Koode-laaci

0
1975
comete.jpg

Ina waɗa sahaa, ndoogu feññina koode ɗe laaceeje juutɗe. Ko ɗe poti wonde ?

Ina waɗa sahaa, ndoogu feññina koode ɗe laaceeje juutɗe. Ko ɗe poti wonde ?

Hoodere laaciire, ko ɓooɗde ndiyam penndiɗam e punndi weeyo, rewata ko laawol mum keeringol, ngol jiida e laabi koode e tagopeeje, sabu ina waɗa sahaa ɓadoo naange tigirigi, sahaa goɗɗo woɗɗitoo nge haa wafoya.

Sahaa mbo laaciire roondii naage oo, diƴƴe punndi e gaasuuji ngonata ko e eggude nde, sabu nguleeki e henndu naange, ɗuum wontata laaci kii. Njuuteeki makki ina tolnoo e miliyoŋaaji 30 haa 80 kilomeeteer.

Laaciire ko hoodere waɗnde saayaande, hoore e laaci. Hoore ndee ko ndiyam penndiɗam ɓuri heewde e mum (hedde 50%) e huunde e gaasuuji penndiiɗi goɗɗi. Saayaande ndee ko gaas e punndi ndi naange laawi, waɗi saayaande mawnde e dow hoore hoodere ndee, ina tolnoo e 50 000 haa 250 000 kilomeeteer. Laaci kii ko tergal ɓurngal laaɓtude e juutde kadi ko gaasuuji e punndi.

Laaciire ina wirnoo duuɓi keewɗi hade mum artude, etee nde wonaa wootere, eɗe keewi e ndeer satonaange, ɓuri heen lollude ko wiyeteende Haalii, nde sakkitii yiyeede ko hitaande 1986, nde artoyta ko hitaande 2061, so gooto e men taganaama yiytude nde, tawata ko naywi, sabu ende wirnoyoo duuɓi 76, goɗɗe ina mbirnoyoo duuɓi 558 306. Ɓurnde famɗude ko wirnotoo ko duuɓi 3 e huunde.

Ndeento-ɗee faayondirde laaciire e koode ciirtotooɗe jamma, ɗuum wonaa koode nii ko kaaƴe ɓole.

Hammadi Jah (facebook)