Ngam jaŋde e laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije
Fooyre Ɓamtaare ine yaltinano ɗoo winndannde Yaal Zakariyaa saaktanoonde e hitaande 1977 e jaaynde laamu wiyeteende “Chaab”. Winndannde ndee ine yahdi no feewi he duko ɗemɗe dukoteengo haa hannde ngoo. Ko ɗuum tagi Fooyre...
Kaalden Goonga, haala heewii…
Mo alaa ko nanata, famɗa ko anndi. Mo yiyataa waawaa sifaade. Waɗde so neɗɗo yiyii, nanii, anndii, yoo waaw haalde faamee. Sikke alaa ko fayti e ngal kuulal jowitiingal e naatnugol ɗemɗe...
Ɗemngal, pinal e ganndal e renndo fulɓe
He kuɗol JAMAAL SOH, Farayse
So hakkille ko cinkal mbaɗngal aadee aadee, gaddungal ceerungal hakkunde aadee e kala ko dillata e kala kadi ɗeen geɗe ɗe ndillataa ndaalataa, ɗemngal...
Koolol Shingiti, mo Geno waɗantaa, maayat
Tuggude e ñalnde 13 haa ñalnde 17 bowte 2024, koolol teskinngol waɗii e wuro Shingiti, wooto e gure nay ganni, ɗe Unesco tonngunoo e doggol Ndonaandi Winndereyaŋkeeri gila e hitaande 1996. Ko...
Ekkol Tulde Kayhayɗi, mahtaama togaa-toogi
Ekkol tulde kayhayɗi gonnooɗo ekkol cekke, wontii togaa togi. Ɗuum ko ñande 8 deesaamburu 2024
Ñanlde alet 8 bowte (desaamburu) 2024 ko ñalawma udditgol ekkol Tulde. Caggal nde o...
Daarol Sammba Gelaajo Jeegi naatii Ndonaandi Pinal Winndere
Daarol Sammba Gelaajo Jeegi winndaama he doggol ngaluuji pinal winndere ɗi ngonaa ɓakdi (ɗi ɓakdaaki) ɗi UNESCO. Ɗum waɗi ko he batu 19ɓu Goomu hakkunde laamuuji toppitiingu kisal Ngalu pinal ngu ɓakdaaki,...
Tabital Pulaagu Mali, Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo
Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo Tabital Pulaagu Mali. O lomtii e jappeere ko Ceerno Abubabkiri Soh (ɓeeɗnooɗo won’de Jaggal Laamu) mo ɗaɓɓaani jokkude hooreyaagal Tabital Pulaaku Catal Mali. Ɓe njooɗii he batu kuɓtidinngu...
Tiimtorɗe hiisaweeje (Modèles mathématiques)
Ndee winndannde faandorii ko wejde ɗoo huunde e mbaykaaji senngo hiisiwo wiyateengo tiimtiwal. So wiyaama hiisiwal ina jogii yitere - nde nanndo mum suwaa tawo dañeede - hattannde hollitde en sifaaji luggi sewlo ngoo,...
28 jolal 1990 – 28 jolal 2024, yiiloo banngoo oo juutii
28 Noowammburu ko ñalngu maanditaare jeytaare Muritani caggal tiimaandi leydi Farayse e hitaande 1960. Kono joljole lollirɗe ewenmaa jolnooɗe e hitaande 1989 addii miijooji ceertuɗi e nguun ñalngu sabu ƴiiƴam rufaama e...
Eɓɓaande sariya karaama : Gollordu AIDES hirjinii jaaynooɓe
Ñalnde 31 kawle (oktoobar) 2024, fedde nde wonaa laamuyankoore daraniinde wallude Golle Ƴellitaare Faggudu e Renndo (ONG Appui aux Initiatives de Développement Economique et Social) (AIDES)) yuɓɓinii gollordu ngam hirjinde jaaynooɓe ko...
Weeyooɓe ɗiɗo caggii nder weeyo : ɓe njippittoo ko he 2025
Ko ñalnde 5 korse laana maɓɓe (Starliner Boeing) diwnoo faade jipporde weeyo hakkunde leyɗe (Station spatiale internationale anndiraande ISS). Ɓe potnoo waɗde toon ko balɗe jeetati, kono caɗeele karallaagal keɓtii laana kaa,...
Kaalden Goonga, maayde momtii kala juumre
Mi meeɗii, mboɗo yeeɓa filma gooto tawi ko e Farayse haaletenoo, nan-mi heen konngol keewngol doole. Ngool konngol woni « maayde momtii kala juumre ». Firti ko e aduna, kala ko neɗɗo waawnoo waɗde...