

Dooñoo ko kullel pamarel, Alla rokki ɗum kattanɗe no daɗiri, ɗe jiidaa ɗe rokki tagooje goɗɗe ɗee. Ngam waawde suuɗaade, walla tuntindaade, walla hisde e cereeli naange cumooji, o wayla noordi nguru makko, o nanndita e nokku mo woni oo…

Dooñoo ko kullel baawngel waaño

Dooñoo alaa ɗo tawetaake e leyɗe winndere ndee, hay so tawii noon, o horsinaani nguli. Dooñooji ɓuri heewde noon ko Madagaskaar. Ɗi ummorii ɗum ko Afrik, gila suwaa wonde duunde, gila suwaa seertude e Afrik. Anndude leƴƴi dooñooji no poti, ine saɗti sabu mum wonde kullel niɓɓiɗngel, pamarel heen sahaaji.

Dooñoo ɓuri wuurde ko koowooje. Omo juuti ɗemngal, nde tawnoo angal liroo. Ko kanngal dooñoo raddirta : njaaweendi werlannde ɗemngal ngal ine yettoo 100km/waktu nder teemedereɓal gootal leƴƴannde, so omo sonnga. Gite ɗee fof waawde yirloraade banngeeji ɗii kala (yeeso, caggal, dow, les), so omo sonnga, kañje ɗiɗi fof ɗe cuttata ko sonngere ndee. So ɗemngal ngal memii sonngere ndee, ngal ɗakkoto e mum, oo artira ɗum nder hunuko.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.