Jaangol ina uddita hakkille

0
2140

Jaangol ina uddita hakkille, ina ɓeyda ƴoƴre : ko ɗum woni tonngol wiɗto ganngal waɗaango (kadi) to Amerik, bayyinaango e jaaynde wiyeteende Psychological Reports. Wiɗto ngoo waɗaa ko e nder dowlaaji 48 jeyaaɗi e Dental leyɗe Amerik (USA). Ngo feeñninii wonde yimɓe hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi ɓuuɓde ɗii,

ɓuri hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi wulde ɗii feertude hakkillaaji.

Ɓeto annduɓe ɓee yowitii ko e almudɓe janngooɓe, tuggi hitaande 6ɓre jaŋde lesre, waɗooɓe hitaande 3ɓre jaŋde hakkundeere, e fotɓe waɗde bakkaa. Ɓe tawi « so nguleeki ustiima, feero hakkille (ko anndiraa QI, no paamirten, hono ɓetirgal hakkille) ina ɓeydoo.

Ko hono ɗuum, wiɗto waɗanoongo e hitaande 2006 e nder 120 leydi, hollitnoo.  So tawii ɗum ina woodi, eɗen poti faayde no feewi, sibu, ɗum noon, ɓeydagol nguleeki weeyo ko ko jogori ustude hakilantaagal men.

Kono gaa gaa ɗuum, ndiiɗoo njeñtudi wiɗto ina addana en waɗde teskuyaaji garooji ɗii. So en ƴeewii no leydi men ndii « wertorii » nii, en ƴeewii, rewo, en ƴeewii worgo, ma en tesko wonde eɗum nanndi (mi wiyataa « ina ɗeɓi ») e goonga : Leyɗe ƴellitiiɗe, keewɗe doole e winndere men ndee kala, keedi ko rewo, e nder nokkuuji ɓuuɓɗi (Orop, Dental Amerik, Kanadaa, Riisi, Siin ekn) walla worgo ɓuuɓɗo (Ostaraali). Hay so a telliima ɗo ɓuri ɓallaade, e nder Afrik tan, leyɗe ɓurɗe wulde ɗee, woni leyɗe gonɗe hakkunde ŋori (Kanseer e Kapirikorn), ɓuri famɗude doole. Miɗo sikki dey eɗen kawri wonde leyɗe bayɗe no Maruk, Tuunus, Misra ekn (bannge rewo, to ɓuri ɓuuɓde too), walla Afrik worgo (to bannge worgo), ɓuri leyɗe bayɗe no Muritani, Senegaal, Ecopi, Gabon ekn, ƴellitaade. Miɗo sikki kadi, en luurdataa wonde ƴellitaare leyɗe ɗee ina jotondiri e ƴoƴre yimɓe hoɗɓe e ɗeen leyɗe.

Hay e nder haala, ngooɗoo wiɗto ina yahdi faamamuya pine leƴƴi winndere ɗii kala, sibu, miɗo naamndii on, so neɗɗo seertii e hakkille, walla waɗii ko fotaani, hol no heewi noddireede kadi. Miɗo heewi nande : « hoore makko ina wula », « raas haamii », « tête brûlée » wonande ɗemɗe ɗe paamat-mi ɗee kay !

So en ƴeewii karal winndere ngal, ma en taw ko ɗum huunde hulɓiniinde. Jooni noon, hol no mbaɗaten

Wonande ɗemngal Farayse ngal, so neɗɗo wonii teeyɗo ina heewi wiyeede ko “a la tête froide” (hoore mum ko ɓuuɓnde). Ƴoƴre ina jotondiri ɗoo e ɓuuɓol, kaaɗi e nguleeki. Mi wiɗtii kadi e internet, mi tawii heen ɗumɗoo: to Almaañ, aɓe mbiya “Hitzkopf” (hoore wulnde, wonande gorko); to Pays Bas, aɓe mbiya “Una testa calda” (hoore wulnde); to Riis aɓe mbiya “Een heethoofd” (hoore wulnde no feewi); to Serbi, aɓe mbiya “Usijana glava” (hoore wulnde), ɗii konnguɗi fof cifotoo ko “kaaɗi”.