21 feebariyee, ñalngu ɗemngal muuynangal : « Ɗemɗe nokkuuje e ganndal »

 

Hikka, tiitoonde ñalngu nguu ko « Ɗemɗe nokkuuje ngam ɓiyleydaagu winndereewu : mawninde ganndal » ngam hollitde no ɗemɗe nokkuyeeje mbayi teeŋtude e keɓgol ganndal kam e cargol mum e keewal mum. Yimɓe hewɓe ina cikka wonde ɗemɗe nokkuyeeje mbaawaa loowde ganndal. Ɗuum ko miijo ngo sellaani. 

Rajo Muritani : tawi ko rajo ngenndi wonnoo nattii

Ɗoo e Magaama, ko ina wona duuɓi ɗiɗi (2) jooni, min keɓataa rajo Muritani. Ina waɗa tan sahaa, subaka law, hedde waktu 7ɓo, min keɗoo jolfo oo e kabaruuji mum seeɗa. So ɗum ɓennii, min uddii rajooji amen, sibu hay ɗuum min nattat jaggude. Onndo AM oo kadi marsata tan ko jamma, tee jeewte Pulaar ngoodaani e rajo mawngo ngoo jamma. Ko raɓɓiɗi e haala koo tan, rajo Muritani heɗetaake ɗoo e Magaama. 

Hay kabaaru gooto min nanataa so wonaa ko min keɓi e tele, ndaa wonaa yimɓe fof njogii tele, kadi ko rajo waawi koo, tele waawaa ɗum, sibu, rajo, 

Ñalnde darnga !

E wiyde pelle nay daraniiɗe jojjanɗe aadee (AMDH, AFCF, CR, SOS-ESLAVES), Muhammed el Muttaar el Shingiti, oon binndunooɗo ko heewi ko faati e « Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik », sibu o winndii to o woni to Dohaa too, o wiyi : « Sariya jaɓaani warngo jedditiiɗo, tee ɗum meeɗaa kewde e nguurndam Nulaaɗo (MJKM) walla e nguurndam sahabaaɓe mum, ɓe nganndu-ɗaa golle mum en e haala mum en ngoɗɗondiraani e binndi Quraana ».

Ko en kaalaano e Manndelaa

Manndelaa kam fof e dañde ko hay gooto meeɗaa dañde, gila fuɗɗoode haa wortorde, so aduna fof mantude ɗum, dowlaaji e jom doole en ina njetta ɗum, ina mahana ɗum nanndollaaji (statues), ina ndokka ɗum njeenaaje, takkana ɗum galaŋuuji, ina inniri ɗum ujunnaaje ujunnaaje ekkol e duɗe jaaɓihaaɗtirde e laabi e boowe, e juɓɓule goɗɗe e nder winndere ndee… 

Sur l’origine du mot « Halayɓe »

En lisant l’ouvrage d’Amadou Oumar DIA «  Peuls et paysans  », consacré aux Halayɓe de Mauritanie, j’ai été interpellé par les différentes significations attribuées au mot « halayɓe », qui représente une communauté peule du Fuuta, occupant un territoire situé entre le Tooro et le Laaw, de part et d’autre du fleuve Sénégal.

Les « halayɓe » s’organisent en plusieurs leYYi (fractions ethniques). Suivant leur occupation du sol (kolangal), ils se répartissent en trois sous-groupes :

Ndulumaaji Demɓe huuɓnii aadi…

Ndulumaaji Demɓe wuro Delliyaa, toongo Faatimata Hawwaa Jeŋ, jatti Demdemɓe yuɓɓinii ñalɗi kaalteteeɗi tuggude e ñalnde 26 haa ñalnde 28 lewru bowte(décembre) hitaande 2013. Njuɓɓini ñalɗi ɗii ko Dental Ndulumaaji Demɓe, jibinannde wuro ngoo, wonɓe ɗoon haa e yaltuɓe ngo maa mbiyen ɗanniyankooɓe wuro ngoo.

Laamɓe Santarafrik

 

Santarafrik (Hakkunde Afrik) jeyaa ko e njiimaandi Farayse gila e maayirɗe teeminannde 19ɓiire. 

Israayiil : maayde Ariyel Sharon

So won darjirɓe moƴƴere, aduna fof ina yiɗi ɓallikinaade ɗum en, won darjirɓe bonannde, yimɓe fof ina ciica ɗum en : yeru mum ko Manndelaa, wonande moƴƴere, e Ariyel Sharon wonande bonannde.

Ariyel Sharon wonoo hooreejo leydi Israayiil gonnooɗo e kallulahaa gila 2006, woni duuɓi jeetati, cankiiɗo ñalnde aset 11 saawiyee 2014. No Alla waɗata, Manndelaa sankinoo ko jofnde aljumaa, Sharon sankii ko aset ! 

Ɓernde tafaande ceŋaama e becce aadee

Hono no mbiyruno-ɗen e tonngoode 117 e nder winndannde men « ɗoo e duuɓi noogaas », duɗal Carmat to Farayse rokkaama, e maayirɗe settaambar 2013, yamiroore seŋde e neɗɗo « ɓernde tafaande ». Ɗum kam nii fadaani haa duuɓi noogaas, sibu, ndeen ɓernde tafaande seŋaama ñalnde alarba 18 desaambar 2013 e neɗɗo.

Njillu Muritaninaaɓe e koolol Ngaawandere haaɗti ko e Maraadi Niiseer

Tabital Pulaagu hakkunde leyɗeele yuɓɓinii ñalɗi pinal to wuro Ngaawandere e nder leydi Kameruun, tuggude e ñalnde 18 haa ñalnde 22 bowte hitaande 2013. Tiitoonde ndee yowitii ko e jotondiral Pullo e Nagge. Sappo e joy leydi e nder Duunde Afrik ɗo Fulɓe ena tawee, mbismaama e koolol ngol ko jiidaa e ɗanniyankooɓe sariiɓe to Orop, Amerik haa to Asii.