Miijo : hakkunde Pulaaku e diine

1
1218
Jokkondiral hakkunde Goomu Caafal e gardagol ceerno Jalaalu Diin Bah e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani
Jokkondiral hakkunde Goomu Caafal e gardagol ceerno Jalaalu Diin Bah e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani

E tonngoode Fooyre 208 ɓiire nde decembre 2021, en tawii heen miijo biyɗo ko Pulaaku ɓurani ɗum diine, Pullo ko gardinɗo pulaaku fawi heen kala goɗɗum. Eɗen mbiya mo tan, neɗɗo woto yiɗde yahande huunde ɓurane huunde ndee. Mi rokka ɗum e yeru, “mbela neɗɗo wonata koko jaggi woni koo, walla wonata koko foti wonde koo ? Tawde yimɓe tagraa ko haa ndewa Allah, waɗde jaɓde e salaade foti heen, ko haa Allah rewee, oo neɗɗo tagraa. Kala jiɗɗo rentinde yimɓe e goɗɗum, yo tag leydi e asamaan, taga yimɓe mum, rentina ɗum en e ɗuum. So ndeen yontii noon, joom mum fuɗɗoo kañum ne ardinde haaju mum oo e dow kala ko wonaa ɗuum. Woto tagaaɗo miijoto firtirde miijo mum laawol tagɗo oo. Koddiren ko oto, tuubaak sinuwaanaajo soodi mo, subaka fof o toppitoo mo, o lawƴa mo, so omo dogna omo toppitii ko o wiyaa heen koo, so o darnii oto oo, omo reeni ɗum. So tuubaako Faraysenaajo soodii oto oo, ko noon, so ɓaleejo soodii mo wiyii na itta mo e ɗuum, dognataa mo e boli moƴƴi, o yaawa bonde.

Oto wayii noon ko nganndu-ɗaa ko aan soodani hoore maa, haalaaka noon tago, Allah ngo nganndu-ɗaa a waɗaani hay fere gooto haa kandu-ɗaa e mum. Aɗa waɗanaa fof Allah ɓolo.

Ko diine oo adotoo, sabu ko ɗuum neɗɗo oo tagraa. Juumre ndee non woni ko jaggude diine oo ko ngonki Aarabeeɓe, diine wonaa ngonkiiji aarabeɓe. hay gooto anndaa no foti laabi Aarabeeɓe mbiyi Nelaaɗo (yo allah juul e makko hisna mo) ko ngaddu-ɗaa ɗoo koo anndanooka e men. Ngon-ɗaa ko e firtude e bonnude ko njahatno-ɗen. Diine ko ngonki immiiki to tagɗo terɗe gooɗɗe ɗee fof oo. Heen tergal fof o tagani ɗum debbo e gorko, o waɗi en leƴƴi e kinɗe, haa gooto fof heɓa e goɗɗo oo ko alaano to mum. Nde diine ari e Aarabeeɓe tawriiɓe ko jaɓi tawriiɓe ko salii. Nde diine ari e pulaaku tawii ko jaɓi tawii ko salii. Waɗi ɗuum noon ko ngonkiiji ɗii na keewi waɗde joltooji. Yeru dingiral men e sahaa mo murtuɗo haalata dingiral oo, ina harmi e diine nii kono ina jaɓoo. Sabu suka debbo hiirdude e gorko e suudu haa jennga tawa aɓe njanngida geɗe aduna, kono hannde ko aɓe mbonnida aduna wonata, kala nde ɓe kiirdi. Wonaa adduɓe yi’ande yo en ngardin diine ɓee mbonni, alaa ko adduɓe yi’ande yo en mbonnu aduna ɓee mbonni. Hannde oo ko ɓeen poɗɗen haɓaade, kadi ko diine lislaam oo ɓuri waawde wallude en e ndeen hare.

Diine lislaam haɗaani neɗɗo tiiɗnoraade ngonki mum. Diine lislaam haɗat maa ko tiiɗnoraade ngonkiiji jaasɗi e maa ɗii. Aɗa anndi kay yahiino haa ruggu e waawi fiya, jeyaa e ngonkiiji fulɓe, haa nii won e haalooɓe men na mbiya ɗum, salaade yawaare. Nanaa ɓe kaala gooto e ɓe ɓe mbiyata jaambareeɓe ɓee, haɓii e paso mum mo renndi leñol e hinnde fof, wari ɗum teeɗti jawdi mum, aɗa anndi ɗumɗoo neɗɗaagal jaɓataa ɗum. Kala biyoowo noon na ardina goɗɗum ko waawi wonde fof gaa diine lislaam, yo juumum oo anndu ardinii jaasre gaa neɗɗaagal. Ɓurɓe hannde e men himmude ɓee fof, teddiri ko ardinde diine oo gaa goɗɗum, ndeɓe ngolli e leñol ngol tan, ɗum feeñ. Kaalen e leñol hee nii haa e leƴƴi koɗdiiɗi men ɗii fof.

