Japon ina anniyii yeñtinde « kuuraa » ummoraade e weeyo

0
1678

Wonaa jooni jooni, ko ɗoo e duuɓi 20, hedde 2030. Japon miijii ko mahde «isin yiite» weeyo baawoowo heɓɓaade cereeli naange waɗta ɗum yiite, nelda ɗum leydi (nelda en) e mbaydi sereendu laseer (rayon laser) walla e mikroo-onde (micro ondes). Ɗumɗoo wonaa fenaande, ko goonga, sibu laamu Japon toɗɗiima nii pelle njiylawu potɗe tabitinde ko haalaa ko. Ina jeyaa heen sosiyatee mawɗo toppitiiɗo ko fayti e semmbe e weeyo biyeteeɗo Mitsubishi Heavy Industries, potɗo gollondirde e Duɗal njiylawu paytuɗo e laakon weeyo kon koɗaaka, duɗal denndinngal ko ina wona 17 sosiyatee, tawi ina jeyaa heen sosiyateeji ɗi keew-ɗen nande

Wonaa jooni jooni, ko ɗoo e duuɓi 20, hedde 2030. Japon miijii ko mahde «isin yiite» weeyo baawoowo heɓɓaade cereeli naange waɗta ɗum yiite, nelda ɗum leydi (nelda en) e mbaydi sereendu laseer (rayon laser) walla e mikroo-onde (micro ondes). Ɗumɗoo wonaa fenaande, ko goonga, sibu laamu Japon toɗɗiima nii pelle njiylawu potɗe tabitinde ko haalaa ko. Ina jeyaa heen sosiyatee mawɗo toppitiiɗo ko fayti e semmbe e weeyo biyeteeɗo Mitsubishi Heavy Industries, potɗo gollondirde e Duɗal njiylawu paytuɗo e laakon weeyo kon koɗaaka, duɗal denndinngal ko ina wona 17 sosiyatee, tawi ina jeyaa heen sosiyateeji ɗi keew-ɗen nande

e huutoraade kaɓirɗe mum en, ko wayi no Mitsubishi Electric, NEC, Fujitsu et Sharp …

Ɗowata golle ɗee noon Nokku weeyo Japon (Agence spatiale japonaise (Jaxa)) gonɗo e ngoon wiɗto gila e kitaale 1970.

Hol no miijo ngo siyirta ? Miijo ngo ko werlaade satelit haa yettoo e nokku deŋal*, nokku mo tooweeki mum tolnii e 36 000 kiloomeeteer. Oon satelit ina nawori panooji naange (panneaux photovoltaïques) potɗi waɗtude semmbe naange (cereeli naange) yiite. Oon semmbe yiite waɗtee laseer walla mikroo-onnduuji, ngam neldeede leydi men. Ɗoo noon heɓɓotoo ɗiin cereeli laseer ko antenaaji parabol moolanaaɗi to bannge mawnugol hade mum en waɗteede kadi yiite mo mbaaweten huutoraade.

Wiɗtooɓe ɓe mbiyi «ɓayri ko semmbe ceniiɗo mo ɓeeɓataa, a min miijii maa ɗum wallu en ñawndude caɗeele ŋakkeende semmbe kam ɓeydagol nguleeki leydi men ndi ngol  kuutoragol won ɗiin gaasuuji saabotoo ». Ɓe ciftini wonde «annoore naange gasataa e weeyo». Ina woodi. Sibu keeweendi semmbe e oon nokku mo cifi-ɗen, ina sowoo laabi jeetati haa sappo semmbe naange jettotooɗo leydi men ndi, nde tawnoo toon, alaa ko faddotoo ɗi, wonaa weeyo, wonaa duule. Yanti heen, toon alaa jamma, alaa biiruuji (waylo sahaa, ko wayi no ndunngu walla ceeɗu ekn ..). Ɗum noon, semmbe o ɓeeɓataa.

Hade satelit oo neldeede weeyo ɗo e hitaande 2030, won golle goɗɗe poti tawo waɗeede. Isin naange potɗo werleede dow o, maa yeñtin fotde miliyaar watt (ko ina huɓɓa fotde 17 miliyoŋ ampul), tawi njaru mum ko hedde 23 UM wonande kala kiloowatt-waktu (kilowattheure) ; coodgu kiloowatt-waktu jooni ina sowoo ɗum laabi jeegom.

E miijo Jean-Jacques Favier, karallo to Nokku Ngenndiijo ko fayti e Wiɗtooji weeyo to leydi Farayse « ɗum alaa caɗeele to bannge karallaagal, kono tan ina ɗaɓɓi ngalu keewngu sibu ko maa tonuuji keewɗi kaɓirɗe neldee nder weeyo. Yanti heen neldirgol semmbe o cereeli laseer walla mikroo-onduuji ina waɗi geɗe ɗe kuɓindaaka tawo, yanti heen ina waɗi gagga kisal yimɓe e sato ».

Bookara Aamadu Bah

Ƴoogirde : lefigaro.fr