Fulo Facebook

0
4686

So en mbiyiino « Fulɓe muuɗii punndi » nde ɗemngal Tamasik naatnaa e facebook e hitaande 2013, hannde eɗen mbaawi wiyde « Pulaar ɓamtiima, » sibu hay facebook fellitii suɗoraade ngal. Kabaaru oo jaalɗi ko ñalnde 30 settaambar 2016, kono golle pirgol ɗee puɗɗiima ko adii ɗuum, gila e lewru abriil 2015, sibu Goomu Firo Facebook e Pulaar sosaa ko ñalnde 31 marse 2015. Ɗum noon Facebook waɗtii faamde Pulaar, woni Pulaar jeytaama e wutteeji Facebook, woni ɗemngal mum teemedere e go’oɓal (101ɓal). Kala belaaɗo ina waawi « ɓoornude Facebook wutte Pulaar », woni tawa so neɗɗo ina waawi Pulaar, ina waawa huutoraade ɗum, sibu jamirooje e jamminooje Facebook ɗee fof ko e Pulaar ngonata. Tuggi nde firo ngoo fuɗɗaa faade hannde, ko ina abboo e 100 000 konngol pulaama maa « ngootanaama » kono ko foti noon walla ko ɓuri ɗuum ina heddii…

So Pulaar suɓaama yo jeye e wutteeji ngolɗoo laylaytol lollungol wonaa huunde haawniinde no feewi, sibu ngal jeyaa ko e ɗemɗe ɓurɗe mawnude e yaajde e nder Afrik, sibu ko famɗi fof 40 000 miliyoŋ neɗɗo ina kaala ngal, tee engal haalee ko famɗi fof e nder leyɗe Afrik 20. E nder ɓetirgal Calvet wonande ɗemɗe Afrik, pulaar woni hoore ɗemɗe Afriknaaje, sibu ko ngal nayaɓal caggal Engele, Farayse, e Arab. Yanti heen fulɓe ina cofti e nder internet haa teeŋti noon e facebook. Ɗum noon Facebook juumaani. So facebook waawii ɗisde ngal nii e nder hitaande wootere firo ko sabu coftal Goomu Firo Facebook e Pulaar.

Ɗumɗoo ko hujja mawɗo wonande ɗemngal ngal, teeŋtinoowo kattanɗe maggal e semmbe maggal, hujja tawtuɗo hujjaaji goɗɗi, wonde ko ngal ɗemngal kaandungal e janngeede e huutoreede e nder nguurndam.

Ko woni Facebook ?

Facebook ko laylaytol renndo nder internet gaddanoowol huutortooɓe ɗum « waawde jokkondirde, e wostondirde nate e fotooje e wideyooji e piille e dokimaaji kam e neldondirde mesasuuji e naatde walla sosde goomuuji walla kadi huutoraade jaaɓɗe keewɗe ». Hannde, Facebook ko lowre ɗiɗaɓere e nder internet, ɓurnde heewde yillotooɓe, heedi yeeso mayre tan ko Google. Kala subaka mo Alla waɗi, gila 24 ut 2015, ko ɓuri miliyaar neɗɗo ina huutoroo ngol. Lewru kala miliyaar e 590 miliyoŋ neɗɗo ina seŋoo e magggol.

Facebook jibinaa (sosaa) ko e hitaande 2004 to duɗal jaaɓihaaɗirde Harvard to Dental Dowlaaji Amerik. Ko ndeen Mark e sehilaaɓe mum ɓe janngidtunoo puɗɗii topaade ngol e nder cuuɗi mum en, kono ndeen ko sanɗaaji duɗal ngal tan mbaawnoo seŋaade heen. Nde yahi haa ɓooyi, ngol udditanaa sanɗaaji duɗe goɗɗe, noon noon haa yettii ɗo yahretee hannde ɗoo. Lolleende Facebook diwtii haala, sibu ɗemɗe goɗɗe ceekanii ɗum golle gila law, yeru, sukaaɓe safalɓe so njiɗii yahde wanngaade Facebook, mbiyata ko “araay nu faysii”, wayi no wiyde e pulaar “miɗo faysoyoo” (woni miɗo wanngoyoo e Facebook).

Hol no golle fulo ɗee mbayi ?

Golle pulgol (pirgol e Pulaar) Facebook, ko golle yarlitaare Fulɓe fof. Ko ɗum nii tagi aɗa tawa heen kelme pulfule ɗee fof, haa teeŋti noon e Fuuta Jaloŋ e Fuuta Tooro. Golle ɗee kadi ina mbaɗi geɗe keewɗe potɗe ooñteede e feewniteede. Ɗum noon golle ɗee peccinaani nii, sibu, hay so tawii njahraten e majje ko hedde feccere (50%) ko foti fireede koo, ko heewi heen maa ruttanee, tee kelme e konngi kesi ceerataa e arde. Ko ɗuum waɗi, eɗen njaha haa 63% hannde, janngo ngarten e 48% walla ko wayi noon, sibu tawata ko kelmeendi kesiri ɓeydaama heen, nde tawnoo, karallaagal kesal seerataa e hesɗitde e ɓamtaade…

Yiɗde wiyde tan, ko golle ɗaɓɓude juuɗe no feewi. Gooto kala, kattaɗo, ina foti waɗde heen junngo mum. Kala pullo kuutortooɗo Facebook, so ina yiɗi wallitde firo ngoo, ina waawi ɗaɓɓude naatde e “Tumbudu firooɓe Facebook e Pulaar” (Translator Community for Pulaar) njeyaangu e Goomu Firooɓe Facebook (Facebook Translations Team). So o jaɓaama heen aɗa waawi fuɗɗaade firde, walla ngonaa e e wootde, woni ƴeewaa ko firaa koo, suɓo-ɗaa heen ko ɓuri hawrande ma, mbele Facebook ina ɗisa ɗuum e ciŋkal mum (mbele Facebook ina teskoo ngoon firo ngo o sikki ɓuri sellude ngoo, sibu Facebook suɓotoo ko kelme ɓurɗe wootaneede).

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.