Ko neɗɗo waɗata juumre kono diine meeɗaa waɗde juumre. Mi gasnira konnguɗi am ɗii, wonde neɗɗo ko haaju mawɗo tagiraa. Oon haaju waɗaa yeeso makko. O gayni o taganaa haajuuji e kuccameeji goɗɗi, ɗiin taarnaa haaju mo o tagraa oo. Mboɗo woondira Allah kadi mi hulaani sabu mi yanataa heen woondoore, kala nde neɗɗo moƴƴini haaju mo o tagraa oo, tagɗo mo oo moƴƴina e makko kala haaju goɗɗo mo o immanii.

Taarik seeɗa: Aarabeeɓe hade Nelaaɗo, innde ndee firtunoo tan ko wiyeede dowrinkooɓe, ɓe ngalaa faggudu, ko ɓe njoginoo seeɗa tan nii ko yuɓɓi e renndo maɓɓe, ko renndude ɓe diineeji walla Allaaji ɗi ɓi ndewi. Ko waaw koɗaa, waawi fiya wonnoo. Ndeen diine jippinaama e maɓɓe, eɗen ngandi ko caggal leƴƴi gadinooɗi jogaade diineeji ɗii ɓe ngonnoo, kono ɓe ndartii e njuɓɓudi, gila tan to sippiro ittude e maɓɓe ngonkiiji jaasre aadee, haa e finndinirde ɓe njuɓɓudiiji renndo, ɓe ndewi e ɗee geɗe tan haa ɓe koonii. Duuɓi 80 caggal Nelaaɗo, tawa ɓe keɓii haa njiimdi mayo niil ngoo, bannge goɗɗo oo ɓe naatii Europe. Ko hol ɗum bonnaniɓe? ko jippaade ɓe njuɓɓudi, aɓe ndeentina noo jawdi yiɗde ɗum haa ɓurta, wonnoo ko huunde e jikkuuji, mbiyen ngonkiiji jaasre aade jeyaa, e rewɓe, e jamfaaji…  Maanaa, haremeeji jeeɗiɗi ɗi  diine tawri Fulɓe ɗii, ɓe ndonki ɗi reentaade, ko heen tuubakooɓe fuunti ɓe, keɓti araaraay maɓɓe. waɗi noon ko wonde ɓe ngoppii haaju mawɗo mo tagɗo oo fawnoo e dow maɓɓe oo.

Enen fulɓe ne, so en ngardinii haaju mawɗo mo Allah fawani en oo, en ngoppii yiyrude haaju oo wonde ko ngonkiiji Aarabeeɓe, sabu so a faamii ko kaal-mi koo, a tawat ko aarabaagal ɓuri jaasde e huunde fof, wonaa miin wiyi noon, ko Allah wiyi noon. Kanɓe e koye maɓɓe hade maɓɓe ɓamtaade, ko maa ɓe ngiwi e ngaal aarabaagal. So a faamii ɗuum, ma a anndu diine lislaam wonaa ngonkiiji Aarabeeɓe. Woɗɓe e maɓɓe ko maa puuntaa keɓaa, ɓeya kollaa haa njiyi; ngoppi ngonkiiji Aarabeeɓe njaɓi, ɓeya piyaa haa njaggi e ɓoggi, ngoppi ngonkiiji Aarabeeɓe njaɓi.

A haalii ko pot-ɗaa haalde noon nde a wiyaani fulɓe yo ngoppu diine, sabu so neɗɗo oppii diine, alaa ko jaggata. Miin noon maa mi wiy Fulɓe: ngoppee kala ko wonaa diine njaggon e diine, ɓurana on leƴƴi mon, mbela ko yiilatee e leñol hee koo, na heɓoo. Sabu miin mi addii daliilu e holi sabaabu ko diine ardintee leñol. 

Mahmuudu J Diin Bah, Goomu Caafal

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.