Suwoyraat : hiirde teddungal Umaar Hammaat Daat e Mammadu Jibiriiru Jah

0
2559

Jamma 21 ina jofi 22 saawiyee 2017, catal FƁPM Suwoyraat yuɓɓinanii sagataaɓe Pulaar ɗiɗo, hono  Umaar Hammaat Daat e  Mammadu Jibiriil Jah, hiirde mawnde teddungal, sabu golle mum en e nder pelle wuro ngoo haa teeŋti noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani kam e darnde mum en e cagataagal mum en  e nder renndo ngoo e sifaa ɓurɗo yaajde.  Ɗum ari ko timminde golle, sabu maɓɓe heɓde fooftere (alateret).

Hiirde mawnde fuɗɗiinde heede  waktu 22ɓo, udditiriraande jaŋde Al Ɓuraan tedduɗo e oo, caggal ɗuum ko hoyreejo catal FƁPM Suwoyraat hono Umaar Muusaa Sih ƴettii konngol ngam salminde e bismaade fuutankooɓe nootitiiɓe e hiirde ndee. Rewi heen ko kalfinaaɗo jeeyngal kam e njuɓɓudi  hiirde ndee hono Aliyun Njaay holliti njuɓɓudi hiirde ndee. Ndeen o joofnii ko goomu pinal catal FƁPM Suwoyraat naatiri dingiral ɓoornanteeri pinal njooɗndi e daaɗe belɗe ceekɗe niɓɓere jammaagu e jimol  “hol fof ko foti wonnde darnde men e oo aduna ?” Rewi e maɓɓe ko goomu pinal Ɓoggee e diiwaan, wiɗi heen golle paayodinɗe e yimre maɓɓe tiitoriionde “Jaŋde”. Nde ɓe njoofni Haamiidu Mammadu Bah yeewtani yimɓe ɓee nguurndam ceerno men UMAAR HAMMAAT DAAT. O holliti wonde Umar Hammaat Daat ko porofesoor karallaagal e nder Snim (ko kanko tan heɓi ndeen tiitoonde e jannginooɓe Muritaninaaɓe SNIM haa e ñalawma hannde oo). O holliti humpito golle makko o woppaani darnde makko to bannge dawrugol kam e nder renndo ngoo, to bannge pinal haa e pelle gure ɓoggeenaaɓe e nder wuro Suwoyraat ɗoon ɗo o jeyaa e sosɓe Fedde Fulɓe “Dental Kawral e Musiɗal”, o jeyaa kadi e goomu hoohooɓe daraniiɓe nanondiral e koɗdigal moƴƴal hakkunde leñol ngol e leƴƴi koɗdaaɗi, guurdaaɗi.  O ardiima goomuuji keewɗi  jibinɗi  siyaara ceerno Muttaar Taal (weluya Allah e mum). O anndinii en ceerno Umaar Daat ko neɗɗo muñɗo potnduɗo yimɓe, jiɗɗo leñol mum, e leƴƴi ɗii fof kam e leydi Muritani. O holliti heen wonde Ceerno Umaar Hammaat Daat ko neɗɗo baawɗo reende musiɗɗaagal, toownuɗo jokkere enɗam, jiɗɗo fuutankaagal, jiɗɗo daɗndude pinal e ɗemngal pulaar. O holliti heen Ceerno Umaar Hammaat Daat jeyaa ko e jagge toowɗe, gadane Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, teskaaɗo e batuuji mum mooɓondiral kala, jeyaaɗo e ñiiɓnuɓe nde e nder Nuwaadibu e Suwoyraat, gidiiɗo wallifaade defte karallaagal e ɗemngal Pulaar (yeru teelteelal) fiili leppi coñce e ñeeñal keewɗi.

Caggal ɗuum, yimooɓe njimi, jabbaaji ngami, hade Haamiidu Mammadu Bah ƴeftitde konngol  ngam  jubbande en e nguurndam Mammadu Jibiriil Jah mo Baabaaɓe.  O holliti cagataagal oon e darnde mum e ɓamtugol pinal leñol men. O fammini wonde  Mammadu jibiriil Jah ko e jaale leñol men jeyaa, jibinaaɗo to Baabaaɓe, naati ɗoon jaŋde Al Ɓuraan e  jaŋde leslesre haa nde o ƴettaa e SNIM. O hollii en wonde Mammadu Jibiriil jannginii heewɓe, e nder sahaaji mettuɗi, yeru 1989 haa 1991,  etee o wonii koolaaɗo kuuɓal catal  (1978-1987), o ardiima goomu jaŋde (1988 -1990), o tawtoraama laabi 2 batuuji mooɓondiral FƁPM  to Nuwaasot. Mammadu Jibiriil Jah ko neɗɗo teeyɗo keewɗo hakkille keewɗo muñal jiɗɗo leñol mum daraniiɗo dental kam e gollal celluɗo fiɓnde mo yahtirtaa caggal. Ko renndunde fiɓnde golle e ɓamtude leñol addi cehilaagal hakkunde Mammadu Jibiriil Jah e Umaar Hammaat Daat haa e nguu ñalngu ngu ɓe ƴettidi alataret.

Caggal ɗuum, hoyreejo catal ngal, hono Umaar Muusaa Sih mo Seeno Busooɓe e Mammadu Sammba Bah mo Tulde tawi ko e tawtoreede Maiyram Sih mo seeno busooɓe e Jeynaba Alasan Jeŋ mo Haayre Mbaar e yeeso terɗe goomu pinal catal ngal, ñaati Mammadu Jibiriil Jah kam Umaar Hammaat Daat. Gooto e maɓɓe fof wakkinaama lefol teddungal fawanaa tenngaade, ɓoorninaa paɗe mukke, rokkaa seedanfaagal keptingol sabu darnde mum .

E oon jamma, Goomu pinal Mbaañ arduɓe e nehdi pellital yarlitaare, waɗani en yimre waɗnde faayiida waajotoonde leñol, anndinoore ko ndimaagu e golle e baɗle ɓooyooje  tiitoriinde “kinɗe men”. Goomu pinal Sannga Moli Baaraaɗi holliti tinndinoore ngam jeertinde jibnaaɓe e waajaade sukaaɓe janngooɓe “so doole ndonkii yoo doole keɓɓo”. Jowol Sahre Seɓɓe jirwiniri hiirde ndee ngamiri.

E timmoode en mantii catal FƁPM Suwoyraat nde yuɓɓini ndee hiirde teddungal kam e Goomu pinal Mbaañ, fedde Saanga Moli Baaraaɗi, e Jowol Sahre, e  kam e Ɓoggee e diiwaan, e goomu jabbaaji (rap) hono System Z, e Goomu sooninkooɓe, yantude e Rajo FM Suwoyraat e gardagol Abdul Soh, hoyreejo fedde Sippirooji e kiirɗeeli pinal. E kuuɓal, banndiraaɓe fof njaaraama e ndii nehdi ndi kolliri e ngal muñal ngal ɓe kolliri sabu wonaa huunde weeɓde darneede e jaangol ko ina tolnoo e waktuuji tati. Banndiraaɓe hoɗdaaɓe hono safalɓe nootitii ɓee,  kañum enne njaaraama. So ɗemɗe fof mbiyi neɗɗo ko moƴƴo tawata ko o moƴƴo, waɗde en puuraani  so en mbiyii Umaar Hammat Daat e Mammadu Jibiriil Jah ko yimɓe tedduɓe, en kaalaani mehre sabu teskuya ndee yiɗde tafiinde hakkunde maɓɓe e fuutankooɓe, hakkunde maɓɓe e gollodiiɓe maɓɓe, hakkunde maɓɓe e leƴƴi koɗdaaɗi, kono kadi hakkunde maɓɓe kamɓe ɗiɗo.

Haamiidu Mammadu Bah, kalfinaaɗo jaŋde catal FƁPM Suwoyraat.

Njettoor Umar Hammaat Daat

Mi fuɗɗooriima innde Allaahu, mi juulii e nulaaɗo makko. E innde amen e innde ɓesnguuji amen kala, min njettii Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani e pelle gure daraniiɗe pinal e ɓamtaare e nder wuro Suwoyraat. Ko hono noon Min njettirta  yiɗɓe e musiɗɓe kala fuɗɗunooɓe maa addunooɓe ballal mum en e oo belaa weltaare e teddungal. Ko FBPM waɗi ɗoo koo ina mawni e amen sabu wuro ngoo fof, gila e banndiraaɓe haa e leƴƴi koɗdaaɗi kala, kawritii ɗoo.  Min njettii noon Allaahu hono min njettirta jiknaaɓe amen e yiɗɓe kala. Miin e musiɗɗo Jah Mammadu Jibiriiru fof a min njenanaa min ɓuraani adiiɓe amen ɗoo ɓee liggaanaade leñol ngol, kadi min ndaɗaani hay gooto e yontidaaɓe amen ɓee. Yo Allaahu yoɓ on jinngere ndee, sabu ko ɗum jinngere leñol e jibinannde fulɓe e wuro ngoo kala. Kala ko dañaa ɗoo e ɓural, min ndutii ɗum e Yiilirde Ngenndi e Yiilirde Catal Suwoyraat, sabu worɓe suusɓe saasɓe dadiiɓe, dariiɓe, haanduɓe e ko ɓuri teddungal oo jamma ina toon.

Umar Hammat Dat

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.